Za javni poziv za energetsku obnovu zgrada, koji bi trebao biti objavljen krajem ožujka, Gradsko stambeno-komunalno gospodarstvo (GSKG), kao najveći upravitelj u Zagrebu i Hrvatskoj, imat će stotinjak zgrada spremnih za taj javni poziv za energetsku obnovu, istaknuli su za PoslovniFM Marko Šarić direktor GSKG-a i Domagoj Šešok, direktor tehničkog sektora GSKG-a. No, sredstva iz poziva, od 300 milijuna kuna, bit će, kako procjenjuju, dostatna za ukupno samo 8 posto dokumentacijom spremnih zgrada.
Istodobno, po nekim procjenama, za energetsku obnovu trenutno je spremno 1.200 zgrada u Hrvatskoj, a ukupna vrijednost tih projekata je oko sedam milijardi kuna. Šarić i Šešok apelirali su i ovim putem na nadležne institucije da upravitelje uključe u kreiranje natječaja i javnih poziva jer imaju neprocjenjivo iskustvo s terena. Naglasili su još jednom kako nedostaje kontinuitet natječaja.
– Svaki natječaj ima neke izmjene u odnosi na prethodni, Upravitelji se ne mogu unaprijed pripremiti nego tek u trenutku objave javnoga poziva. To je veliki problem. Mi smo u niskom startu, suvlasnici i predstavnici suvlasnika stalno nas traže informacije, a mi samo možemo pretpostaviti što bi moglo biti temeljem dosadašnjeg iskustva. Sve su to navodne informacije. Ne možemo kvalitetno upravljati zgradama bez unaprijed poznatih podataka temeljem kojih bismo mogli kvalitetno pripremiti zgrade, istaknuo je Šešok, gostujući u emisiji ZGRADOnačelnik, koju u partnerstvu donose prvi poslovni internet i podcast radio PoslovniFM i ZGRADOnačelnik.hr, prvi online savjetodavni servis za svakog suvlasnika u Hrvatskoj. Cjelovitu emisiju možete poslušati u nastavku ili preuzeti za kasnije slušanje.
– Zgrade su u Zagrebu, posebno centru, prilično zapuštene, potres je otvorio Pandorinu kutiju desetke godina ignoriranih problema. I kada taj kaos nije dovoljan, kreće se i u energetsku obnovu. Sve to treba odraditi, svaki suvlasnik u Zagrebu to očekuje, posebno od GSKG-a koji upravlja s 11 tisuća zgrada. U cijeloj lošoj situaciji dobro je ipak što smo, na možda najteži način, shvatili što znači održavanje, odnosno neodržavanje zgrada. Potres nas je osvijestio da moramo razmišljati i o statici zgrada, kao i o oronulim fasadama. U posljednje vrijeme nas je okružje i situacija osvijestilo kako su energenti skupi te da bi se zbog toga zgrade morale energetski obnoviti. U posljednje dvije godine na vlastitoj smo koži dakle naučili što znači održavati zgradu i brinuti se o njoj, istaknuo je Šarić.
– Slijedi nam ogroman posao. Doslovno smo zagrebali jako plitko ispod površine. I kod potresa su nas osvijestili, a na što mi kao GSKG već godinama upozoravamo, neriješeni imovinsko-pravni odnosi, da postiji puno stanova s više vlasnika, povrati vlasništva u tijeku. Tvrtka smo koja je zadužena i za prinudnu upravu te imamo potpuno drugačiji dio poslovanja u odnosu na ostale upravitelje u Zagrebu. Govorim o zgradama koje nemaju upravitelja, koje imaju loše međuvlasničke odnose, koje nisu uredile svoje ‘poslovanje’, pojašnjava Šarić.
– Komunikacija među suvlasnicima, prvenstveno priznavanje odgovornosti koje dolazi s vlasništvom, i dalje je najveći problem s kojim se svi upravitelji u Hrvatskoj susreću i to još od 90-ih godina kada je pojam odgovornosti vlasništva došao do izražaja, nadovezao se Šešok. Šarić je dometnuo da, za razliku od drugih upravitelja, GSKG ima prednost naplaćivati pričuvu u sklopu jedinstvene uplatnice Zagrebačkog holdinga. Možemo reći da je naša naplata pričuve oko 93 posto, što je prilično visoko, istaknuo je.
Obnova nakon potresa i ‘vraćenih’ 68 milijuna kuna
Na upit urednika emisija Tina Bašića, o obnovi nakon potresa, odnosno je li i gdje zapelo, Šešok odgovara da se radi punom parom, no to se to fizički još ne vidi.
– GSKG je prijavio 2.425 stambenih zgrada za povrat uloženih sredstava za obnovu nekonstruktivnih dijelova. Dakle, zgradama smo ‘vratili’ više od 68 milijuna kuna. To su dijelovi obnove koji građani često ne vide – dimnjaci, pokrovi, zabatni zidovi… Ne bih se složio da se nije ništa napravilo. Imamo 201 stambenu zgradu koju smo prijavili na konstruktivnu obnovu, također imamo dodatnih 218 ugovora koji su potpisani s Fondom za obnovu za obnovu nekostruktivnih dijelova. Čekamo odluke Ministarstva. Na proljeće i ljeto očekujemo da će Zagreb stvarno postati veliko gradilište – rekao je Šešok.
No, kako je GSKG najveći upravitelj u Hrvatskoj, s 11.000 zgrada pod upravljanjem, česta su i nezadovoljstva s radom.
– Nezadovoljstvo GSKG-om u 90 posto slučajeva je posljedica činjenice što upravljamo sa stvarno starim stambenim fondom. Tu je centar grada, a upravljamo i sa stambenim fondom koji je pod prinudnom upravom, kako sam rekao, najvećim dijelom zbog neriješenih imovinsko-pravnih odnosa. To su neke stvari koje nas opterećuju. S druge strane, stvarno imamo mnoge zgrade s kojima je fantastična komunikacija s predstavnicima suvlasnika i suvlasnicima – kaže Šarić, napominjući kako svaka zgrada ima svoju priču i teško je generalizirati.
– Naravno, GSKG nije organiziran za hitne, izvanredne situacije, kao što je bio potres. Nitko nije. Kao što ni ceste nisu zamišljene da svi automobili voze u isto vrijeme, kao što ni bolnice nisu zamišljene da prihvate sve građane odjednom. Tako ni GSKG nije zamišljen da savršeno radi nakon dva potresa te da svi suvlasnici u isto vrijeme sve trebaju. Zato molimo za razumijevanje, priča o potresu, odnosno obnovi će trajati desetak godina, nažalost. Nadam se da će stvari ubrzati – zaključio je Šarić.
Sadržaj emisije ZGRADOnačelnik pripremljen je u suradnji sa Zakladom Konrad Adenauer.