I za velike i za male poslodavce prednost je što država uplate u treći stup, u dobrovoljne mirovinske fondove, priznaje kao porezno priznati trošak u iznosu do 6.000 kuna godišnje po radniku. To je dobar poticaj i za male poslodavce, da uplaćuju štednju za svoje članove u otvorenom fondu. To može biti i dobar način da poslodavac zadrži dobrog radnika, ocijenila je u razgovoru za poslovniFM Radojka Hainski, predsjednica uprave Croatia osiguranje mirovinskog društva za upravljanje dobrovoljnim mirovinskim fondom d.o.o.

Cjelovitu emisiju možete poslušati u nastavku ili preuzeti za kasnije slušanje.

„Kad govorimo o mirovinskoj štednji, većina ljudi donekle je upoznata s prvim i drugim mirovinskim stupom, odnosno sustavom štednje koji je obavezan. Možda su ponešto čuli i o trećem stupu, ali gotovo u pravilu ne znaju gdje se mogu informirati o tom sustavu, te se učlaniti u dobrovoljan mirovinski fond. A to je jednostavno i zbog stanja u mirovinskom sustavu i činjenice da imamo jako loš odnos između broja zaposlenih i umirovljenika te niske mirovine – svi bismo trebali razmišljati o tome“, kaže Hainski, koja je na čelu društva koje upravlja sa sedam dobrovoljnih mirovinskih fondova. Od toga četiri su zatvorena fonda, pod pokroviteljstvom velikih poslodavaca, namijenjena samo štednji njihovih zaposlenika, a tri su otvorena, dostupna za štednju svim hrvatskim građanima.

„Do nas, prije svega, možete doći na svim prodajnim mjestima Croatia osiguranja. Također, moguće se učlaniti i u pojedinim bankama. Na našoj mrežnoj stranici možete skinuti sve dokumente, pa i učlaniti se u fond. Štoviše, primijetili smo da se dosta ljudi na taj način informira o tom obliku štednje. Mnogo je pitanja na koja ljudi odgovore vole znati unaprijed, prije nego što donesu odluku o štednji“, kaže predsjednica uprave Croatia osiguranje mirovinskih fondova.

Za sve one koji su pomalo neodlučni, ili misle da nemaju dovoljno novca za još jednu mjesečnu obavezu, ističe kako je riječ o štednji kod koje nema obaveza kad je riječ o uplatama.

„Naravno, uvijek preporučujemo da čovjek štedi redovito, jer to pridonosi uspjehu, ali ako ste na bolovanju, nezaposleni neko vrijeme, ili postoji neki drugi važan razlog zbog kojeg neko vrijeme ne možete uplaćivati, možete privremeno prestati plaćati. Istodobno, fond i dalje ‘radi’ s vašim novcem, i ostvarujete prinose. U trenutku kad poteškoću riješite, treba samo nastaviti dalje sa štednjom“, pojašnjava Hainski. Dodaje kako bi se onima koji započnu štedjeti, zapravo, moglo preporučiti da ugovore trajni nalog u banci, te odrede neki iznos koji mogu uplaćivati, jer će tako spriječiti da taj novac potroše za neku kratkoročnu potrebu i usmjeriti ga u dugoročan cilj – za bolje prihode u mirovini.

Uplatom 375 kuna i do duplo veće mirovine

„Informativni izračun svatko može napraviti i na našoj internetskoj stranici. Tamo se može ‘poigrati’ uvjetima štednje: od dobi kad ćete početi štedjeti, razdoblja štednje, iznosa uplate i potencijalnih očekivanih prinosa. Na primjer, kad bi netko s prosječnom hrvatskom neto plaćom izdvajao 5 posto plaće za dobrovoljnu štednju, dakle oko 375 kuna mjesečno, nakon 20 godina štednje, ovisno o tipu fonda u kojem se štedjelo i prinosima, iznos mirovine može biti i duplo veći nego što ste uplaćivali“, kaže Radojka Hainski. Ipak, riječ je o okvirnim iznosima, jer fondovi ne mogu jamčiti prinose, oni ovise o situaciji na tržištu, pa su zato i u procjenama oprezni.

Kako su svi dobrovoljni mirovinski fondovi od početka ulaganja na domaćem tržištu ostvarili prinose koji su u prosjeku viši od prosječne kamate u banci, propitkujemo je li dobrovoljna mirovinska štednja onda isplativija od klasične štednje u banci.

„Istina je da su prinosi fondova bili dobri, jako dobri, pogotovo smo u zadnjoj godini imali izvrsne rezultate. Tome su lani pridonijele niske kamatne stope i visoke valuacije cijena dionica. U idućem razdoblju ne očekujemo tako dobre prinose, no kao i do sada, profesionalno ćemo upravljati sredstvima i napraviti sve ono što smo propisali u investicijskoj strategiji naših fondova“, kaže sugovornica. Oni koji se odluče na štednju moraju znati da među fondovima postoji razlika, koja se u konačnici očituje i u visini prinosa, dodaje.

Državni poticaji za sve jednako

„Osnovna je razlika između zatvorenih i otvorenih dobrovoljnih mirovinskih fondova u tome da otvoreni fondovi mogu ponuditi i različite investicijske strategije. Croatia osiguranje dobrovoljno društvo počelo je s jednim otvorenim fondom, no prije dvije godine uvidjeli smo da postoji potreba da ponudimo i drugačiju investicijsku strategiju kroz još dva fonda“, kaže. Prvi fond, Croatia osiguranje 1000A, namijenjen je mlađim članovima.

