LafTonic je svojevrsni alat za filmaše, web platforma kojoj je cilj kreativcima u filmskoj i TV industriji diljem svijeta olakšati povezivanje s potencijalnim investitorima, producentima i sl., odnosno da lakše dođu do kupaca i gledatelja, istaknuo je za poslovniFM Ivan Spajić Buturac, osnivač startup tvrtke LafTonic.
– Konkretno, svaki zainteresirani kreativac kreće s našom web platformom LafTonic i počinje s odgovorima na pitanja koje vodi bot – skraćeni naziv za robota, u značenju računalnog programa koji se izvršava samostalno. Svrha tog razgovora je da se kroz komunikaciju s botom, dođe do onih pitanja koja će klijentu postaviti potencijalni investitor. Možemo reći da bot korisnika navodi da uspostavi ciljno tržište, kazao je Spajić Buturac u emisiji Pametna Hrvatska, u razgovoru s urednikom Borisom Živkovićem.
Sljedeća su faza testiranja za koja se koristimo različitim formatima, uz ostalo i plaćenom publikom iz cijele Europe, primjerice, surađujemo s jednim portalom čija publika pristaje da ih se snima dok gledaju sadržaj. Tako radimo analizu emocija i na taj način autori mogu dobiti reakciju u realnom vremenu, a kroz feedbeck publike u realnom vremenu korisnici mogu ispolirati dobiveni materijal kako bi ga mogli ponuditi potencijalnim kupcima i investitorima. Kad netko želi prodati sadržaj televizijskoj kući ili kada producentska kuća raspiše natječaj za sadržaj, točno se zna koja je ciljana publika. Zaprimaju puno sinopsisa koji se puste kroz LafTonicov sustav kako bi ih pogledala publika, rekao je Spajić Buturac te istaknuo kako je presudan element u razvoju bila umjetna inteligencija kao sastavnica projekta.
– Mi smo koristili dvije vrste strojnog učenja, jedna se koristi spomenutim botom, gdje je bio izazov kako definirati određene ukuse publike zato što je ukus u filmskoj industriji iznenađujuće heterogen i jako je teško naći faktore koji definiraju što je zapravo nečiji ukus. Bilo je nužno da iz bazȃ koje smo imali na raspolaganju složimo cijeli sustav i da omogućimo ugodan razgovor autora i bota koji će dovesti do konkretnih saznanja, tj. startnih točaka za daljnji plasman.
Druga stvar koju smo koristili je sustav analize emocija, što je već poprilično standardna tehnologija umjetne inteligencije. Riječ je o ‘istreniranom’ sustavu koji prepoznaje ljudske emocije i može se reći da taj sustav postaje sve bolji u tome i na taj način dobivaju se sve suptilniji detalji.
Također, primijenili smo i Lean metodologiju. U pitanju je jedna od velikih IT tehnologija koja se pojavila u zadnjih 20-tak godina, a njeno podrijetlo veže se uz autoindustriju, konkretno Toyotu. Prednost Lean metodologije nalazi se u putanji kojom cirkulira proces razvoja businessa. Poanta primjene Lean koncepta je da se kreće od potreba korisnika, rješavanja problema s kojima se oni susreću, a ne od tehnologije i njenih mogućnosti. Zapravo, potrebno je prepoznati pravi problem, ono što korisnika najviše muči, i riješiti taj problem uz minimum utrošenih resursa. Lean je, zapravo, koncept efikasnosti nazvanom efikasnosti toka (flow efficiency) koji se definira kao vrijeme potrebno da se zaokruži proces od trenutka identificiranja potrebe klijenta do zadovoljenja te potrebe. Da bi se uvidio značaj efikasnosti tijeka potrebno je razumjeti same procese i definirati ih.
Prolifiranje ljudi i afiniteta je zahtjevno
Mogli bismo reći, nema ništa opasnije nego kada se neki projekt napravi na vrijeme prema specifikacijama unutar budžeta i onda nitko ne koristi to što se napravilo. Mi zapravo ne znamo što tržište treba, ni samo tržište nije definirano i ne zna se što treba dok mu se nešto ne ponudi, tj. dok mu se ne ponudi neki format minimalnog proizvoda. Često sam osobno išao pred kupce više s konceptom nego gotovim proizvodom. Tako je ideja bila da bi autori uz pomoć naše platforme na sličan način mogli razvijati sadržaj umjesto da razmišljaju samo o kreativnoj strani u kojoj su dobri te da im se omogući da počnu komunicirati s potencijalnim kupcima, investitorima i obožavateljima njihovim jezikom.
