Hrvatske javne politike još uvijek nedovoljno razumiju što je održivost i odgovorno poslovanje
Prije 15 godina društveno odgovorno je poslovanje sa stajališta poduzeća jednoznačno iskomunicirano kao – donacije i filantropija. Tada je nastao indeks društveno odgovornog ponašanja – Indeks DOP-a, koji je zamišljen kao jedan od načina da se javnosti, ali i tvrtkama koje to implementiraju, pokaže da društveno odgovorno poslovanje s ciljem doprinosa održivom razvoju nisu samo donacije, već je riječ o korigiranju vlastitog ponašanja i poslovanja, te upravljanja utjecajima u sferi okoliša, radne okoline itd. Znači, upravljanje dijelom procesa koji je direktno pod ingerencijom poslovnog subjekta i poslovnog procesa, te utjecaja koji iz njega proizlaze na način da se pojačava pozitivni utjecaj, a da se negativni pokušava svesti na minimum, izjavila je za poslovniFM Mirjana Matešić, ravnateljica Hrvatskog poslovnog savjeta za održivi razvoj (HR PSOR). Cjelovitu emisiju možete poslušati u nastavku ili preuzeti za kasnije slušanje.
Posljednjih su 15 godina rada HR PSOR-a u Hrvatskoj ostvarene brojne promjene društveno odgovornog poslovanja, ali je dinamika promjena još uvijek prespora, ocijenila je Matešić u emisiji Društvena strana poslovanja, u razgovoru s urednikom i voditeljem Borisom Živkovićem.
„Veliki je problem što hrvatske javne politike još uvijek dovoljno ne razumiju što je održivost i odgovorno poslovanje. Održivi razvoj, ako se i spominje, više je to deklarativno i bez razumijevanja. To su, zapravo, kriteriji koji bi trebali biti uključeni u sve javne politike. Primjerice, ako govorimo o energetskoj politici ona mora biti temeljena na održivosti, ako govorimo o inovativnosti u energetskoj učinkovitosti i bilo kakvoj konkurentnosti u gospodarstvu, strategije i akcijski planovi trebali bi se temeljiti na ciljevima održivog razvoja. Održivi razvoj ne može stajati kao zasebna strategija već bi načela održivosti trebala biti integrirana u sve javne politike i sve strategije države, a mi to za sada još ne vidimo“, naglašava Matešić. No, ipak, kaže, postoje naznake da će Nacionalna razvojna strategija Republike Hrvatske biti temeljena na 17 globalnih ciljeva održivog razvoja.
„Mi u HR PSOR-u akcije koje provodi Svjetski poslovni savjet za održivi razvoj prenijeli smo u Hrvatsku i sveli ih na Hrvatskoj primjerenu mjeru. To znači da se zakonodavcu pokušavamo nametnuti kao pregovarači i zastupnici gospodarstva u temama koje se tiču održivog razvoja. Pri izradi javnih politika, strategija zakona i drugih strateških dokumenata koji određuju područje održivog razvoja, komuniciramo interese i pozicije gospodarstva s ciljem povećanja kvalitete propisa, odnosno dokumenata koji su u izradi. Zapravo, komuniciramo mogućnosti koje gospodarstvo ima i realnu dinamiku u podizanju standarda i uvođenju novih tehnologija, te inovativnih ideja uz rješavanje tema vezanih za zaštitu okoliša.
Održivi razvoj ne može stajati kao zasebna strategija već bi načela održivosti trebala biti integrirana u sve javne politike i sve strategije države, a mi to za sada još ne vidimo
Mirjana Matešić
Važniji dio aktivnosti HR PSOR-a odnosi se na jačanje kapaciteta u gospodarstvu za razumijevanje i implementaciju održivog razvoja, odnosno ciljeva održivog razvoja, na način da organiziramo edukativne skupove, seminare, treninge, radionice za članove konferencije o društveno odgovornom poslovanju. Također radimo na jačanju aktivnosti s ciljem povećanja razumijevanja i umrežavanje stručnjaka da mogu učiti jedni od drugih. Osim toga, radimo na izradi dokumenata kao što su priručnici, smjernice, koji opet imaju isti cilj – jačati znanje u tom području. Tako je jedan od edukativnih alata i spomenuta metodologija indeksa društveno odgovornog poslovanja, Indeks DOP-a, koju smo razvili zajedno s HGK-om.
HR PSOR i HGK po dvanaesti put provode natječaj Indeks DOP-a, a nagrade najuspješnijim poduzećima bit će uručene na 11. konferenciji o društveno odgovornom poslovanju 19. i 20. studenoga. Na njoj će se govoriti o dostignućima i trendovima u području održivog razvoja, a s obzirom na globalne okolnosti, a glavna tema ove godine bit će klimatske promjene.
Kad je u pitanju Hrvatska, promjene u svijesti glede klimatskih promjena su spore, ali se ipak polako naziru. Tako se tema klimatskih promjena konačno svrstala u mainstream i tako ušla u javni prostor, i barem je deklarativno spominju i političari i stručna javnost. „To je motiviralo i nas u HR PSOR-u da krenemo ove godine s klimatskim promjenama kao središnjom temom prvog dana konferencije. Kroz niz stručnih rasprava raspravljat će se o izazovima i prilikama koje proizlaze iz klimatskih promjena te o razvoju javnih politika odnosno reguliranju ponašanja u smislu redukcije emisija stakleničkih plinova koje su bitne za konkurentnost gospodarstva. No, ciljevi održivog razvoja i korporativna održivost i dalje su preliminarne teme i okosnice naših diskusija na konferenciji“, obrazlaže Matešić.
