Fitness tržište u Hrvatskoj je, zapravo, tržište u razvoju. Cjelokupno područje sportske rekreacije obuhvaća otprilike 8 do 9 posto sveukupnog stanovništva, dakle, oko 250 do 300 tisuća registriranih korisnika usluga. U odnosu na europske standarde u kojima je uključivost stanovništva između 20 i 25 posto, u nas je to dakle višestruko manje. To pak znači da perspektiva razvoja našeg poslovanja i dalje postoji, i dalje je velika, istaknuo je u razgovoru za poslovniFM Orlando Lopac, kineziolog i vlasnik Orlando Fitness Grupe.
U emisiji Ritam posla, urednik emisije Boris Živković, ugostio je i Gorana Kliškića, area managera lanca fitnessa Gyms4you, koji je istaknuo da su analizirali tržište i odlučili krenuti s konceptom teretana koje rade 24 sata svih sedam dana u tjednu, i samim time približili se ljudima i omogućili im tjelovježbu.
„Prihod od milijardu i 200 milijuna kuna, koliko prođe kroz fiskalne blagajne hrvatske fitness industrije, može nekome zvučati puno, ali je još uvijek relativno mali u odnosu na sve ono što možemo ponuditi. Naravno, uz uvjet da se još dvije stvari strukturalno odnosno organizacijski i zakonodavno poslože – usluga se može tretirati na dva načina: znači svatko tko je d. o. o. i prihodi mu prelaze granicu od 250 tisuća kuna godišnje, ulazi u sustav PDV-a i članarina od 350 kuna je oporeziva i to je onda cijena s PDV-om. S druge strane imate čitav niz udruga ili sportskih društava čiji prihodi ne prelaze te iznose, pa taj iznos članarine nije oporeziv. U svakom slučaju, razmišljam što mi možemo napraviti za zdravlje zajednice, a tu mjesta za napredak ima i za ostvarenje kvalitetnih i ozbiljnih prihoda. No, potrebno je djelovati na društvenoj razini, jer država i Središnji državni ured za šport trebaju ukazivati više, kvalitetnije i direktnije na važnost tjelovježbe u prevenciji bolesti i razvoju zdravlja “, smatra Lopac.
Fitness zajednica može jako mnogo pridonijeti hrvatskom zdravstvenom sustavu
Orlando Lopac
Što se pak tiče članarina, Kliškić ističe i da su upravo članarine pitanje koje su posebno obrađivali, jer su mnogima standardne članarine previsoke, zbog čega su se, kaže, dosjetili povoljnih članarina koje si svaki student, ali i svaki umirovljenik mogu priuštiti, zbog različitih modela članarina.
Lopac ocjenjuje da fitness zajednica može jako mnogo pridonijeti hrvatskom zdravstvenom sustavu te da mu nije jasno da država ne daje veću potporu kako bi se, u konačnici, rasteretilo zdravstvo – od pretilosti do krvnožilnih problema, dijabetesa i čitavog niza bolesti koje se mogu jako dobro regulirati kontinuiranim i kontroliranim vježbanjem. Upravo zbog prevencije, u mnogim zemljama fitness spada u neoporeziv dio usluga, a kod nas je u sustavu od 25 posto, ističe Lopac.
Istina, u Hrvatskoj se primjećuju pomaci u odnosu na tjelovježbu, jer prije samo tri-četiri godine udio aktivnog stanovništva bio je oko 2 do 3 posto, no jasnog odgovora što je to dovelo da napretka i osviještenost građana za tjelovježbom – zapravo nema. No, za Lopca je dostupnost informacijama zasigurno nešto što je povećalo svijest ljudi.
„Čitav niz online dostupnih stvari, aplikacija i sl. utječe na to da veći broj ljudi počinje razmišljati o efektima tjelovježbe. U Hrvatskoj se posljednjih godina zbog turizma povećao i standard građana, a onda ljudi počinju i drugačije raspoređivati svoje financije. Osim toga, sustav edukacije i obrazovanja doveo je do toga da i mi imamo bolji pristup seminarima, putujemo po svijetu, prisustvujemo predavanjima, te je uz stručnu razinu i usluga postala kvalitetnija, pa se i u nas steklo više povjerenja“.