Profiliranje ljudi i njihovih afiniteta u filmskoj industriji izuzetno je komplicirano. Primjerice, ako uzmete 100 ljudi i napravite analizu između njih, dobit ćete jasno posloženo klastere, no ako uzmete za ispitivanje 500 ljudi odjednom će se sustav raspasti. Stvar je, naime, u tome da postoji pregršt skrivenih varijabli koje utječu na to i profiliranje je stoga cilj da nađe bazne stvari po kojima biste mogli podijeliti temeljne skupine i onda graditi iz toga. To se nama pokazalo dosta problematično i morali smo nekoliko puta mijenjati pristup i učiniti sve malo više dinamičnim i zato smo se i odlučili za bota, odnosno umjetnu inteligenciju.
Analizirajući business i spajajući ugodno s korisnim, krenuli smo od toga da selektiramo ljude po ukusu i to se pokazalo kao dobar pristup. Znači, ipak postoji neki obrazac jer ako vam se primjerice sviđa film Fight Club, postoji određena skupina filmova koja će vam se isto sigurno svidjeti. Isto je tako i u svakodnevnom životu gdje ljudima koje poznajete možete preporučiti određene filmove. Ovim sustavom nastojali smo postići određenu razinu gdje ljudi u startu mogu reći ‘postoji tržište za mene’.
Jedna od metoda koju ćemo uskoro koristiti je i tzv. ‘mudrost masa’ malo prilagođena našim sustavom, jer smo u jednom od naših istraživanja otkrili da prosječan čovjek ima iznimno dobru sposobnost plus–minus sedam posto predvidjeti koji dio populacije će smatrati da je nešto dobro. Neograničen broj novih serija i filmova pustimo određenom broju ljudi i s velikom preciznošću možemo predvidjeti što će proći. To su elementi koje ćemo uklopiti u naš sustav LafTonic.
Baveći se ovim poslom uvidio sam određene sličnosti filmske i TV produkcije i startup scene, shvatio sam da mi prolazimo istim putevima i praktički se koristi ista terminologija i princip je sličan. Isto tako, ako ste na tržištu dovoljno dugo, postoji veća šansa da će vas se prepoznati, ne nužno s onom idejom s kojom ste se pojavili nego zato što ste se naučili ‘plivati’ u startup sceni. Jako puno autora u filmskoj i TV produkciji odustaje rano jer nemaju mogućnost shvatiti što ne funkcionira zato jer ne dobivaju adekvatan feedback iz kojeg bi mogli naučiti kako se prilagoditi i opstati.
Osobno sam veliki zaljubljenik u film i serije i fascinira me kako jedna serija kao što je legendarni Monty Python može obilježiti čitavu jednu generaciju ili kako neki loš sadržaj može srušiti svačije raspoloženje. Tako sam počeo tražiti neki svoj put do filmske industrije. Kako u Hrvatskoj to nije bilo moguće, odlučio sam pristupiti svjetskoj filmskoj industriji.
Glede konkretnih poslovnih rezultata, imamo klijenta u Ujedinjenom Kraljevstvu kojem smo već prodali dva naša sadržaja. Riječ je o startupu poput nas, zovu se Comedy Crowd, okupljaju oko šest tisuća youtubera i emitiraju skečeve komičara iz čitavog svijeta. Namjeravao sam ići i u Cannes i na slične filmske i TV festivale, jer moja ciljana publika su producenti i TV kuće, više-manje svi poslovni entiteti koji se bave investiranjem u TV i film, što je vrlo šarolika business publika.
Na nagovor prijatelja, i uz pomoć ZICER-ova Plavog ureda, prijavio sam se na natječaj HAMAG-BICRO-a PoC 7 za dodjelu potpora za razvoj koncepta, a odobrena nam je potpora od 260 tisuća kuna. Ove godine LafTonic je uz nagradu na Zagreb Connectu, nakon akceleratora Startup Factory, dobio ponovo potporu HAMAG-BICRO-a u iznosu od 500 tisuća kuna kroz program PoC 8 za razvoj sustava koji je komplementaran sa sustavom za procjenu sadržaja.
Sve navedeno omogućilo mi je da radim i razmišljam o idućem koraku, da platforma bude što prije gotova i onda je cilj ući u razgovor s potencijalnim klijentima i krenuti s investitorima.
Meni su atraktivne i crowdfunding kampanje, no prilikom lansiranja crowdfunding kampanje potrebno je unaprijed imati spremnu barem trećinu investitora i zbog toga je važno imati dobru bazu. Dugoročno računam na zaradu od 4 do 5 tisuća eura po kampanji. Cilj je potvrditi se na svjetskom tržištu, kazao je.
U timu nas je troje, ali u tvrtki sam samo ja, naime, kolege IT-evci rade i druge poslove. Također, povezao sam se i s Hero Factory, mladom i vrlo uspješnom marketinškom agencijom, koja je također predstavljena na prvom poslovnom radiju poslovniFM. Volio bi svakako proširiti tim, no tek kad krenemo u ozbiljniju komercijalizaciju, zaključio je Ivan Spajić Buturac na kraju razgovora za poslovniFM.
Objavljeno 30.listopada 2020. Sva prava pridržana ©poslovniFM