U Hrvatskoj je do danas izdano 160 halal certifikata, posjeduju ga 84 kompanije, od kojih 52 proizvođača hrane, 32 usluga. Posebnost je i da halal certifikat posjeduje i jedna obrazovna ustanova, Osnovna škola Matije Gupca, kao i prvi proizvođač halal dezinficijensa u Hrvatskoj – Genox. Nakon uvođenja halal certifikata, izvoz proizvoda raste, ima utjecaj na povećanje prihoda, kao i na dobit, pokazalo je istraživanje provedeno među hrvatskim proizvođačima, nositeljima halal certifikata, provedeno prije pandemije. A pandemija je dodatno povećala potražnju za halal proizvodima i uslugama u cijelom svijetu, čime se otvaraju brojna tržišta i poslovne mogućnosti, istaknuo je dr. doc. Aldin Dugonjić, rukovoditelj Centra za certificiranje halal kvalitete, u posebnoj emisiji Halal Business Info.

– Zahvaljujući predanosti u postizanju trajnih i dodanih vrijednosti kvalitete, halal certifikat Centra postao je međunarodno priznat i prisutan, o čemu svjedoče mnogobrojne međunarodne akreditacije, a time je omogućen i izvoz na svjetsko halal tržište. Halal tržište iz godine u godinu bilježi rast ponude i potražnje, a trenutna vrijednost se procjenjuje na 3 trilijuna američkih dolara, s gotovo dvije milijarde korisnika. Zadnje procjene pokazuju da halal tržište, bez obzira na pandemiju, raste 4,47 posto. Dobiveni podaci pokazuju da je potražnja za halal proizvodima kod većine proizvođača ostala ista, dok se kod 14,3 posto njih povećala. Zapravo, svi pokazatelji ukazuju da halal tržište i sve veća potražnja halal proizvoda ima izuzetno veliku mogućnost da utječe na brži oporavak i daljnji razvoj gospodarstva, ocijenio je dr. Dugonjić. Centar za certificiranje halal kvalitete nastoji pozicionirati hrvatsko gospodarstvo i dobitnik je brojnih priznanja za promicanje halala i relevantan je sugovornik na svjetskim tržištima gdje promiče poslovne mogućnosti. Nastojimo biti specijalizirani servis za halal svim sudionicima tržišta, istaknuo je.

U emisiji Halal Business Info, novinar-urednik Boris Živković, razgovarao je s predstavnicima hrvatskih tvrtki, nositelja certifikata iz različitih djelatnosti i sektora, o postupku dobivanja, kao i značenju za razvoj i izvoz.

Vrijednost halal tržišta u EU zemljama procjenjuje se na 66 milijardi dolara, s rastom svake godine između 2 i 3 postotna poena. U EU se proizvodi jako velik broj halal proizvoda kako za potrebe domaće populacije, ali istodobno jako puno za izvoz.

Jaja, brojni prehrambeni i pekarski proizvodi, bučino ulje, dezinficijens te plastična ambalaža, turističke i uslužne tvrtke, posjeduju halal certifikat. On im je osigurao veću potražnju, dodatnu potvrdu kvalitete, ali i izvozne poslove. Jedan od nositelja halal certifikata je i Studio Nine, u vlasništvu Ruže Slivar, koja nam je predstavila svoje inovativne proizvode. 

– Predstavljamo naša dva proizvoda Magic Cleaner, koji ima halal certifikat i dodatna je potvrda kvalitete proizvoda. Proizvod je bez alkohola i biorazgradiv a drugi  proizvod koji je upravo izbačen na tržište je antifog proizvod spray protiv magljenja, koji je danas tražen, budući da se nalazimo u vremenu pandemije kada svi nose maske. U sam proces certificiranja uključili smo se zato što se pokazao interes tržišta za naš proizvod, a halal certifikat će nam omogućiti lakši proboj na tržišta Bliskog istoka, ali i drugih. Svakako nije lako dobiti halal certifikat – to znači da imate zaista jako kvalitetan proizvod, kaže Slivar.

