Nema kulture bez infrastrukture. Ne smijemo gledati usko, postoji nacionalni i regionalni identitet, tu je upravo naglašen Mediteran, ali moramo gledati uvijek i šire. Ta kulturološka bliskost čini čitav naš proizvod, trud, smislenim. Sajmovi su postali stabilni, Frankfurt, Beograd, Sarajevo i Split, a iako je korona nešto usporila, 4. Mediteranski festival knjige MFK bio je jedini festival knjige koji je održan, istaknuo je u razgovoru za PoslovniFM Slavko Kozina, predsjednik Zajednice nakladnika i knjižara.
Kozina, kojemu je ovo drugi mandat na čelu Zajednice u kojoj je kao predstavnik tvrtke Naša djeca, ističe kako je Prvi mandat obilježio krah nakladništva zbog propasti Agrokora i lanca knjižara Algoritam.
– No, upornošću i slijedom događanja kao što je lex Agrokor stvari su se ‘popeglale’ i došle na svoje. Sada nakon korone imamo svjetlo na kraju tunela, što nam govore i brojke. Čak i u doba korone uspjeli smo proizvoditi i plasirati i održati naviku čitanja. Stanje je pristojno, ne bih bio euforičan, ali struka, maloprodaja, šira zajednica ‘naslonjena’ na nakladništvo,imaju formu i mogu reći možemo nastaviti raditi, kaže Kozina. Pri izboru u prvom mandatu cilj je bio stabilizacija knjižara, knjiga je u svom tvrdom obliku preživjela udar e-knjige, koje dana imaju 2 do 3 posto čitanosti, u SAD i Velikoj Britaniji taj je postotak od 9 do 10 posto, navodi Kozina te naglašava kako je 2020. otvoreno 9 knjižara, lani 5. Pri otvaranju knjižara, kaže, javlja se drugi problem – nedovoljnih plaća zaposlenih u knjižarama, jer oni koji rade u knjižari moraju biti mnogo više od trgovca.
Dodaje i da je pred nakladnicima i novi zadatak. Sporazum o jedinstvenoj cijeni knjige kojim se uvodi red na tržištu napravljen je 2007. kad nije bilo toliko tehnologije, web shopova, on-line prodaje, pa je potrebno ve to uzeti u obzir jer ispada da je knjiga u web shopu, primjerice, 10 kuna jeftinija od cijene u knjižari, naglašava Kozina u Poslovnom điru, emisiji koju uređuje i vodi Ojdana Koharević.
– U prvom mandatu nismo uspjeli napraviti Etički kodeks, napominje Kozina, pojašnjavajući kako bi se njime regulirale i situacije, među ostalim, kad netko ima knjižaru da mu ne otvorite šator ispred, da se moraju poštivati autorska prava i svi sudionici u procesu nakladništva i knjižarstva.
Na kontataciju urednice kako se knjižare ipak otvaraju, Kozina, uz potvrdu, napominje i da je upravo u Splitu, primjerice, zatvorena knjižara Morpurgo, čime je grad izgubio dio identiteta.
– Znam da je zapelo na vlasničkoj razini, a nadam se da će sadašnji gradonačelnik naći način da Morpurgo ostane, poručio je Kozina. Bilo bi dobro, smatra, kad bi niknula još neka knjižara u Splitu, izražavajući čuđenje kako neki dalmatinski gradovi, poput Omiša, Makarske, Šibenika, imaju manju razinu svijesti o postojanju knjižara.
Upitan jesu li opravdane pritužbe oko državnih potpora nakladnicima u Hrvatskoj, Kozina odgovara kako će uvijek biti nesretnih te da sustav nije savršen. Priče nezadovoljnih razumijem, ali treba znati i da 90 posto nakladničke branše dolazi iz Zagreba.
Zajednica nakladnika i knjižara je organizator 5. Međunarodnog festivala knjiga koji se do 2. listopada događa u Splitu.
– Imamo brojne programe, zamislili smo sinergiju regije, škole, autora…publika je to prepoznala i dolazi više puta. Zemlja u fokusu je Crna Gora, a ovaj format, koji je dobro strukturiran, služi da uživo doživite knjigu koja ima emociju i tumačenje stvarnosti koje nije banalno. Nova tehnologija je takva da nam kao ne treba ništa – Google, škola on line… A zapravo nam treba susret, autor, inspiracija. Nama ne treba velika knjižara, kad ovdje imate velike popuste i do 70 posto, 20 posto na nove knjige… ovdje imate sve, zaključio je razgovor za PoslovniFM Kozina. Jedan od programskih ciljeva; dodaje, bio je i organizacija sajmova – Interliber, Split, a u planovima je Panonski festival knjige u Osijeku.
Autorica: Ojdana Koharević Foto: PoslovniFM
Objavljeno 30. rujna 2022. Sva prava pridržana ©poslovniFM