Farmaceutska industrija je jedina koja ne može porast cijena prebaciti na cijenu finalnog proizvoda, jer nam je glavni kupac država i cijene su regulirane. Također, generičku industriju se gleda kao onu koja donosi uštede i koja će snižavati cijene, no trenutačno je to gotovo nemoguća misija. I kao industrija se pripremamo za neke daljnje korake. Komunikacijski prije svega, jer naša krovna udruga je i dala preporuku da bi sve države unutar EU trebale poraditi na kontinuiranoj opskrbi lijekova kako se ne bi dogodila nestašica lijekova, istaknuo je u razgovoru za PoslovniFM Jerko Jakšić, predsjednik Uprave PharmaS-a.
– Već se sada može primijetiti da pojedinih lijekova nedostaje. Trošak rasta cijena je za nas već gotovo sada neizdrživ. A riječ je ne samo o rastu cijena energenata i transporta, nego i rada. Iz tog razloga reguliranih cijena i pritiska država da cijene generičkih lijekova moraju biti i niže, potrebno je sve staviti unutar nekih koraka kako bi se industrija održala živom. Pritom se prepisivanjem generičkih i biosličnih lijekova, naglašava, omogućavaju znatne uštede zdravstvenom sustavu.
– Mi, koji proizvodimo takve lijekove, smatramo to rješenjem dijela problema reforme zdravstva. Tim se proizvodima povećavaju uštede i/ili dostupnost terapijskog liječenja. I to pokušavamo iskomunicirati s resornim ministarstvom, HZZO-om, liječnicima… tj. svima koji sudjeluju u politici lijekova, kako bi shvatili kako smo mi dio rješenja, a ne problema. Zato smo i bili aktivni u razgovorima o reformi zdravstva i uputili prijedloge. Uštede uz naša rješenja mogu dosegnuti i do milijardu kuna, ako se cijeli sustav pametno posloži, a kvaliteta za pacijenta ostaje ista, naglasio je Jakšić u podcast emisiji Ritam posla, koju uređuje i vodi Lidija Kiseljak. Cjelovitu emisiju možete poslušati u nastavku ili preuzeti za kasnije slušanje.
Jakšić, ujedno i predsjednik HUP-Udruge proizvođača lijekova, podsjeća kako je farmaceutska industrija Republike Hrvatske, osim što je ključni partner hrvatskog zdravstvenog sustava, i veliki izvoznik, gotovo 75 posto, i to u 60-ak zemalja svijeta, uključujući i najrazvijenija farmaceutska tržišta kao što su SAD i zemlje Europske unije. Oko 7 milijardi kuna vrijednu domaću farmaceutsku industriju po prometu, ne mije e gledati amo kao dobavljače zdravstvenog sustava, nego sa stajališta gospodarstva, jedne od najsnažnijih industrijskih grana uopće i bitne za BDP. Cijelo vrijeme pandemije, osobito u vrijeme zatvaranja u proljeće 2020., više od 5.000 radnika u farmaceutskoj industriji RH neprekidno je radilo, bez obzira na izazovne okolnosti.
– Kašnjenje plaćanja bolnica prema farmaceutima je oko 250 do 300 dana, što je nešto bolje nego na proljeće i prije ljeta, na razini ljekarni 100 do 120 dana, za koje je u jednom trenutku također premašio 200 dana. Svi mi znamo zakonske rokove plaćanja, a u farmaceutskoj industriji znatno premašuju u zdravstvu. Dvije posljednje sanacije u zdravstvu preko ljeta su pomogle. Dug je bio 6 milijardi, sada je nešto iznad 5 milijardi kuna. Bolnički dug je oko 4 milijarde, lijekovi na recept kroz ljekarne nešto više od milijarde duga. Svaki mjesec se stvara 200 do 300 milijuna kuna novog duga, istaknuo je Jakšić.
– Više od 20 godina sam u industriji i cijelo vrijeme slušam o problemu duga te stalnim sanacijama, što upućuje na to da jednom treba povući crtu i zaključiti gdje se mora reformirati i uštedjeti. Sluha ima od svakog ministra i njegovih timova, no to ne bi trebao biti samo njihov projekt, nego cijele Vlade, mišljenja je Jakšić.
Lijekovi su ogledalo cijelog sustava. U posljednjih deset godina država je visoko regulirala cijene, što je u redu. Ali zbog vega moramo raditi na većem prihvaćanju generičkih i biosličnih lijekova. Odnosno, s generičkim više i nema tolikih problema, ali se sada borimo s prihvaćanjem biosličnih lijekova. Nije to otpor da vas netko ne želi, nego je više stvar navike – i kod liječnika i pacijenata.
U vrijeme COVID-a Hrvatska je bila jedna od rijetkih zemalja unutar EU koja nije imala problem s opskrbom lijekova. Zato što su domaći proizvođači stalno proizvodili i dali prioritet domaćem tržištu. Neke razvijene zemlje, poput Belgije, imale su tada velik problem s primjerice opskrbom antibiotika.
Pharmas je na tržištu više od 10 godina, i kako kaže, usmjerili su se na bolnički sektor, na početcima najteže jer je trebalo puno vlastitog kapitala. Pomogla je činjenica što su se opredijelili i za proizvode dodataka prehrani gdje ne vladaju zakonitosti kao za lijekove. Odnosno za vitamine, minerale i dodatke prehrani vrijedi slobodno formiranje cijena.
– Kombinacijom ta dva smjera uspjeli smo opstati i ostati. Tako se stvorila kompanija s gotovo 300 ljudi, izvozno orijentirana koja posluje na zasad desetak tržišta. Najviše se izvozi u regiji, središnja i istočna Europa, gdje želimo i otvoriti predstavništvo, tu su i rusko, tržište Bliskog istoka itd, zaključio je Jakšić razgovor za PoslovniFM.
Autorica: Lidija Kiseljak Foto: Darko Buković/PoslovniFM
Objavljeno 14. listopada 2022. sva prava pridržana PoslovniFM.