Interliber sajamski radio 1

U očekivanju 130.000 posjetitelja

Interliber– najveća književna manifestacija u Hrvatskoj i središnje mjesto za promociju knjiga, pisaca, čitanja, znanosti i znanja, svoja je vrata otvorio po 42. put. Više od 350 izlagača popunilo je knjigama najrazličitijih žanrova tri paviljona Zagrebačkoga velesajma.

Jedna od izlagača je i Mirjana Vulić Šaldić iz „Zuzi shopa“.

– Moja firma, odnosno prodaja knjiga, bazirana je na web shopu, imamo jako velik asortiman, oko 12 tisuća komada, a prednost je Zagrepčana to što kupljenu knjigu mogu preuzeti i na našoj adresi, a ne trebaju samo čekati poštara, rekla je, te istaknula da su za ovaj Interliber pripremili i određenu količinu antikvarnih knjiga i jako mnogo Algoritmovih izdanja, a to su knjige za kojima žudi većina hrvatskog čitateljstva.

– Ovo nam je prvo izlaganje na Interliberu, a sudeći po svemu očekujemo dobru prodaju. Bez obzira na to što radimo u branši koja je u Hrvatskoj bremenita problemima, većih problema zasad nije bilo, osim što možemo reći da su ljudi kod kupnje starijih izdanja posebno osjetljivi na kvalitetu knjige, zaključila je Vulić Šaldić.

Muamer Spahić, predsjednik Zajednice izdavača/nakladnika u Bosni i Hercegovini te ujedno glavni urednik i direktor izdavačke kuće “Vrijeme” iz Zenice, predstavio je Zajednicu koja okuplja deset profesionalnih izdavača i to je, prema njegovim riječima, ono što čini glavninu izdavačke produkcije koja se nudi na tržištu u Bosni i Hercegovini. Zajednica ima relativno velik broj knjiga koje se objavljuju u različitim vladinim i nevladinim institucijama, a to su knjige koje se ne nude na tržištu i najčešće se ne mogu kupiti u slobodnoj prodaji.

– Zajednica izdavača osnovana je prije tri godine i jedan od prioriteta našeg rada je nastup na regionalnim sajmovima u Podgorici, Beogradu i Zagrebu, a iduće godine planiramo nastup i u Ljubljani. Ovo je naš drugi nastup u Zagrebu na Sajmu knjiga Interliber. Na ovogodišnjem Interliberu predstavljamo deset novih bosanskohercegovačkih izdanja. U Bosni i Hercegovini ne postoji velika produkcija, ne iznosi više od 500 tržišnih naslova godišnje, a u Zagrebu Zajednica objavljuje više od polovice tog broja. Prema napisu nekih medija više od trećine mladih u BiH nije pročitalo nijednu knjigu. To je dio općeg trenda koji Bosnu i Hercegovinu zahvaća više nego druge zemlje. No, mi izdavači i nakladnici ohrabreni smo nekim novim trendovima koji govore da produkcija, plasman i prodaja klasične tiskane knjige u zadnjih nekoliko godina ne bilježi pad, a imamo i neke pokazatelje koji govore da se produkcija i broj prodanih knjiga povećao. Važno je napomenuti da su knjige koje prate nove medije dobro izabrane, oblikovane, dizajnirane i imaju prostora za tržišni plasman, ističe Spahić.

– Što se tiče nakladništva, valja reći da su potpore za knjigu u Bosni i Hercegovini desetorostruko niže nego u Hrvatskoj, a uz to u BIH imamo jednu od najviših stopa PDV-a, a to je 17 posto. Uz to, nema više od 10 do 15 mjesta gdje prodaja knjiga čini više od 70 posto prometa, dakle, nemamo gotovo nikakvu ozbiljniju knjižarsku mrežu. No, naša je Zajednica osnovana s ciljem da se prestanemo žaliti, te da počnemo rješavati one probleme koje možemo riješiti. Mi se ne predajemo i nadamo se da su takve manifestacije kao što je Interliber dobra platforma da se naša knjiga predstavi u regiji i da objedinjavanjem tržišta koje ima iste ili slične jezike stvori zajednička platforma gdje možemo svi zajedno surađivati, zaključio je Muamer Spahić.