Indeks DOP-a, uz britanski Corporate Social Responsibility, jedina je nagrada za društveno odgovorno poslovanje koja zaista pokušava mjeriti konkretne utjecaje kompanija. Ima ogromnu ambiciju da evaluira sve nefinancijske utjecaje poduzeća kroz sedam različitih poglavlja i predstavlja objektivan evaluacijski mehanizam.
Indeks DOP-a kroz niz od 160 pitanja mjeri utjecaj poduzeća, nefinancijski utjecaj poduzeća kroz poglavlje ekonomskog utjecaja, utjecaja na okoliš, utjecaja u radnoj okolini, utjecaja na tržištu u lokalnoj zajednici te na ljudska prava i politiku raznolikosti na radnom mjestu. Kroz te teme procjenjuje se utjecaj kompanija i kao rezultat sudjelovanja u indeksu DOP-a izbacuje rang lista kompanija od kojih najbolji prolaze dodatnu evaluaciju komisije i bivaju nagrađeni.
Rang listu sudionika, reći će Matešić, nikada ne objavljuju. Ako kompanije koriste ovu metodologiju za samovrednovanje ili samoevaluaciju, nema opasnosti da će za njihov eventualno loš rezultat bilo tko saznati. Naime, objavljuju se samo primatelji nagrade, a svi sudionici se komuniciraju prema abecednom redu, što znači da kompanije bez straha mogu isprobati Indeks DOP-a.
Iako je 43-oje članica HR PSOR-a koje prate lideri u većini sektora gospodarstva u Hrvatskoj, indeks DOP-a otvoren je za sve tvrtke u Hrvatskoj i njihov broj godišnje se kreće između 100 i 120.
Trenutačno je aktualan UN-ov program 2030, koji se temelji na 17 globalnih ciljeva održivog razvoja. Riječ je o ciljevima koji promoviraju aktivnosti kroz područje ekonomskog razvoja i društvene pravde, ukidanja diskriminacije, promocije rodne ravnopravnosti, te kroz ključne vidove zaštite okoliša, kao što su zaštita voda, tla, i sl., te se kao takvi mogu primijeniti na svaku organizaciju, na svaku regiju, na svaku državu. Oni su uvijek primjenjivi jer su u pitanju vrijednosti koje utječu na kvalitetu života, odnosno svih poslovno-ekonomskih procesa. Mogu se integrirati i u obrazovne sustave, zdravstvene, pravne, ekonomske itd.
Što se pak tiče nefinancijskog izvještavanja, ono u Hrvatskoj postoji jako dugo. Puno prije nego što je ono postalo obvezno-mandatorno za mnoga poduzeća, postoji tradicija i kompanije koje izvještavaju već 20-tak godina. Ono što je promijenilo kvalitetu izvještavanja u Hrvatskoj bilo je uvođenje GRI smjernica koje su 2004. godine prvi put objavljene, a 2006. godine prevedene na hrvatski jezik. Nakon toga, HR PSOR, osim što prevodi svaku novu generaciju smjernica za izvještavanje, aktivno promovira njihovu primjenu što ulazi u mainstream i danas praktički nemamo nefinancijskih izvještaja koji nisu rađeni prema tim smjernicama. Upravo su te smjernice značajno podigle razinu kvalitete nefinancijskog izvještavanja u Republici Hrvatskoj. Tada se dogodila direktiva za nefinancijsko izvještavanje te je ono postalo obvezno za kompanije s više od 500 zaposlenih i od 1. siječnja 2017. imamo 70 poduzeća koja moraju objavljivati izvješća na godišnjoj razini prema spomenutoj direktivi i prema Zakonu o izmjenama i dopunama zakona o računovodstvu.
Od 70-tak kompanija, njih 20-tak već godinama izvještava, to su izvještaji koji iz godine u godinu rastu svojom kvalitetom i sadržajem. Imamo 10 do 15 kompanija koje su tek počele izvještavati, a imamo i dio kompanija koje konsolidirano izvještavaju. To znači da se pojavljuju kao dio globalnih izvještaja grupa kojima pripadaju, tako da ti podaci ne govore dovoljno o njihovom utjecaju u našoj zemlji s obzirom na to da je riječ o sumiranim – agregiranim podacima za velike regije I velike sustave.
Kad govorimo o održivosti ili o bilo kakvoj odgovornoj poslovnoj praksi, to je tema poslovnog odlučivanja koja se mora nalaziti na sjednicama uprava jer ne može društvenu odgovornost poduzeća definirati niti provoditi nekakav odjel. To mora biti odluka i proces odlučivanja koji osigurava da se poslovne odluke donose na temelju kriterija utjecaja na održivi razvoj odnosno odgovornosti kompanije. Tek tada kad one budu provedene kroz poslovno odlučivanje na razini uprave, neke operativne elemente mogu provoditi niže rangirani odjeli.
„Kad se pridonošenju poslovnih odluka uzima u obzir utjecaje na okoliš i društvo te druge nefinancijske aspekte, vi, zapravo, upravljate svojim rizicima, jer smanjujete mogućnost donošenja loših poslovnih odluka koje će se vratiti negativno. Kompanije koje ulažu u promišljanja nefinancijskih kriterija poslovno su otpornije zato što bolje promišljaju potencijalne rizike“, zaključila je za poslovniFM Mirjana Matešić.
Objavljeno 8. studenoga 2019. ©poslovniFM