Na CroAgru prodan kombajn vrijedan 400.000 eura

Sajam CroAgro veliki je povratak poljoprivrednog sajmovanja u naš glavni grad, kojim Zagrebački velesajam i Gospodarski list u zajedničkoj organizaciji žele postaviti najviše standarde i učiniti da ta manifestacija bude najznačajniji poljoprivredni događaj u Republici Hrvatskoj. Tematski sadržaj sajma u izlagačkom, stručnom i edukacijskom segmentu uključuje poljoprivrednu mehanizaciju i opremu, poljoprivredne i prehrambene proizvode, sadnice i sjemenski asortiman, sredstva za zaštitu bilja, i podizanje prirodne plodnosti tla, te svu potrebnu opremu i repromaterijal za proizvodnju.

Cjelovitu emisiju možete poslušati u nastavku ili preuzeti za kasnije slušanje.

Dosadašnji tijek Sajma ispunio je očekivanja, rekao nam je Ruben Flego, predsjednik uprave Am grupe. Pojasnivši da je Am grupa obiteljska tvrtka koja je počela djelovati 90-tih godina prošloga stoljeća, a bavi se specijaliziranom djelatnošću u segmentu poljoprivrednih strojeva i opreme. Hrvatski poljoprivrednici mogu birati između pregršt proizvođača i distributera koji se nude na tržištu, a na domaćem su tržištu prisutni svi svjetski brendovi od onih najvećih do najmanjih. Hrvatski poljoprivrednici spremni su uložiti u nove proizvode, no kroz kapitalna ulaganja i potpore poljoprivredni bi proizvođači trebali više ulagati u nove tehnologije.

„Poljoprivrednik bi morao više poznavati ekonomsku računicu da vidi kakvi su mu izdaci i što bi si od novih tehnologija eventualno mogao priuštiti. Domaći poljoprivrednici, unatoč nekim mišljenjima, nisu anakroni i trude se biti educirani i u skladu s trendovima koji su prisutni u zemljama u okruženju. Uvijek je potrebna dodatna edukacija kako bi se ubrzao proces prihvaćanja novog. Mislim da se dovoljno ne ulaže u ruralna područja jer su inicijalno potrebne potpore za ubrzani razvoj, a problem je i u iseljavanju mladih iz ruralnih krajeva“, zaključuje Flego.

Da na Velesajmu ne nedostaje high-tech tehnologije pobrinula se tvrtka Agrivi, koja se bavi softverom za poljoprivrednu proizvodnju. Njen voditelj prodaje Igor Frljužec pojašnjava:

„Nudimo softver koji prati kompletnu poljoprivrednu proizvodnju, od trenutka kad se počne planirati do završetka – do žetve. Npr., onaj tko ima nasad jabuka može upravljati podacima analize tla, prema tome može napraviti plan gnojidbe, pripreme tla, pripremu sadnje, pratiti sve svoje aktivnosti da bi dobio što bolji nasad i da bi promatrajući kako nasad napreduje poduzeo prave mjere. Primjerice, satelitskom snimkom može dobiti uvid u koje točno vrijeme polje zahtijeva više gnojidbe ili, pak, sredstava za zaštitu. Poenta ove visokotehnološke priče je bolje upravljanje, veći prinos i profitabilnost. Velike poljoprivredne tvrtke, koje imaju potrebu za upravljanjem većim brojem poljoprivredne tehnike, najviše imaju i potrebu za ovakvom tehnologijom kakvu mi nudimo, jer teško je upravljati većim brojem traktora, većim brojem ljudi, i dislociranim poljima. Naš veći korisnik je kooperacija Marinada, oni drže čak 50 posto hrvatskog tržišta voćem i povrćem. Na taj način imaju održivost i unaprijed znaju što će poljoprivrednici saditi, kakve bi mogle biti cijene i imaju mogućnost tržištu definirati s kojim količinama će se raspolagati“, kaže Frljužec.

„No, 1.000 do 1.500 kuna godišnje, koliko stoje naše usluge, bilo bi prihvatljivo ulaganje u vrhunsku tehnologiju i manjim poljoprivrednicima, konkretno u naša softverska rješenja. S obzirom na mogućnosti koje ta tehnologija daje, ona ubrzo sama sebe isplaćuje. Poljska, Rumunjska i Srbija dosta visoko kotiraju u regionalnoj proizvodnji pšenice, soje, oni su veći igrači jer su tamo veće površine, te shodno tome više koriste i nove tehnologije“, zaključuje Frljužec.

Tvrtka Leško iz Čakovca, specijalizirala se za prikolice i prskalice, pojašnjava Mirko Leško direktor tvrtke.

„Od 1996. godine u ovom poslu, mehanizacija za zaštitu bilja od bolesti i prihrane nam je core business. Na Zagrebački velesajam došli smo predstaviti svoj novi proizvod, a riječ je o sustavu selektivnog prskanja i direktnog miješanja zaštitnih sredstava za biljke. Živjeti od poljoprivrede u Hrvatskoj se može, međutim dosta ovisimo o fluktuacijama i okolnim tržištima, te o cijenama koje se većinom formiraju na vanjskim tržištima. Kod nas je problem što ne postoji agrarna strategija, kako bi se fokusirali na ono u čemu smo najbolji. Mi kao proizvođači opreme imamo prednost da nismo fokusirani samo na domaće tržište već izvozimo, pa smo u poslovnom smislu optimisti“, kaže Leško.