Antonio Čulina, jedan od vlasnika TLK Grupe, koja u svom sastavu ima i tvrtku i brend Genox, a koja već duže vrijeme surađuje s Centrom za halal, odnedavno je nositelj Halal certifikata za ekološki dezinficijens. Postupak je, ističe Čulina, trajao dvije godine jer certifikat nije lako dobiti,  proizvod mora biti visoke kvalitete i čistoće, ne smije sadržavati alkohol niti bilo što drugo štetno.

– Još nismo vidjeli benefite jer smo certifikat dobili tek prije nekoliko mjeseci, ali je zato kompletan istok, sve arapske zemlje i neke od zajednica u Europi, već zainteresirano za proizvode i nadamo se da ćemo osim u EU krenuti i u zemlje s većinskim muslimanskim stanovništvom.

– Značaj dobivanja halal certifikata u Hrvatskoj su prepoznale velike firme, poput Podravke, Vindije, Mlinara… Valja istaknuti da je certificiranje bitno, kao što je važno imati i ISO certifikate, ili druge eko certifikate, jer halal je važna zajednica. To bi trebala biti budućnost. Ujedno, Hrvatska bi se trebala vratiti poljoprivredi, trebali bi na taj način ‘hraniti’ naš turizam, uz certificiranje i ekološku proizvodnju – graditi budućnost. Halal je, kao i naš moto, moralan i čist, tako da nama u Genoxu dobivanje halal certifikata nije bio problem, ocijenio je Čulina.

U sklopu Foruma svečano su uručena tri nova halal certifikata – obrtu Tammy, koji pruža usluge u obradi lješnjaka kao sirovine te za proizvodnju ulja, brašna i maslaca od lješnjaka. Certifikat je dobila i Luxury Villa Subventus s otoka Krka u sektoru turizma te uljara Vodice d.o.o., koja je vlasnik modernog centra maslinovog ulja.

Vlasnica obrta Tammy Ivana Babić Čortan kaže kako je halal certifikat ishodila upravo zbog prepoznatljivosti na tržištu.

– Već sam dobila upite za ulje od lješnjaka, no prvo se mora proizvesti i napraviti analiza za nastavak suradnje. Zbog halal certifikata jako puno vremena trošimo na higijenu održavanja strojeva i pogona, tako da u prosjeku 60 posto vremena je proizvodnja i prerada, a 40 posto vremena je čišćenje i administracija. Morate jako paziti kako sirovina ulazi i kako je obrađujete te kako vodite higijenu i administraciju. Svaki prelazak iz jednog segmenta u drugi ili iz proizvodnje zahtijeva pauzu, čišćenje, evidencije… Po meni je to i inače ključno za prehrambene proizvode, tako da u pogonu izuzetno pazimo na čistoću i ekologiju i da naš proizvod bude siguran za konzumaciju. Bez obzira na halal, vjerujem da je u ekologiji budućnost i zato sam se odlučila za sve te certifikate uključujući i halal certifikat. Sve je to vrijedno i za hrvatski turizam, budući da nas sve više posjećuje ekološki osviještenih turista, smatra Babić Čortan.

Tomislav Duvnjak, član uprave tvrtke Vodice iz Vodica, koja u svom sastavu ima Uljaru Sveti Ivan i  proizvodi nekoliko vrsta maslinova ulja, ističe da je halal tržište izuzetno veliko, a posjedovanje certifikata je pogodnost i prilika za uspjeh.

