Najznačajnija smotra poljoprivrede

Zagrebački  velesajam ispunili su moćni strojevi najsuvremenije poljoprivredne mehanizacije i opreme kao i  mnoštvo izlagača koji sadašnjim i budućim poljoprivrednicima nude sve što im je potrebno u poljoprivrednoj proizvodnji. Brojne prednosti nastupa i predstavljanje svojih roba i usluga na sajmu CroAGRO prepoznale su i najznačajnije kompanije i proizvođači iz poljoprivrednog sektora. Naime, ovo je veliki povratak, nakon 15 godina, poljoprivrednog sajmovanja na Zagrebački velesajam, koji u partnerskoj suradnji s Gospodarskim listom želi učiniti ovu manifestaciju najznačajnijim poljoprivrednim događajem u Hrvatskoj. Na sajmu tijekom četiri dana izlaže više od 180 izlagača iz 26 zemalja.

Cjelovitu emisiju možete poslušati u nastavku ili preuzeti za kasnije slušanje.

Pojoprivreda ima izuzetan značaj za hrvatsko gospodarstvo, stoga je Ministarstvo poljoprivrede osmislilo niz mjera za njezino unaprjeđenje, istaknula je prilikom otvorenja CroAGRO sajma ministrica poljoprivrede Marija Vučković.

– Ministarstvo poljoprivrede, uz potpore Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj  i Europskog poljoprivrednog jamstvenog fonda, osigurava izravne potpore porljoprivrednicima – dohodovne potpore i strukturne potpore koje se odonose na njihove buduće intervencije. Mi smo do sada, što se tiče programa ruralnog razvoja, ugovorili 75 posto od ukupno dvije milijarde i 400 milijuna eura. Ugovoreno je gotovo 5 tisuća projekata za razvoj malog gospodarstva, preko 400 projekata mladih poljoprivrednika, nabavljeno je preko 1.500 traktora, uloženo je u niz projekta za korištenje obnovljivih izvora energije, obnavljaju se farme, višegodišnji nasadi itd

Ove godine prvi put je iznos “omotnice” za višegodišnja plaćanja, koja iznosi 382 milijuna eura, premašen, istaknula je ministrica Vučković za poslovniFM.

Đuro Ercegovac, direktor i vlasnik firme Mineral promet iz Velike Gorice, predstavio je proizvod zeolit koji, kako navodi, ima izuzetno blagotvoran učinak na biljke, životinje, ali i ljude. Zeolit je mineral, najbolji detoksikator koji postoji u prirodi, regulator Ph, imunostimulator i antioksidans. Najviše se upotrebljava kao dodatak stočnoj hrani jer veže akvatoksine na sebe i sve derivate pljesni. Npr. životinje odbijaju hranu kada je ona pljesnjiva, a kada osjete da ima u hrani zeolita onda ju prihvaćaju, te je veća energetska iskoristivost hrane. Za biljke se zeolit koristi zato jer veže  na sebe vlagu i dušik i polako otpušta biljci pod korijen, pa kada su jako sušni ili kišni periodi biljka to ne osjeti. Zeolit regulira i Ph tla i veže na sebe sve pesticide, herbicide, negativne tvari iz tla i tako obnavlja zemlju. Također, pospješuje stvaranje mikroorganizama, a onda i humus. Npr. u Nizozemskoj se upotrebljava tisuće i tisuće tona u obnavljanju tla.

Zeolit se u Hrvatskoj sve više i više počeo primjenjivati, no uzima se parcijalno kada ljudi žele riješiti neki problem. No, zeolit bi se trebao stalno koristiti i u stočarstvu i ratarstvu. No, zbog izuzetnog uništenja humusa i dodataka ureje odnosno gnojiva, sve se više koristi zeolit kako bi obnovili humus.

– Problem hrvatske poljoprivrede je u tome što se previše uvozi i to bez kontrole pa onda naši poljoprivrednici nisu ravnopravni. Npr ne možete izvesti stoku u Austriju ili Njemačku dok oni ne iskoriste svoj stočni fond. Donekle se poštuje zdravstena ispravnost,  no dok se zakonski  ne utvrdi da meso smije biti najviše šest do 12 mjeseci staro , onda bismo se okrenuli našim proizvođačima, smatra Ercegovac.

Tvrtka Simgro d.o.o., iz Sunje, dugogodišnji je zastupnik talijanske tvrtke AGRITALIA. Voditelj poslovnice Matija Brkanac, ističe da se tvrtka već 35 godina bavi organskom proizvodnjom, a više od 40 godina gnojivima za organsku proizvodnju i mineralnim gnojivima.