Već drugu godinu za redom Ruska Federacija na Interliberu ima štand na kojem predstavlja ruske klasike ali i moderne književnike, rekao nam je Sergej Ždanović, drugi tajnik Veleposlanstva Ruske Federacije u Hrvatskoj. Napominje da su mladi književnici u Rusiji jako popularni, kao i literatura za djecu i stručna literatura, uz naravno klasičnu književnost, te da to žele popularizirati i na hrvatskom tržištu.

– Ovo nam je drugi dolazak na Interliber i naša su iskustva jako pozitivna. Uočili smo velik interes ljubitelja književnosti u Hrvatskoj za našu kulturu i pisanu riječ i pisce. Ovdje ima mnogo nakladnika koji su došli iz Rusije i imamo široki program za idućih pet dana na Interliberu. Istina je da ljudi u Rusiji puno više čitaju knjige nego u Hrvatskoj, ali to mogu objasniti kroz šalu. Naime, u Rusiji su duge zime a nemamo ni more ni sunce, noć dugo traje pa možemo samo čitati. No, kako bilo, izdavaštvo je u Ruskoj Federaciji unosno, predstavlja unosan biznis, pa možemo otvoreno reći da je Rusija zemlja u kojoj se mnogo čita, imamo velik broj izdavača i velik broj izdavačkih mreža-klastera, zaključuje Sergej Ždanović.

– Od izdavaštva, i to samo vlastitih djela, može se u Hrvatskoj pristojno živjeti, tvrdi Elvis Duspara, autor četiriju knjiga: Nanovo rođen, Budi, opominji, tješi te Za dom spremni i Krug zemaljski. U pripremi ima i novu knjigu – Priča jednog vrapca.

– Samostalno se borim, sâm pišem, prelamam, dizajniram, distribuiram, sve zapravo radim samostalno. Ne dobivam poticaje niti donacije, moja obitelj i ja živimo od knjige, što je možda rijetkost ali mi ipak živimo od knjige, tvrdi Duspara.

Nakladna zadruga „Ognjišta“ iz Zagreba, djeluje već deset godina a specijalnost joj je izdavanje već zaboravljenih knjiga, otkriva Lovorka Dragun Mirković, urednica „Ognjišta“, koje objavljuje knjige hrvatskih i stranih pisaca nastale početkom 20. stoljeća.

– Drugi dio našeg djelovanja odnosi se na prevođenje knjiga koje nikada nisu bile prevedene, a nastale su krajem 19. ili početkom 20. stoljeća. Ove godine predstavljamo kod nas nepoznatog književnika Georgea MacDonalda, a koji je u inozemstvu poznat kako začetnik phantasy žanra, te je on bio uzor nekima kod nas poznatim piscima kao što je Tolkien. Ove smo godine preveli i objavili Princezu i Goblina i Lilith phantasy, roman namijenjen starijima, ističe Dragun Mirković te dodaje kako smatra da je glavni problem hrvatskog izdavaštva tošto je knjiga nedostupna čitatelju. „Ognjišta“ sama prodaju svoje knjige, jer su marže 40 do 50 posto.

– Neki nakladnici imaju velike poticaje od Ministarstva kulture dok mnogi nemaju takvu potporu, pa su prepušteni sami sebi te ni konkurentnost nije jednaka. Možete dobre knjige objavljivati ali ne znači da će vas knjižare podržati u tome. No, mislim da se situacija popravlja, i nakon dva sudjelovanja na Interliberu mogu reći da smo unatoč svim problemima zadovoljni, ističe Dragun Mirković.

Interliber je otvoren do 17. studenoga 2019.

• 

• 

• 

• 

• 

• 

Objavljeno 13. studenoga 2019. ©poslovniFM