– To je ujedno nama samima dokaz vrhunske kvalitete, usporedio bih to sa HASAP-om kod nas, jer kada bismo usporedili ta dva certifikata, vidimo da sve mora biti iznimno uredno i čisto, kako za jedan tako i za drugi. Zemlje arapskog svijeta prepoznaju halal i doslovno „razgovaraju“ preko halala i zato smo se odlučili i da taj certifikat dodamo na naš proizvod. Polako se i Hrvatskoj podiže svijest o važnosti tog certificiranja. Kod nas je do prije nekoliko godina bilo malo riječi o halalu, no to se ipak mijenja. Bilo je nekih uljara koji su se povukli sa halala, možda nisu pronašli tržište, jer vi za tri godine morate pronaći tržište, a možda i zbog zahtjevnosti proizvodnje, jer halal proizvodnja je nešto skuplja. Upravo završavamo i novi web, preko čega ćemo raditi kampanju na istočnom tržištu. Koliko je halal certifikat važan za hrvatski turizam opisat ću s našim primjerom. Naime, mi u Vodicama uz uljaru imamo i jednu veliku kušaonicu, radionicu za prezentaciju maslinova ulja, učenje o maslinovom ulju. Ove godine imali smo jednu obitelj iz Alžira oni su vidjeli naš halal certifikat i rekli su nam objavite da imate halal certifikat na webu i nećete se moći „obraniti” od turista iz islamskog svijeta, poručio je Duvnjak.

Igor Jekić iz tvrtke Prodan tartufi, čija je osnovna djelatnost tradicijski očuvan lov na tartufe, te distribucija vlastitih proizvoda spravljenih od istarskog tartufa, ističe da su u njegovoj tvrtki vrijednost halal certifikata spoznali posjećujući međunarodne sajmove.

– Na tim sajmovima smo pronalazili partnere iz istočnih zemalja i uvidjeli potrebu za halal certifikatom koji nam već pomaže u prodaji u zemljama poput Singapura. Proizvođači u Hrvatskoj još uvijek na halal gledaju malo s rezervom, ali sve više promocije i informiranosti o značaju halal certifikata za proizvode čini svoje i ljudi sve više uviđaju da su to prije svega proizvodi koji imaju izuzetnu kvalitetu. Sve je više turista islamske vjeroispovijesti i mislim da je zato i za hrvatski turizam važno halal certificiranje. Mi već plasiramo na tržištima istoka, a planiramo se i širiti. Kako nemamo proizvodnju životinjskog podrijetla, naš je proces čist i moderan i hrana je čista, pa nije bilo problema kod certificiranja naših proizvoda, pojasnio je Jekić.

Halal tržište raste u cijelom svijetu, a od takvih trendova nije izuzeta niti Hrvatska. Jedan od uspješnih hrvatskih primjera je i Mlinar pekarska industrija, ističe direktorica izvoza Mlinara Ivana Jukić.

– Mlinar je još 2013. godine dobio halal certifikat, no prva prava implementacija je krenula 2014. godine prvim izvozom u Australiju s halal certifikatom. Halal je važna odluka i, iako je zahtijevan, tek s tim certifikatom smo dobili još jednu ulaznicu nastupa na različitim tržištima. Mi trenutno imamo 135 proizvoda koji su halal certificirani i dalje nastojimo certificirati sve nove proizvode. Halal certificirane proizvode radimo po narudžbi, no jako puno proizvoda, poput burek sir ili burek špinat, već je rađen sa suncokretovim uljem i svi sastojci su po svojstvima – halal. Od 135 proizvoda 90 proizvoda koje izvozimo su halal, a jedini proizvodi koji nisu halal su naše pizze jer za njih koristimo šunku. No, savjetovala bih da se u trgovinama u nas zainteresirani raspitaju koji su proizvodi halal, savjetuje Jukić.

Lukač d.o.o – jedina je hrvatska tvrtka za proizvodnju halal jaja. Magi Lukač direktorica tvrtke Lukač d.o.o. ističe kako je riječ o obiteljskom poduzeću, osnovanom prije 30 godina, koji su osnovali roditelji, diplomirani inženjeri.

– Prije 30 godina prva hala je bila opremljena sa oko 4000 nesilica i konstantno su se pratile potrebe tržišta i ovisno o potrebama povećavao kapacitet. Prije gotovo deset godina, 2012. godina je bila prekretnica, jer smo otvorili proizvodnju pasteriziranih tekućih jaja i certificirali smo sav proizvodni asortiman halal certifikatom, i svježa konzumna i tekuća pasterizirana jaja. Jaja jesu sama po sebi halal, no bilo je potrebno zadovoljiti stroge higijenske standarde u procesu proizvodnje, otkriva Lukač.