Prisjećajući se svojih početaka u svijetu fitnessa, Orlando Lopac kaže da je već na trećoj godini studija, kada je trebalo definirati što će dalje, imao viziju da je segment brige o ljudskom zdravlju kroz sustav fitness industrije i sportske rekreacije nešto što ga izuzetno zanima.
„Moji počeci bili su tada vezani uz djelatnost aerobica, za što bismo mogli reći da je potpuno drugačija od grupnog treninga danas. Od dečka koji je želio igrati košarku odjednom sam se našao na poslu sam s 30-40 žena u dvorani. I očito, uz moju energiju i karizmu brzo sam napredovao i već nakon 2-3 godine počeo nastupati na međunarodnim kongresima i konvencijama aerobica kao prezenter“, prisjetio se Lopac i vremena kad je i 1996. ušao u posao.
„Nakon 25 godina rada, truda i zalaganja dovelo je do toga da 2020. otvaram svoj treći fitness centar u Branimir centru na 1.500 četvornih metara, gdje smo uskladili funkcionalnost, dizajn i sve što smo smatrali da danas suvremeni korisnik takvog centra želi imati, te spojili, da tako kažem, nespojivo – industrijski dizajn prostora s vrhunskom tehnologijom opreme i umirujućim elementima drveta. Potvrda takvog pristupa stigla je indirektno od dva strana magazina i potvrde da smo ušli u kandidaturu za najbolji fitness klub na svijetu. Nažalost, sve je zbog COVIDA-19 malo zastalo, no, činjenica je da su nas korisnici i stručnjaci prepoznali kako atipičan i jedinstveno uređeni prostor“.
Na upit o investiciji u Branimir centar, Lopac odgovara kako je riječ u ulaganju od oko 850 tisuća eura.
„Bio je zahtjevan građevinski zahvat jer je objedinjen prostor u kojem je ranije bilo desetak ugostiteljskih objekata, dućana i sl. Zbog toga je ta investicija bila za oko 25 posto veća nego što bi to bila da se ulazilo u prazan prostor. Ako govorimo o samoj fitness opremi, vrijednost iste je oko 430 tisuća eura, jer je to velik, impozantan prostor, u kojem je najkvalitetnija oprema najvišeg stupnja tehnologije. S obzirom na znatan broj korisnika, dnevno između 500 i 700, trebate imati opremu koja je funkcionalna, sigurna, tehnološki savršena jer ne želite imati kvarove, pa da onda korisnicima ne možete pružati kompletnu uslugu. Kao što možete kupiti jeftiniji i skuplji auto, takav prostor se može opremiti i sa 100 tisuća eura, a sve ovisno o tome kako želite pružiti uslugu. Kod nas konkretno svaki ormarić ima digitalnu bravicu, svaka naša svlačionica ima saunu za 6-8 ljudi. Ulaz u fitness centre je definiran kontrolom ulaza/izlaza i vremenskog trajanja po članu. Mi smo uložili i u razvoj interne aplikacije preko koje komuniciramo s našim klijentima te preko koje članovi mogu tražiti termine bilo za grupni bilo za individualni program vježbanja. Sve se to prati i kroz program nagrađivanja preko kojeg korisnici dobivaju popuste i sl. Dakle, puno toga ovisi o tome kako želite pristupiti poslu“, pojašnjava Orlando Lopac.
S druge pak strane, Kliškić ističe kako je imao priliku živjeti i raditi 12 godina u SAD-u, a u Hrvatsku se vratio iz obiteljskih razloga.