Oko 42 posto ukupne imovine svih zatvorenih fondova pod upravljanjem je Croatia društva

„Mlađi ljudi obično su skloniji preuzimanju većeg rizika i imaju vremena to si i dopustiti. S druge strane, nakon promjene propisa po kojoj i mirovinski fondovi mogu isplaćivati mirovine, članovi koji se odluče za to opciju ne vole veliku fluktuaciju u iznosima mirovine. Zato smo osnovali Croatia osiguranje 1000C fond. Dakle, prvi je namijenjen mlađim članovima koji imaju više vremena i skloniji su preuzimanju većeg rizika, a time očekuju i veći prinos. Naravno, nije to fond samo za mlade, jer i mi koji se još osjećamo mladima volimo preuzeti rizik. Cilj investicijske politike u tom fondu je da se 50 posto imovine ulaže na dioničkim tržištima, a 50 posto na obvezničkim, onima s fiksnim prijenosom. C fond služi za isplatu prijevremenih mirovima, za one članove koji ne žele da njihova mirovina bude različita svaki mjesec“, pojašnjava Radojka Hainski.

Za sve članove svih dobrovoljnih mirovinskih fondova bitno je i da država potiče taj oblik štednje s 15 posto na sve uplate do 5.000 kuna godišnje.

„To je jedini oblik štednje u Hrvatskoj koji je potican na taj način. Dakle, ako mjesečno uplaćujete oko 416 kuna i ukupno uplatite 5.000 kuna, država će na vaš račun uplatiti 750 kuna poticajnih sredstava. I država to doista svake godine redovito isplati“, ističe Hainski. Te državne poticaje dobivaju svi članovi, bez obzira je li riječ o članovima otvorenih ili zatvorenih fondova. Članovi zatvorenih fondova, s druge strane, mogu ostvariti i dodatni poticaj, kaže.

I mali i veliki poslodavci mogu vam „popraviti“ mirovinu

„To su fondovi primarno namijenjeni velikim poslodavcima. Nedavno smo poslovanje takvih fondova uskladili s regulativom EU-a i sada rade kao i drugi veliki mirovinski fondovi u Europi. Za članove je najvažnije da je poslodavac koji je osnovao takav fond kao pokrovitelj obvezan ponuditi članstvo svim svojim zaposlenicima i trajno plaćati poticaje za njihovu štednju“, pojašnjava sugovornica.

Dodaje kako je Croatia osiguranje mirovinsko društvo lider upravo na tržištu zatvorenih fondova, jer je oko 42 posto ukupne imovine svih zatvorenih fondova pod upravljanjem CO-a. Politika uplate poticaja u tim je fondovima različita, što je stvar pregovora sindikata i poslodavaca.

„Neki od njih rade to na način da su uplate definirane. Na primjer, da kod otvaranja osobnog računa, odnosno učlanjenja radnika u fond, poslodavac uplati jednokratan iznos, a kasnije uplaćuje ovisno o tome koliko je i sam radnik tijekom godine uplatio. To je jedan od oblika, drugi trajno uplaćuju određeni iznos mjesečno. Tijekom proteklih godina primijetili smo da su i poslodavci zadovoljni tim oblikom štednje, odnosno poticanja svojih radnika, te da su neki od njih povećavali iznose poticaja. Pritom treba reći da se na sve uplate obračunavaju i državni poticaji“, ističe Radojka Hainski.

Isplata na pet godina ili doživotno

„Danas imamo veliki nedostatak radne snage u svim sektorima, pa ta dodatna uplata za radnika može biti poticaj, a i prednost kod zapošljavanja“, kaže Hainski. Slaže se da takav oblik štednje može biti vrlo koristan i za obrtnike koji radnike radi manjih troškova često prijavljuju na minimalac, pa im uplatama u dobrovoljnu mirovinsku štednju mogu osigurati više mirovine.

Croatia osiguranje ukupno ima oko 45.000 članova i proteklih se godina bilježi porast.

„Između 5 i 10 posto članova koji su štedjeli u tim fondovima već prima mirovinu i iskustva su dosad jako dobra“, kaže Radojka Hainski. Dodaje kako se dio članova koristi činjenicom da se mirovina iz trećeg stupa može započeti primati već s 50 godina (oni koji su štednju ugovorili prije 2018. godine), odnosno s 55 godina (za nove članove), no ljudi češće odluče pričekati da odu u starosnu mirovinu i tada povuku i sredstva iz trećeg stupa, ili kasnije.

„Isplatni programi su različiti. Na primjer, do 30 posto ukupnih sredstava koje ste uštedjeli možete podići odjednom, dok ostalo mora ići najkraće na pet godina. Takva isplata može ići i preko mirovinskog fonda, ali samo za iznos do 100.000 kuna. Takve isplate nudi i mirovinsko osiguravajuće društvo, a u isplate će se vjerojatno uključiti i društva za životno osiguranje, pogotovo kad su u pitanju doživotne mirovine“, zaključila je Hainski za poslovniFM.

Objavljeno 7. veljače 2020. Sva prava pridržana ©poslovniFM