Iz Hrvatske je danas moguće jako dobro odrađivati poslove za strane klijente i vanjska tržišta, interes je velik, a i dobit je bolja nego u Hrvatskoj. Na tržištu postoji gomila posla, uz veliki manjak ljudi, što pokazuje i eksplozija plaća u našoj branši. Tako da zapravo ne bih rekao da imamo konkurenciju, jer velike tvrtke koje su prisutne na hrvatskom tržištu neke manje svoje poslove prebacuju nama i mi ih tržišno nadopunjujemo. Ima posla za svakog i ne osjećam se ugroženo od konkurencije, istaknuo je za poslovniFM Ante Medić, izvršni direktor tvrtke za razvoj elektronike Pulsar Laboratories i tehnološki direktor tvrtke Iron Bull tenkovi.

– Teško je reći je li teže raditi po narudžbi lii raditi vlastiti proizvod. Rekao bih pola – pola. Kad razvijaš vlastitu ideju postoji opasnost dodavanja nepotrebnih značajki proizvodu, pa to može ići u nedogled i to je tzv. spirala smrti, jer svaki hardver ulazi u fazu kad se pokušava dodati što više značajki koje bi bile korisne. Zato je nužno znati ocijeniti kad treba presjeći i reći dosta te stupiti na tržište. Kod klijenata, pak, jako je teško postići konsenzus u razumijevanju što klijent zapravo želi. Konkretan primjer – netko želi čašu koja svijetli; dolazimo do niza detalja kao npr. koliko je debela ta čaša, koje boje, je li uređaj na baterije. Potrebno je iskustvo, koje smo stekli, da prepoznamo ustaljene greške koje se javljaju prilikom proizvodnje hardvera. Netko, recimo, ima dobru ideju, ali je često ne zna izraziti na dobar način jer ne barata tehničkim rječnikom. To je zapravo najveći izazov rada s klijentima. Sve drugo je specificiranje, radimo dizajn elektroničke ploče, pazimo na dizajn. Rad s klijentima primarno zahtijeva učestalu komunikaciju i puno vremena je potrebno za to, obrazložio je Medić u emisiji Pametna Hrvatska, u razgovoru s urednikom Borisom Živkovićem.

Janaf i poslovniFM predstavljaju nove ideje i startupove u emisiji Pametna Hrvatska.

Naše ciljano tržište je Hrvatska kao i EU. Pokušavamo na vanjskim tržištima plasirati specijalizirane proizvode koje radimo uglavnom po narudžbi. Dosad smo prodavali svoje proizvode od Kanade, južne Koreje, Australije, Njemačke mogli bi reći gotovo po cijelom svijetu. No, najveći dio našeg spektra djelovanja je unutar Hrvatske, kaže Medić.

Pulsar Laboratories je inovacijska tvrtka za razvoj elektronike i hardvera te  pružanje usluge razvoja za druge tvrtke, gdje pokušavamo drugim tvrtkama pomoći da proizvod koji zamisle dovesti od razine prototipa do razine proizvodnje. U našem radu imamo i nekoliko partnerskih odnosa s drugim kompanijama s kojima imamo zajedničke proizvode te zajednički nastupamo na tržištu, Međutim, više se fokusiramo na agencijski razvoj hardvera za druge.

Na upit Medić odgovara kako rade na projektima po narudžbi klijenata, a dio poslova odlazi na razvoj vlastitih proizvoda. Proces izgleda tako da klijenti nama pristupe i kažu primjerice, želimo pametni novčanik i potom mi razrađujemo s klijentima viziju do u sitne detalje, što taj pametni novčanik treba raditi, zašto je on pametan, kakvu elektroniku ima u sebi, kakve senzore. Naš cilj je, dakle, dati kupcu nazad vrijednost koja taj proizvod zapravo dijeli od običnog novčanika.

– Pristup i proces je isti sa svim klijentima, klijenti bi željeli da njihov uređaj nešto radi, pa vidimo je li to izvedivo ima li to zapravo smisla i je li isplativo takvo nešto proizvesti. Potom se fokusiramo na razvoj elektroničke pločice, pisanje softvera za nju te pripremama za industrijalizaciju i proizvodnju.

Kroz našu tvrtku je već prošlo dosta projekta, primjerice retro sintesajzere i generator signala, proizvodi koje smo razvijali više kao kitove za učenje elektronike. Analogne sintesajzere kupuju uglavnom ljudi iz inozemstva SAD, Kanada. U Hrvatskoj je jako malo ljudi koji su u stanju izdvojiti novce za takve stvari i koji si to mogu priuštiti, tako da uglavnom te stvari prodajemo vani, pojasnio je Medić.