Kokot Agro d. o. o. specijalizirala se za opremu za vinare i vinogradare, te komunalna poduzeća. Kako kaže Darko Kokot, voditelj prodaje i nabave tvrtke Kokot Agro, njegova je tvrtka na Sajmu izložila traktore za vinogradare, voćare te traktorske priključke za zelenu rezidbu, šišače, prikolice za prijevoz grožđa, te komunalnu opremu za održavanje zelenih površina i za zimsku službu. Također, tržišni novitet je i košnja trave pomoću daljinskog upravljača, riječ je, naime, o robotu kosilici dosad neviđenom na ovim prostorima, za koji su već mnogi posjetitelji pokazali interes. Osvrnuvši se na sajam poljoprivrede CroAgro, Darko Kokot smatra da je to pun pogodak i izuzetno je zadovoljan dosadašnjom posjećenošću.

Osim domaćih, na Sajmu su prisutne i strane tvrtke poput austrijske tvrtke Agri Rootz. Ta tvrtka nudi široku paletu proizvoda za skladištenje poljoprivrednih proizvoda, a to su ventilacije i hlađenja za skladištenje krumpira, luka, češnjaka, pojašnjava Zlatko Bartolović zastupnik za Hrvatsku i regiju. Tu je i oprema za sortiranje, preradu pa sve do pakiranja spomenutih proizvoda. Što se tiče prodaje u Hrvatskoj, Bartolović kaže da najviše svojih proizvoda prodaju u Slavonskoj županiji oko Donjeg Miholjca, zatim u Moslavini te Međimurju i Zagorju, odakle dolazi čak 80 posto proizvodnje krumpira.

„Te su regije najviše zainteresirane, jer tamošnji proizvođači sve više primjenjuju nove trendove u skladištenju svojih poljoprivrednih proizvoda, naime, prošla su vremena kad se krumpir skladištio u kojekakve garaže i šupice. S obzirom na to da se nakon dugog niza godina vratio poljoprivredni sajam u Zagreb na Velesajam, dosad smo jako zadovoljni viđenim“, zaključuje Bartolović.

I tvrtka Interexport bavi se prodajom vrhunske poljoprivredne mehanizacije. Iva Novosel, direktorica tvrtke, kaže da su na sajam CroAgro došli s francuskim brendom Lucas, riječ je o renomiranom proizvođaču strojeva za farme u stočarstvu, a Lucas u Hrvatskoj nastupa premijerno.

„U Hrvatskoj, unatoč svim problemima i boljkama, vidimo napredak u poljoprivredi jer hrvatski seljak-poljoprivrednik više to nije u onom klasičnom tipu ruralnog čovjeka, kakav je bio do ne tako davno, već je u pitanju moderan i educiran poljoprivrednik, koji ne zaostaje za svojim kolegama u svijetu“, smatra Novosel.

Slovenska tvrtka SIP Strojna industrija d. d., bavi se izradom strojeva za zelenu liniju, što podrazumijeva kosilice, okretače, sakupljače, te prikolice za razbacivanje organskih gnojiva – govori Ivanka Belej, direktorica prodaje za Sloveniju i Balkan. Njena tvrtka posebno proizvodi strojeve za brdska područja, ali i za ravničarske krajeve kako za male tako i za velike farmere. U tvornici je zaposleno više od 300 ljudi, tvornica postoji 65 godina i izvozi u 55 zemalja u svijetu. Glede novih tehnologija u proizvodnji poljoprivrednih strojeva, Belej navodi aktualni trend tzv. pick-up tehnologije, a strojevi proizvedeni tom tehnologijom imaju ukupni radni zahvat veći od devet metara.

Na pitanje može li usporediti slovenskog i hrvatskog poljoprivrednika, Belej kaže da je to gotovo nemoguće. Naime, pojašnjava, slovenski poljoprivrednik još uvijek odlazi na posao i od plaće si može priuštiti modernu tehnologiju. Uz to, u Sloveniji financijsku potporu poljoprivrednicima daju općine i dosta sredstva je povućeno iz fondova EU-a. U Sloveniji također ima znatno više stočara nego u Hrvatskoj, dok je u Hrvatskoj više ratara. Osim toga u Hrvatskoj veliki proizvođači još više rastu, dok male farme polako nestaju, što u Sloveniji nije slučaj.

Eko Terra d. o. o. ovlašteni je zastupnik tvrtke Class za Hrvatsku, a na Zagrebačkome velesajmu predstavila je svoj bogati i moćan asortiman. Među najimpresivnijim izlošcima svakako je žetveni kombajn. Cijene njihove monumentalne tehnike kreću se od 300 tisuća eura pa na više, a interes za asortiman je iz cijele Hrvatske, od Karlovca do Iloka, ispričao jeMihael Horvat voditelj prodaje.

Class nudi paletu proizvoda od više od 180 tipova strojeva, od kombajna za žetvu, kombajna za silažu, traktora, zelene linije, balirki okruglih i kvadratnih. No, na raspolaganju su i za servis i osiguravaju rezervne dijelove. Na Velesajmu je izložena kompletna linija traktora od najmanjih 70 KS, pa sve onih ogromnih od 450 KS, tu su i silokombajni, prikolice i cisterne… Prodaja ide dosta dobro tako da je upravo na Velesajmu prodan i žetelac vrijedan 400.000 eura, no kupac je zbog poslovne tajne ostao anoniman.

„Na godinu najavljujemo gradnju velike remontne hale u mjestu Pušćine, u Međimurju, tako da ćemo na jednom mjestu imati kompletnu uslugu od prodaje do servisa“, zaključuje Horvat.

Sajam CroAgro, zajedno sa Sajmovima hrane i zdravog življenja otvoren je do nedjelje, 8. prosinca 2019.

Objavljeno 7. prosinca 2019.