Tvrtka za proizvodnju neutralnih ekoloških i biorazgradivih sredstava za higijenu i dezinfekciju, TLK Ekologija,  jedina je tvornica koja je u vrijeme prošlogodišnjeg lockdowna u tri tjedna najveće krize uspjela na tržište izbaciti dezinficijens, ističe Kristina Bišćan voditeljica ključnih kupaca.

– Dezinficijens Genox visokokvalitetan je proizvod koji ne sadrži alkoholna sredstva i djeluje na sve patogene mikroorganizme i testiran je prema međunarodnim standardima i što je najvažnije ne sadrži alkohol. Baš zato što ne sadrži alkohol bili smo jedini proizvođači u Hrvatskoj u tri tjedna najgore korona krize za vrijeme lockdowna, budući je bila nestašica alkohola koji je prema preporukama stožera bio osnovni sastojak dezinfekcijskih sredstava. Naša misao je bila drugačija. Sastav naših proizvoda su halal jer ne sadrže nikakve štetne tvari. Mi možemo u kratkom roku odgovoriti na povećanje potražnje, a svih naših pet sredstava je halal i podijeljeni su u dvije grupe. Prva grupa za čišćenje i osobnu higijenu, a druga grupa su dezinficijensi za primjenu u  industrijama primjerice prehrambenoj. Naša buduća tvornica u Pleternici je rezultat dugogodišnjeg rada, a pandemija i plasiranje na halal tržišta su svakako to još i ubrzali, najavljuje investiciju Bišćan.

Grbić d.o.o., poljoprivredno-prehrambena tvrtka iz Požege, već 10 godina je nositelj halal certifikata, što je svrstava među pionirske tvrtke halal industrije u Hrvatskoj, istaknula je direktorica tvrtke Nives Lovrić.

Proizvodimo bučino ulje i prvih smo 10 godina potrošili na pozicioniranje na tržištima koja imaju svoju proizvodnju i koja znaju što je bučino ulje i onda smo shvatili da mi kao mala firma, bez potpore udruženja unutar Hrvatske, ne možemo na tom tržištu konkurirati drugim jakim markama, iz primjerice Štajerske i drugim slovenskim markama. Do ideje za halal certifikat i plasman na halal tržište došli smo nakon razgovora s jednim kupcem iz BiH koji nas je pitao izvozimo li u BiH i imamo li kakve dokumente da u našim proizvodima nema svinjske masti i drugih haram sastojaka. Budući da naše bučino ulje ima sam bućine sjemenke i sol, shvatili smo da nam je otvoren put za dobivanje halal certifikata i to nam je dalo ideju da se okrenemo tržištima koja nikad nisu čula za bučino ulje jer bučino ulje se proizvodi samo u 6-7 zemalja u svijetu. Primjerice, UAE i druge zemlje koje puno konzumiraju sjemenke nikada nisu čuli za bučino ulje i to je za nas bila spoznaja da je to veliki potencijal. No, to je ujedno bio i problem da na tim tržištima objasnimo kako i za što da uopće koriste naše ulje. Tako smo se na tržištima poput Malezije, Indonezije, Kazahstana, Azerbajdžana predstavljali uz pomoć kuhara, radili smo jelovnike i pokazali kako se može u hranu implementirati bučino ulje. Dakle, postojao je veliki interes, ali morali smo opravdati zašto bučino ulje opće staviti na police tamošnjih trgovina, naglašava Lovrić.

Halal certifikat posjeduje i tvrtke GEC d.o.o. koja već uspješno posluje pola stoljeća, a bavi se proizvodnjom plastične ambalaže i jedina je nositelj halal certifikata za takav asortiman u Hrvatskoj, kaže Rok Andlar, operativni direktor tvrtke Gec d.o.o.