Kako su tla previše zasićena mineralnim i kemijskim tvarima počelo se s organskom proizvodnjom. Danas ljudi gledaju na svoj profiti da dobiju što ,  da što manje ulože, a mi smo dobar omjer kvalitete i cijene. Ljudi danas drugačije gledaju na mikrobiologiju, kad se utvrdi da to više nije kemija i da se biljka može zaštiti na prirodan način. Mislim da se u Hrvatskoj može živjeti od poljoprivrede ako su u igri velike količine, a male količine samo u povrtlarstvu i eko proizvodnji. No, problem u poljoprivredi je pronalazak tržišta za krajnje proizvode.

Analitički instrumenti za potrebe testiranja u poljoprivredi dostupni su i hrvatskim poljoprivrednicima, otkrila je Nives Vinceković Budor, prodajni inženjer  u tvrtki Hanna Instruments. – Mi smo globalna tvrtka u proizvodnji laboratorijske opreme i opreme za analizu tla, vode, hrane, vina i različitih parametara u vodi. Imamo Ph-metre za direktnu analizu tla, fotometre za analizu nutrienata u zemlji, Ph metre za analizu sira, mesa, sokova, titratora za vino. Naše proizvode kupuju pojedinačni poljoprivrednici, no radimo i s većim hrvatskim trvrtkama i s inozemstvom s različitim inistitutima i laboratorijima za analizu. No, i za male OPG-ove imamo dio asortimana s povoljnijim cijenama.

Posljednjih godina hrvatski poljoprivrednici svi više razmišljaju kako da maksimaliziraju prinos, te se više ulaže u suvremene tehnologije. Vjerujem da će se i mlađi ljudi više uključiti u poljoprivredu. Od Velesajamskog izlaganja očekujem da će se mali korisnici više upoznati s našim asortimanom, zaključuje Vinceković Budor.

Tvrtka Unichem Agro iz Jakovlja, predstavila se na Zagrebačkom velesajmu kao sestrinska firma Unichema iz Slovenije, ističe stručna savjetnica, agronom Milica Sekulić.

 – U Hrvatskoj imamo tzv. zeleni program, sve proizvode iz vlastite proizvodnje za organsku gnojidbu, njegu biljaka, zaštitu od glodavaca. Proizvodimo liniju Efect, to su zaštitna sredstva protiv komaraca, muha, glodavaca. Danas se mijenja pristup poljoprivednika prema uzgoju na većim površinama, vinogradima, maslinicima, voćnjacima pa dolaze sve više do izražaja organska gnojiva, koja mijenjaju ulogu stajskog gnojiva jer stoke je sve manje te se koriste peletirana gnojiva, također životinjskog podrijetla, ali su fermentirala. Važno je reći da su takva gnojiva termički obrađena te nemaju patogene koje prenosimo gnojivom na biljku koju sadimo u novoj kulturi.

Primjenu i korištenje dronova u poljoprivredi, predstavio je Marko Kovač direktor ABC Consultinga. – Došli smo prikazati mogućnosti daljinskog istraživanja putem bespilotnih letjelica, a bavimo se još i consultingom u proizvodnji i implementacijom standarda kvalitete. Nudimo ratarima snimanje usjeva s dronom i izradu aplikativne karte za preciznu poljopivredu, a odnosi se na gnojidbu, prihranu i zaštitu usjeva. Za primjenu ovakve tehnologije treba i moderna oprema u ratarstvu traktore koji u sebi imaju  module i preciznu opremu što se tiče gps-a i upravljanja. U suradnji s tvrtkom Novocomerce radimo na aplikaciji, a korištenjem dronova npr. za prihranu, poljoprivrednik može očekivati uštede i do 20 posto. Domaći poljoprivrednici su još malo suzdržani glede ove tehnologije, no mlađi nositelji su zainteresirani za ponudu.

Društvo agrarnih novinara Hrvatske prvi put je organiziralo proglašenje najboljih hrvatskih poljoprivrednika, ističe Martin Vuković predsjednik Društva agrarnih novinara Hrvatske.

– Vodili smo se mišlju pohvaliti najbolje, te pokazati da u našoj zemlji, usprkos mnogobrojnim teškoćama, postoje vrhunski proizvođače koji prelaze europska mjerila po konkurentnosti, produktivnosti. Kriteriji su se odnosili na kvalitetu, a dodjeljene su nagrade u 20-ak kategorija.

Najveći problemi domaće proljoprivrede su usitnjena gospodarstva i što naši poljoprivrednici nemaju dovoljno zemlje, državna zemlja se ne rapodjeljuje dugoročno pa se ne može krenuti u sigurne investicije. Velik je problem i struka i znanje, odnosno obrazovanje, te je rezultat svega prosjek. Za nove iskorake potrebno je korištenje i agrotehnike.

Kruno Kalić, vlasnik OPG-a Kalić, jedan je od rijetkih proizvođača presadnica. Nude čak 10 milijuna presadnica. U Hrvatskoj je malo proizvođača presadnica i prodajemo robu proizvođačima povrća koji bi se, smatra, potom trebali udružiti u klastere.  Najveći kupci su OPG-ovi i mala obiteljska gospodarstva, kaže Kruno Kalić.