„Mislim da Hrvatska ide u dobrom smjeru kad je u pitanju rekreativni fitness. Možemo biti ponosni na određene trendove i određene proizvode koje imamo u fitnessu uspoređujući nas s EU-om ili SAD-om. Mi kao tvrtka istražujemo strana tržišta i moram priznati da imamo kvalitetne ljude i proizvode i kvalitetno tržište, a imamo i sve više osviještenih građana koji shvaćaju koliko je važno uvrstiti tjelovježbu u svoj svakodnevni život.
Spoznali smo i da ljude muči udaljenost od teretana, zbog čega smo to riješili otvaranjem lanca teretana, otvorili smo ih u gotovo svakom gradu i u svakom kutku. Tako da ljudi mogu doći na trening u svakom dijelu grada, u bilo koje doba i s jednom karticom kojom se može pristupiti u svaku od naših teretana. U Hrvatskoj je trenutno 11 centara u pet gradova: Šibeniku, Zadru, Karlovcu i Osijeku, a u Zagrebu, ih je sedam. Mi s našim teretanama spadamo u low budget business. Naime, ne nudimo usluge tipa saune, bazene ili fizikalne terapije, nudimo samo teretane za trening i zato smo low budget, no to ne znači da ne nudimo vrhunsku uslugu. Jako puno sredstava ulažemo u ljude i u recepcijsko poslovanje, primjerice, na recepciji vas neće dočekati netko tko je pretjerano nabildan pa da već na ulasku dobijete komplekse zbog izgleda – eto, i po tome se razlikujemo“, nastavlja Goran Kliškić.
„Dobna skupina naših članova je od 18 godina, jer se potpisuje ugovor za članstvo, a za to član mora biti punoljetan, pa do 88 godina. Vlasnici tvrtke su dvije osobe, oni su predsjednik i član uprave i strani su državljani, a jedan od njih vuče podrijetlo iz Hrvatske. Često se misli da smo mi franšiza, no to nije točno, vlasnik je odlučio uložiti znanje, iskustvo i novac u Lijepu Našu, dakle, tvrtka Gyms4you d. o. o. isključivo je hrvatska tvrtka i djeluje isključivo ovdje i nigdje drugdje u svijetu. Mi smo nedavno otvorili dva nova centra jer vlasnici i dalje investiraju u RH, naglašava Kliškić.
Na fitness industriju snažno je utjecala pandemija i pogledi su upereni u očekivane mjere popuštanja. Orlando Lopac ističe da postoji nekoliko problema.
„Hrvatska mnogo toga kopira od nekih zemalja EU-a, međutim epidemiološka slika svake zemlje je drugačija. Ovaj je segment ostao još nedefiniran kod popuštanja mjera u nas, a u drugim europskim zemljama je fitness stavljen u segment visokog rizika – nešto što dolazi zadnje. No, za razliku od zemalja EU-a u kojima su nadležne institucije napravile komunikaciju prema stručnoj sredini fitnessa i posavjetovale se s njima na koji će se način dozvoliti otvaranje kad zdravstvena situacija bude prihvatljiva, u Hrvatskoj to nažalost nije napravljeno. Nije stvar u tome kad ćemo otvoriti, već je stvar u tome da se razgovara, jer naša zajednica najbolje zna kakvu uslugu može pružiti, mi smo ti koji znamo što možemo od mjera napraviti i mi smo ti koji su svjesni da je sigurnost zaposlenika i korisnika na prvom mjestu“, istaknuo je Lopac.
Nakon što je razgovor obavljen i snimljen, Lopac je u dodatnom razgovoru s urednikom Živkovićem, javio da je ipak ostvarena komunikacija sa Stožerom i HZJZ-om oko mjera i preporuka te da se nada da će se čuti i glas fitness struke i pronaći najbolja moguća rješenja.
