Naši zakoni puni su nepovjerenja. Napisani su tako da se pretpostavlja da će uvijek nešto negdje netko ‘smuljati’. Nijemci pišu zakone polazeći od toga da je 90 posto ljudi pošteno, a 10 posto su sumnjivi. Za ovih deset posto se zna tko se bavi s njima i neka se bavi. Generalno govoreći, kao društvo bismo morali graditi elemente suradnje i povjerenja, to nam nedostaje, istaknuo je u razgovoru za PoslovniFM gradonačelnik Grada Karlovca Damir Mandić.

U podcastu Zgradonačelnik, u razgovoru s urednikom i voditeljem Tinom Bašićem, Mandić je naglasio kako nije jedan od onih gradonačelnika koji stalno pita državu ili čeka za nešto državu.

– I mi ‘od dolje’ moramo sami odraditi puno stvari. Uvijek je pitanje isplativosti. No, ako mi nešto jesmo pokrenuli, sad dolazimo do države koja bi, po mom mišljenju, mogla, pogotovo na razini zakonskih rješenja, pojednostaviti procedure. Uvijek je dobro tražiti ‘i – i’ rješenja. Mislim da su nas ova ‘ili – ili’ i dovela tu gdje jesmo. U energetskim obnovama zgrada spojio se novac građana, grada i EU-a. Temeljem toga je preko 300 stanova riješilo problem grijanja.  Stvarno jedni drugima trebamo biti partneri, a ne da jedni drugima stvaramo probleme, jasno je poručio Mandić.

– Nadležnosti su same po sebi prilično jasne. Ne treba izmišljati toplu vodu. No, moramo svi priznati da u naše 33 godine demokracije nemamo izgrađene institute nekog demokratskog promišljanja problema. S jedne strane, to je odgovornost politike i ne treba od toga bježati. Ali ta jedna svijest da netko drugi umjesto mene misli, u biti je postala činjenica, rekao je Mandić.

Grad Karlovac ima nekoliko važnih projekata u segmentu zgradarstva, projekte – SolariKA, GeotermiKA, zona Urbanističkog plana uređenja Luščić, ugradnja obnovljivih izvora energije, digitalizacija, a Mandić je detaljnije obrazložio smjer kojim grad ide. Cjelovit podcast poslušajte u nastavku ili preuzmite za kasnije slušanje. Emisija Zgradonačelnik pripremljena je u suradnji sa Zakladom Konrad Adenauer.

– Zajednički okvir svih projekata mogao bi biti da smo svjesni trenutka u kojem živimo, pogotovo energetskog trenutka. S te strane nekako je najlakše upotrijebiti sintagme – želimo biti samoodrživi, želimo biti održivi, želimo biti, pjesnički rečeno, zeleni ili, filozofski rečeno, pametni. Govorimo o projektima koji su trenutno u provedbi, no svi su pokrenuti još 2017. i 2018. godine. Čini nam se da je gradska uprava dužna promišljati u tom smjeru. U konačnici, kada govorimo o razvoju grada, isto tako dužnost nam je nuditi ne samo ideje nego i realizirati konkretna rješenja – rekao je Mandić.

– Ne treba isti problem rješavati na 100 različitih načina ako se negdje jedan pokazao kao dobar. Tako da kada govorimo o skupoći i cijenama, svi bismo trebali razvijati svijest o međusobnoj suradnji, iako ne kažem da je nema – rekao je Mandić.

Projekt SolariKA je zapravo projekt solarizacije ustanova Grada Karlovca, koji obuhvaća postavljanje 14 fotonaponskih elektrana na krovove javnih zgrada, većinom energetski obnovljenih objekata. U siječnju je potpisano 13 ugovora za postavljanje fotonaponskih ćelija na krovove vrtića. Projekt sufinanciraju Island, Lihtenštajn i Norveška putem bespovratnih sredstava EGP-a.

– Dio smo takozvane norveške omotnice. Jako je važno spomenuti da su sve te zgrade svojevremeno energetski obnovljene, a sada dolazimo do nadogradnje, u smislu postavljanja solarnih panela. Prema trenutnim izračunima, električna energija dobivena iz tih solarnih panela trebala bi zadovoljiti čak 80 posto električne energije objekata. Radi se o školama i vrtićima, objektima koji rade cijeli dan. Bitno je spomenuti da su fasade tih objekata energetski obnovljene. Dakle, matematika kaže da ćemo godišnje na električnoj energiji u tim objektima uštedjeti 150.000 eura – istaknuo je Mandić dodajući da će ušteđeni novac usmjeriti u druge projekte.

– Kada govorimo o zelenom, održivom i samoodrživom, iz pozicije gradske uprave ili gradonačelnika, načelnika ili župana, naravno da postoje neki okvirni strateški dokumenti koji usmjeravaju te procese, no ono što valja imati na umu jest da je to u Hrvatskoj još uvijek izazov. Iako je to tema koja se dosta eksploatira, jako je važno imati hodogram aktivnosti. Mi smo, na primjer, uspjeli napraviti strategiju pametnog grada koju smo radili 2018. godine koja nas je na neki način natjerala da stvarno osvijestimo potrebu da moramo imati ne samo ideju nego i strateške dokumente. Onda dolazimo do ‘što ćemo’, ‘kako ćemo’ i nakon toga ‘s čime ćemo’, dakle novac koji treba osigurati. Na neki način, s pozicije gradske uprave, riješili smo strateški dio, ovaj dio ‘što’ – rekao je Mandić.

