Stare zgrade bez dizala mogle bi dobiti novu stambenu etažu, lift, energetsku obnovu i više tržišne vrijednosti, a sve bez financijskog opterećenja za suvlasnike, istaknuli su arhitekti Branko Jeger i Miroslav Villi u razgovoru za PoslovniFM, koji sa Hildegard Auf-Franić potpisuju inovativni projekt projekt „6. kat – Priuštivo stanovanje kroz renovaciju višestambenih objekata“.
Projekt, kojeg potpisuje trojac uglednih arhitekata i koji bi mogao zauvijek promijeniti lice hrvatskih kvartova, detaljno je predstavljen u podcastu Zgradonačelnik, u razgovoru s urednicom Anom Leko Vučković. Projekt polazi od ideje dogradnje stambenih zgrada iz 60-ih godina i ugradnje dizala – bez ikakvog troška za suvlasnike odnosno dogradnje jedne stambene etaže na postojeće zgrade primjerice u Novom Zagrebu, ali i u drugim četvrtima poput Volovčice, Knežije, Borongaja i Ferenčice, kao i u drugim hrvatskim gradovima. Većina tih zgrada su peterokatnice, ali su tada, zbog zakonskih propisa, službeno vođene kao četverokatnice, upravo zato da bi se izbjegla obaveza ugradnje dizala.
– Predlažemo da se tim zgradama dogradi šesti kat i ugradi dizalo koje bi koristili svi stanari, osobito starije osobe, osobe s invaliditetom i obitelji s djecom koje danas teško dolaze do viših katova, objasnio je Branko Jeger.
Model funkcionira tako da suvlasnici daju suglasnost investitoru da na njihovom ravnom krovu izgradi dodatnu etažu. Krov, koji inače predstavlja trošak za stanare zbog održavanja i sanacije prokišnjavanja, postaje mjesto dodane vrijednosti. Investitor besplatno dobiva gradilište, ali u zamjenu mora ispuniti strogo definirane obaveze: izgraditi dodatni kat, ugraditi dizalo do šestog kata, postaviti solarne panele koji će opskrbljivati dizalo i zajedničku potrošnju te provesti kompletnu energetsku obnovu zgrade.
– Suvlasnici ne snose nikakav trošak, a njihovi stanovi automatski dobivaju veću vrijednost na tržištu, istaknuo je Jeger i dodao da se ugovor s investitorom temelji na dobrovoljnom prijenosu prava korištenja krova, uz precizno definirane radove koje investitor mora izvršiti.
Detaljan, cjelovit, autentičan i inspirativan razgovor poslušajte u streamu prvog poslovnog radija Poslovni FM, na podcast platformama Mixcloud i Spotify (u nastavku izravno linkovi) ili preuzmite za kasnije slušanje, kad god želite.
Zagreb kao pilot-grad?
Jedno od ključnih pitanja koje se nameće jest može li Zagreb postati prvi grad u kojem će se ovaj model početi provoditi? Arhitekt Miroslav Villi vjeruje da bi upravo glavni grad mogao, pa i trebao, preuzeti inicijativu.
– Gradonačelnik je nedavno izjavio da je otvoren za ovakve prijedloge, iako je spomenuo prepreke poput statike zgrada i nužne suglasnosti stanara. Mi smatramo da su to rješivi problemi i da je sada pravi trenutak za konkretne korake, rekao je Villi.
Suradnja struke i lokalne uprave ključna za uspjeh
Za provedbu ovakvog modela, ključna je suradnja različitih dionika – arhitekata, građevinara, pravnika, lokalne samouprave i građana. Miroslav Villi naglašava važnost interdisciplinarnog pristupa, po uzoru na europske prakse.
– Planiramo formirati radnu skupinu volontera, stručnjaka iz raznih područja, koja bi na primjeru jedne tipske zgrade izradila osnovnu studiju izvodljivosti, rekao je Villi.
Projekt „6. kat“ ne donosi samo nove stanove, već i odgovore na izazove energetske obnove, demografske promjene i urbanu revitalizaciju. Ako se realizira kako je zamišljen, mogao bi postati jedan od značajnijih modela održivog razvoja stanovanja u Hrvatskoj.