Današnji fokus nam je na razradi industrijske elektronike i mjernih senzora. Primjerice, upravo radimo temperaturne senzore koji se stavljaju u trgovinama unutar hladnjaka i mjere temperaturu umjesto zaposlenika koji to inače rade ručno. Naime, u partnerstvu s Konzumom radimo senzoriku za hladnjake koji se nalaze u njihovim trgovinama i tako automatiziramo cijeli proces. Radimo i s nekim drugim većim tvrtkama i tu radimo isključivo senzoriku. Automatiziramo procese i fokusiramo se više na dodavanje vrijednosti kroz takav postupak, reći će.

Obradili smo preko stotinjak projekata u protekle četiri i pol godine. No, manje od 10 posto projekata je otišlo u proizvodnju i postalo uspješno. Hardver je jako „zeznuti” biznis jer je najveća vjerojatnost da samo deset posto projekata uspije i da se uspije proizvoditi u tiražama od 5 do 10 tisuća.

Proizvodnja hardvera je dosta skupa, za razliku od softvera. Hardver kad je jednom poslan u proizvodnju, komponente su kupljene i potrošen je novac na te komponente, ploče su proizvedene, potrošeni su radni sati, proizvod je zapakiran u kućište koje je koštalo i naposljetku proizvod je poslan. I u tom trenutku se javlja velik rizik jer sve mora savršeno raditi, jer za razliku od hobističkog bavljenja elektronikom, više nemaš priliku ni žičicu pomaknuti. Za ono što napraviš moraš biti siguran da će klijentu sve funkcionirati prema specifikacijama, pojasnio je Medić.

Iron Bull tenkovi

– Ideja za Iron Bull tenkove nastala je prije 4-5 godina, nas trojica suvlasnika – Mario Jukić, sada direktor tvrtke Iron Bull i Ante Strinić,  maštali smo o izradi malih modela tenkova. Ta priča se razvila u otvaranje u Areni Zagreb prve igraonice za simulaciju tenkovskih bitaka. Priča je zamišljena kao team building aktivnost, u kojoj se timovi međusobno natječu sa svojim robotima-tenkovima jedni protiv drugih. Tenk je visoko tehnološki robot kojim upravljaju dva igrača – jedan upravlja s njegovim kretnjama, a drugi s kupolom i ispaljivanjem projektila. Riječ je o top tehnologiji s razvijenom i senzorikom koja prepoznaje udarce. Svaki tenk ima dvije kamere, a svaki igrač ima svoj joystick. Ideja je imati timsku komunikaciju, dvoje ljudi čine posadu. Time smo se htjeli odmaknuti od klasičnog gaminga gdje ljudi često igraju međusobno s drugom ekipom, međutim sami su sa sobom i svojim slušalicama na kompjutoru. Ovdje idemo više na komunikaciju među ljudima. U zagrebačkoj igraonici bit će ukupno 12 tenkova, znači 24 igrača. Omjer većine u odnosu na stvarne tenkove je 10:1, dakle deset puta umanjen grad s deset puta umanjenim tenkom. Imamo mapu koja je replika francuskog sela iz 1943. godine, a kasnije ćemo imati i ekspanzije mapa. Glavni dio prihoda tvrtke ubuduće bi bilo franšiziranje. Dakle, riječ je o pilot areni. Zainteresiranom klijentu sve bi postavili u roku par dana i gotova je igraonica kao stopostotni hrvatski proizvod. Sve komponente proizvodimo u Zagrebu, u ZICER-u imamo 3D printere, a sve modeliramo na kompjuteru, isprintani tenk se postavlja na metalni kostur, a unutra se ugrađuje elektronika i senzori te motori za funkcionalnost, objasnio je Medić.

– Pulsar tvrtka je samoodrživa i de facto startup nikad nije ni bio, od početka sam sebe financira. Iron Bull pak je primio investiciju privatnih investitora, a i mi suvlasnici smo ulagali i vlastita sredstva. Također, prošle godine smo s tvrtkom Iron Bull sudjelovali na ZICER-ovom Startup Factory-u gdje smo odnijeli nagradu. Smatram da je dobro za startup-ove da se javljaju na inkubatore jer dobivaju puno vrijednosti – posebno jer ljudima nedostaje iskustva kako funkcioniraju stvari na tržištu i kako voditi firmu. Također, prošle smo godine otvorili i treću tvrtku za industrijsku naftnu opremu. Trenutno izlazimo iz ZICER-a jer smo prerasli tamošnje kapacitete i tražimo novi prostor. U Pulsaru nas radi šest, u Iron Bullu desetak, a u trećoj firmi za industrijsku naftnu opremu četvoro. U planu su i nova zapošljavanja, zaključio je na kraju razgovora za PoslovniFM Ante Medić.

Janaf i poslovniFM predstavljaju nove ideje i startupove u emisiji Pametna Hrvatska.

Autor: Boris Živković Foto: Boris Živković/PoslovniFM

Objavljeno 7. listopada 2021. Sva prava pridržana ©poslovniFM