Istaknuo je i poziciju privatnih vlasnika. Prilična je količina zgrada u Karlovcu, i u prijašnjem pozivu za energetsku obnovu kao i u ovome posljednjemu, dobila mogućnost sufinanciranja energetske obnove.

– Jako važno je naglasiti i da su u Karlovcu i poslovni subjekti krenuli putem energetske obnove i ugradnje solarnih elektrana. Lani smo, primjerice, davali potporu malim poduzetnicima i obrtnicima sufinancirajući izgradnju solarnih panela. Najviša subvencija bila je 30.000 kuna ili nešto manje od 4.000 eura. Zanimljivo je da je ostalo novca u tom javnom pozivu, išli smo provjeravati zašto. Čak smo mislili da poduzetnici nisu bili informirani. No, zapravo dogodilo se da je, unatoč subvenciji, učešće poduzetnika bilo dosta visoko pa zato nisu krenuli u taj projekt, objasnio je Mandić.

Dotaknuo se i projekta GeotermiKA.

– Imamo tog Jetija, svi su o njemu znaju, a nitko ga nikada nije vidio, uz osmijeh će Mandić.

Naime još 80-ih godina Ina je radila određena istraživanja oko Kalrovca i otkrili su geotermalni izvor. I tada je krenula priča o geotermi u Karlovcu. Desetljećima je to bila tema razgovora, ali nije se baš ozbiljno bavilo s time. S druge strane, uvijek bila tema političkih kampanja. Tko god je išao u izbore i koji god su izbori bili u pitanju, uvijek su govorili da će pokrenuti taj projekt. Grad je osnovao tvrtku GeotermiKA. Direktor je volonter odnosno zaposlenik gradske uprave, ima jednog zaposlenika geologa te gospodina Vrbanca, umirovljenika, koji je inače radio na tom istraživanju Ine prije 30 godina. To je ekipa koja se s time bavi. Dakle, znamo što, znamo kako, ali problem nam je s čime. Moram priznati, sada smo i mi postali malo nervozni jer imamo dojam da imamo dobru priču i projekt, ali treba nam podrška s nekih viših razina, poručio je Mandić.

Ideja je da u gradsku toplanu dovedu tu vrelu vodu i da se oko 8.000 korisnika gradske toplane grije na obnovljivi izvor energije. To za sobom povlači i mogućnost daljnjeg širenja te mreže. Iz prošlog ITU mehanizma osigurali su oko 105 milijuna kuna. Mijenjaju 60 kilometara vrelovodne mreže.

– Imamo jako stare cijevi, ponekad mi se čini da Karlovac izgleda kao Island, svako malo se pojavljuju neki gejziri. No, kod geoterme se otvaraju neka druga pitanja, a to je pitanje naše financijske snage jer moramo napraviti istraživanja kako bi cijela priča bila relevantna. A rezultati starih istraživanja više ne vrijede.  Otvorilo se i pitanje kogeneracije, znači proizvodnje električne energije. Rat u Ukrajini ubrzao je jako puno pitanja. Imamo koncesiju, imamo bušotinu, imamo i neka sredstva i trebali bismo početi bušiti, rekao je Mandić.

A na upit urednika zašto ne buše, Mandić odgovara kako Grad nema tu financijsku snagu.

– Preliminarna procjena kaže da četiri milijuna eura košta samo istraživanje. Isto tako, mora biti bušotina iz koje crpimo vodu i mora biti bušotina u koju se ta voda vraća natrag. Nekako se nadam da ćemo na razini države, Vlade RH, uskoro zaista dobiti neki okvir. Ne kažem da ne rade na tome, ali vjerojatno i njima je taj financijski element jako zahtjevan. Mislim da nije pitanje rizika, barem ne u našemu slučaju. Ali nekako svi imaju dojam da je geoterma općenito riskiranje jer se ne vidi, jer je pod zemljom – kazao je Mandić.

U suradnji s Regionalnom energetskom agencijom Sjeverozapadne Hrvatske (REGEA) Karlovac razvija plan za jednu četvrt koja će biti održiva, energetski učinkovita i otporna na klimatske promjene. Riječ je o naselju Luščić.

– To je inače bivša vojarna koja je bila u središtu grada. I htjeli smo to prostorno planski riješiti. Naravno, javljali su se i privatni investitori s interesom za taj prostor. Tada se raspisao jedan natječaj na europskoj razini za mlade arhitekte. I taj naš projekt prepoznat je i na tragu je dokumenata Europske komisije o Europskom Bauhausu. No, takvi projekti traže vrijeme. Na njima se ne dobivaju izbori, čak  možete izgubiti izbore. Ali neke projekte stvarno treba postavljati dugoročno. I otvorio se model održivosti, samoodrživosti, uvjetovani su elementi zelene energije. Trenutno se u tom prostoru projektiraju škola i vrtić. Uvjeti natječaja su takvi da se stvarno mora razmišljati o vlastitoj energiji i vlastitoj vodi, dakle, korištenje kišnice. Tu su i elementi pametnog i digitalnog, znači mjerenje i kontrola troškova itd. Moram to reći – ovo je skup sport, utvrdio je Mandić.

Istaknuo je na kraju razgovora još jednom kako ne treba izmišljati toplu vodu. Postoje rješenja koja su već negdje implementirana, postoje rješenja u, pogotovo, pametnome i digitalnome i ne treba ispočetka nešto promišljati. I uvijek dobro tražiti tražiti ‘i – i’ rješenja, a ne ‘ili.

Autor: Tin Bašić Emisija Zgradonačelnik pripremljena u suradnji sa Zakladom Konrad Adenauer.

Objavljeno 17. ožujka 2023. Sva prava pridržana Poslovni FM.