– Bavimo se proizvodnjom plastičnih vrećica i plastičnih folija, a primarni sektor za koji radimo je prehrambena industrija, industrija pakiranja, pakiranja madraca, pića, uglavnom svega što možete pakirati. Halal certifikat je zapravo slijed događaja u našoj firmi jer već imamo ISO standard 9001, zatim smo članovi AmChama, Kluba poduzetnika, nositelji smo zlatne 3A oznake boniteta. Halal smo prepoznali, posebno jer radimo za prehrambenu industriju i želimo im omogućiti da ono za šta su već oni dobili certifikat, mogu pakirati u halal ambalažu. Tako smo sa našim partnerima nudili jedinstven proizvod koji je od početka do kraja siguran za halal tržište. I prvi i jedini smo još uvijek koji imamo i halal i košer certifikat u proizvodnji plastične ambalaže. Halal označava nešto što je sigurno i zdravo i time smo dodali komparativnu prednost našem proizvodu. Naše tržište je još uvijek 85 posto u Hrvatskoj, 14 posto je Slovenija, a ostalo ide na Austriju, Švicarsku, Maltu, Italiju. Glede važnosti halal certifikata, istaknuo bih da imamo posao u Sloveniji za jednu prehrambenu firmu samo zato što imamo halal certifikat i što nam onda omogućuje da proizvodimo vrećice za pakiranje mesa i drugih prehrambenih proizvoda, što pokazuje kolika je prednost imanje takvog certifikata, kaže Andlar.

Povezivanje halal tržišta u Jugoistočnoj Europi ne samo da je moguće, nego se pokazuje i potreba konkretne suradnje. Susreti i B2B razgovori poduzetnika morali bi se intenzivirati, potrebno je i zajedničko brendiranje ponude, prepoznavanje vrste ponude proizvoda, koji mogu dovesti i do mogućnosti zajedničkih nastupa i na trećim tržištima, ističe Amela Semić, direktorica u direkciji za osiguranje kvalitete u AS Holdingu iz Bosne i Hercegovine.  

– Mislim da moramo biti platforma za proizvodnju halal proizvoda i usluga. Naš krajnji konzument traži potpunu uslugu, restorani, destinacije, hrana dakle odnosi se na sve sektore, što znači da je potrebna sinergija svih sektora. Uglavnom, u cijeloj regiji su veliki potencijali za halal. Vrijedi napomenuti u svijetlu važnosti halal tržišta i proizvodnje za regiju da i u skladu s globalnim ciljevima inicijative za sigurnost proizvoda unaprjeđujemo sve od primarne proizvodnje budući si dižemo levele, jer kako se kaže, jednom certificiran uvijek prihvaćen. Kao zaključak mogu reći da edukacija te promoviranje kompletne regije i međusobni suport između članica država i sektora otvara nam halal područje široko i daleko.

Širenje na nova tržišta je jedan od ključnih zadataka u Podravkinoj strategiji razvoja, a u svijetlu toga je i razvoj širenje asortimana halal proizvoda, istaknuo je Vedran Kelek, izvršni direktor za nova tržišta Podravke.

– U našem slučaju je to kompletan zahtjev tržišta ako krenemo od protokola uvoza onda je to prvo legislativni zahtjev islamskih zemalja da proizvod bude u skladu s halal normama. Tako da je prvi korak prilagoditi proizvodnju i nabavne procese i svoju komunikaciju prema potrošačima na način da se jasno istaknu halal certifikati proizvoda. U islamskim zemljama ne možete imati proizvod koji nije usklađen sa halalom jer ga traže trgovački centri, distributeri i potrošači, dakle svi. Iako, primjerice proizvod poput ajvara koji je sam po sebi halal i ima halal certifikat, dobro je došao da se istakne njegova čistoća i kvaliteta. U mnogo slučajeva smo se susreli da neke zemlje koje nisu primarno halal kao što je primjerice Kina, isto tako radi manjinskog stanovništva Islamske vjeroispovijesti traže da budemo usklađeni s halal normama. Usklađivanje s halalom je u skladu s dugoročnom strategijom Podravke u razvoju izvoza i širenja prodaje diljem svijeta, ističe Kelek.