„Osim komunikacije, možda bi trebalo pristupiti individualnosti, da svaki vlasnik za sebe zna koje bi elemente mogao uvesti, kakvo povećanje higijenskih uvjeta ili povećanje broja proizvoda za dezinfekciju, ili da se prolazi kroz dezinficijense i za ruke i za noge prije ulaska u svlačionicu, do toga da zaposlenik ima masku i rukavice, ali i korištenje svlačionice i tuša u onim centrima koji imaju uvjete za to. Jer ako se ne mogu koristiti svlačionice znači da se automatski 75 posto korisnika isključuje iz dolaska na treninge.
Također, unutar naše grupe napravljena je i anketa da se vidi pod kojim uvjetima i kako bi ljudi otvorili fitness centre. Čak 25-30 posto ljudi izjasnilo se da neće otvoriti uz nepoznate mjere. Neki ne mogu ići u investiciju promjene prilagodbe novim uvjetima, osim toga približava se ljeto kada se teretane napuštaju, pa sigurno dio ljudi dok se odluke ne poslože neće moći pružati svoju uslugu“, zaključio je Orlando Lopac.
„Što se, pak, tiče sadašnje situacije, voljeli bismo vidjeti da se popuštanje mjera od Covida odvija malo pametnije nego dosad, a s druge strane imamo jako puno razumijevanja jer znamo da nadležni organi nemaju ‘knjigu’ po kojoj bi se mogli ponašati u trenutnoj situaciji“, kaže Kliškić.
Financijski gubici bi nakon ove pandemije mogli biti toliko veliki da će nas unazaditi u razvoju
Goran Kliškić
„Osobno sam razgovarao s ravnateljem HZJZ-a Krunoslavom Capakom prošli tjedan, i dobili smo osjećaj da se oprezno popuštaju mjere jer se imaju na umu kulturološke navike naših građana, očekivanja, i s druge strane su, naravno, epidemiološki problemi. Mi kao industrija znamo kako se patogeni ponašaju i kako ih treba tretirati, te znamo da nakon šest mjeseci virusi mogu postati otporni i unatoč poduzimanju mjera. Znači mi imamo dobre planove prevencije do sada i smatrali smo da su nadležni organi to prepoznali i da će s puno više povjerenja krenuti u popuštanju mjera prema svima nama u fitness branši. Smatramo da je od iznimne važnosti da uđe u svijest građana koliko je tjelovježba važna, jer tjelovježbom podižemo metabolizam za 700 do 800 posto, i za 30 posto povećava se izlučivanje hormona sreće, što je također važno za čovjekovo normalno funkcioniranje. Trenutačno se nalazimo u situaciji gdje psihofizičkog zdravlja nedostaje, te želimo da HZJZ na čelu s gospodinom Krunoslavom Capakom apelira na građane da se bave tjelovježbom. Valja spomenuti da su nesebično mnogi treneri i teretane u ovoj teškoj situaciji snimali video uratke, čak su se radili i šaljivi treninzi za kućnu upotrebu. Nažalost, dosad se nas i našu zajednicu baš i nije čulo. Za neke mjere smo ZA i slažemo se, ali te mjere moraju biti operativno izvedive, a da smo i profitabilni nakon tih mjera, i moraju biti napravljene s razumom. Zato moramo biti uključeni u donošenje mjera, treba iskoristi znanje i iskustvo za benefit ne samo biznisa već i za zdravlje svih građana“, ocijenio je Kliškić.
„Financijski gubici bi nakon ove pandemije mogli biti toliko veliki da će nas unazaditi u razvoju, jer smo do sada dobit uglavnom investirali u razvoj i širenje. Primjerice, za opremiti jednu teretanu morate imati barem dva milijuna kuna, a važna je i sigurnost članova ne samo u smislu zaraze koronavirusom jer tu su i tjedni servisi sprava, troškovi održavanja opreme. Mnogo je tu investicija o kojima nitko i ne razmišlja, a svaki tjedan u kojem ne radimo i nemamo posao dodatno nas usporava u razvoju i samom opstanku na tržištu“, zaključuje Goran Kliškić za poslovniFM.
Objavljeno 8. svibnja 2020. Sva prava pridržana ©poslovniFM