– Jedno od grana halal tržišta – halal turizam se svakim danom sve više razvija i zauzima sve značajnije mjesto u ukupnoj tržišnoj industriji. Rastu postotci i podaci kod onih koji konzumiraju halal tržišta, posebno jer je njihova kupovna moć za to tržište izuzetno atraktivna. Turistička industrija u mnogim svjetskim poznatim destinacijama, prilagođava svoje usluge potrebama halal tržišta, podsjeća dr. Dugonjić.

Godišnje putuje oko 168 milijuna muslimana. Prije su bili fokusirani na pojedina tržišta, a sad se i zbog puno razloga vidi njihova zainteresiranost za nove zemlje u EU, primjerice Hrvatsku. Tu su mogući i paket aranžmani u suradnji više zemalja, ali i ostanak na duže vrijeme, kao primjer priprema pojedinih sportskih reprezentacija, kao i kongresni turizam. Pritom treba računati i na brojne goste s tradicionalnih tržišta zemalja iz EU, koji također traže halal oznaku za vrijeme svog boravka. Jedna od turističkih destinacija u Hrvatskoj koja posjeduje halal certifikat su Terme Sveti Martin, čiji je direktor Igor Mekić pojasnio što je sve potrebno da terme dobiju i zadrže certifikat.

– Što se tiče hrane morate primarno zadovoljiti taj segment da bi dobili oznaku, a tu su naravno i druge stavke, od ponude u wellness dijelu kao što su ulja za masaže i kozmetika koja također mora biti sukladna halalu. Važne su i sobe da se mogu obaviti molitve na prikladan način. Mi u Svetom Martinu imamo certifikat već duži niz godina i taj certifikat je samo ulaznica da bismo mogli ponuditi svoje usluge, a usluge moraju biti na visokoj razini da biste mogli primiti gosta,  jer u konačnici su danas generalno gosti sve zahtjevniji. Prošla godina je bila krajnje izazovna zbog zabrane putovanja, no nama je deveti mjesec išao jako dobro zbog sportskog turizma. Tu bih posebno izdvojio zašto nam je u svijetlu toga bio važan halal certifikat. Naime, imali smo malonogometni turnir gdje su od četiri reprezentacije dvije zahtijevale halal certifikat, to su bile reprezentacije Saudijske Arabije i Indonezije. I u godinama prije mi smo ugošćivali reprezentacije Maroka, Tunisa tako da već imamo povijest suradnje s gostima s tih tržišta, a što sve pomaže u odabiru tih grupa i turista nas kao halal destinacije, smatra.

Prije šest godina catering tvrtka Zvona Catering d.o.o odlučila se kao prva u toj poslovnoj niši postati halal certificirani catering, istaknuo je direktor tvrtke Jurica Protić.

– Postupak  je bio zahtjevan, ali imali smo već i HASAP I ISO certifikate tako da je halal bio nadogradnja unutar naše kuhinje. Za nas je postupak dobivanja certifikata bio relativno jednostavan i to se u konačnici pokazalo kao dobitak za nas jer smo se etablirali i već imamo stalne klijente među veleposlanstvima kao i među privatnim osobama, ali i kod turističkih agencija, a radili smo i sa Islamskom zajednicom. Gledajući perspektivu, kada smo započeli koliko je bilo halal dobavljača i danas, progres je svakako napravljen. No, u turizmu Hrvatske postoji veliki prostor za poboljšanje jer vrijednost halal turizma nije dovoljno prepoznata od strane države, ocjenjuje Protić.

Edukacija, komunikacija, promocija i udruživanje, poruke su prvog Halal Business Foruma, koji namjerava biti ne samo tradicionalno godišnje okupljanje,  već i platforma i specijalizirani servis za halal mnogobrojnim dionicima. Potrebna je stalna razmjena informacija, komunikacija, predstavljanje i prepoznavanje potencijala, jače predstavljanje u inozemstvu, pa i organizirano kroz Centar za certificiranje halal kvalitete. Sve snage, istaknuto je, treba usmjeriti na širenje brenda Croatia – Halal Friendly Destination.

Halal Business Forum 2022. održat će 4 i 5. listopada 2022. godine!

Autor: Boris Živković Foto: HBF 2021.

Objavljeno 14. listopada 2021. Sva prava pridržana ©poslovniFM