Nakon odobrenja Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja, AZTN, trgovački lanac Studenac može realizirati akviziciju i preuzimanje kutinske Lonije, koja u ovom trenutku ima gotovo 300 trgovina. To je ono što mogu reći, zaista ne mogu komentirati kada će se i hoće li se ta akvizicija realizirati, jer to ovisi o dogovoru vlasnika Lonije i Studenca, odluka nadzornih odbora, skupština. Uprava i tvrtka rade normalno, bez obzira na sve to, istaknuo je za PoslovniFM Drago Munjiza, direktor trgovačkog lanca Lonia. Dodaje kako je ugovorom sa sadašnjim vlasnikom vezan do kraja godine, te da je sve zahtjeve i ciljeve u četiri godine mandata – ispunio.
AZTN je na prvoj razini ‘odobrila namjeru provedbe koncentracije koja nastaje stjecanjem izravne kontrole na trajnoj osnovi poduzetnika Studenac nad poduzetnikom Lonia’.
Munjiza, koji je i poslovni konzultant, ocjenjuje i da će sigurno doći do još jedne koncentracije na tržištu trgovačkih lanaca. Vlasnici hrvatskih trgovačkih lanaca imaju određeni broj godina i sada su suočeni s dilemom – hoće li to ostaviti sljedećoj generaciji i žele li to raditi ta druga generacija. Moguća su udruživanja, iako ona kod nas nisu baš uspjela u smislu kapitalnih udruženja, kao što je primjerice Eurospin, tj. više udruženih vlasnika ili pak Coop. Kod nas takvih kapitalnih udruženja nema. Treba se, smatra Munjiza, prodati onome, tko najbolje plati i nastaviti s tom djelatnosti. Pritom smatra i da će doći do promjene vlasništva Konzuma jer je sadašnja struktura vlasništva neodrživa.
Hrvatsko tržište otprilike je veliko 45 milijardi kuna. Prvih 10 trgovačkih lanaca drže 40 milijardi kuna ukupnih prihoda trgovine, od toga 10 milijardi rade zajedno Lidl i Kaufland, kao dio Schwarz grupe, kao i Konzum, a slijede Spar, Plodine pa Tommy…. Koncentracija je velika, a od vodećih deset polovica je u hrvatskom vlasništvu, što je dobro jer hrvatski trgovački lanci imaju zadatak i razumjeti što su to Cista Provo, Imotski, Slatina… i ako se prilagode tom stanovništvu može se raditi lijepi promet, ocijenio je Munjiza. Hrvatskoj i dalje nedostaju manje trgovine kakve ima Lonia, posebno u slabije naseljenim mjestima, otočkim naseljima, zaleđu Dalmacije ili primjerice Vojniću, gdje je naša trgovina važna tamošnjem stanovništvu koje ne mora putovati do Karlovca ili Siska.
Kad bi to gledali s konzultantske strane, postizanja 10 posto EBITDA marže, koliko postižu splitski, riječki, istarski supermarketi, sasvim sigurno ne bi dali prijedlog za djelovanje takve trgovine. Ali budući da smo iz Sisačko-moslavačke županije, mi tu djelujemo, to je više od same trgovine. Pomogli smo i kada je bio potres zaposlenicima, od novčane pomoći i smještaja, pomogli obnoviti domove, uključili smo se u projekt kontejnerskog naselja u Petrinji. Ponosan sam na sve što smo učinili, kazao je Munjiza. Cjelovitu emisiju možete poslušati u nastavku ili preuzeti za kasnije slušanje.
– Od kada sam preuzeo poziciju direktora 2019. godine Lonia je rasla ukupno 28 posto, dosegnuvši 900 milijuna kuna prometa u poslovnoj 2021, što predstavlja rast od 2 posto u odnosu na 2020. godinu, odgovorio je Munjiza u emisiji Ritam posla, na upit urednice Lidije Kiseljak. Dodao je da je 2020. Lonia preuzela Slogu, podravsku trgovinu sa 67 trgovina, čime se poslovanje proširilo na još dvije županije. Inače, Lonia je nastala 90-tih godina, do prije dvije godine bila je dioničarsko društvo, većinom su to trgovine susjedstva, preuzete od Dione, odnosno Gavrilovića i njih je u Zagrebu i području Zagrebačke županije 70, dok su na području Banovine, Moslavine i zapadne Slavonije do Nove Gradiške, trgovine pretežno smještene po manjim mjestima – selima, gdje su najčešće jedina trgovina. Ukupno je sada 298 trgovina u sustavu, a manje od 30 trgovina su mini supermarketi koji su često u sklopu robnih kuća, naglasio je Munjiza. Lonia je, nažalost, zatvorila 12 trgovina na Banovini zbog potresa, jer su bili razrušeni, a imali smo oštećenja i u zagrebačkom potresu, ističe.
Posebno izdvaja iskorak u digitalizaciju, jer su, kako kaže, prvi koji su krenuli, treći u Europi, s poslom online narudžbi i dostava preko Glova, Pauze, Bolta. Dakle jedna mala tvrtka iz Kutine to je vidjela prva, iako su mnogi bili skeptični kada se kretalo, s koronom je taj promet eksplodirao, ponosno će Munjiza.
Što se pak tiče radne snage, fluktuacija u trgovinama Lonia, kada izuzmemo Zagreb, je ispod 7 posto, što se smatra zdravom fluktuacijom.
Trgovci su počeli opet isticati svoje robne marke. Lonia je dio Ultra grupacije, s poznatim robnim markama Ultra i u jednom trenutku je potražnja za njima znatno rasla, bilo je čak 30 do 40 posto udjela na policama, no zadnjih par godina kupci su se vratili na brendove. No, sada bi se moglo dogoditi da se opet vrate na cjenovno pristupačnije robne marke, smatra Munjiza.
Vezano za trenutačnu situaciju zbog rata u Ukrajini, pa i moguće nestašice proizvoda i rasta cijena, Munjiza kaže da u sklopu Lonije djeuluju dvije velike jake industrije, proizvodnja ulja te mlin i dvije pekare. Nestašica nema, nisu potrebne nikakve kupovine većih količina za zalihe, jer se time samo diže cijena, jer količine razbijaju distribucijski lanac, poručuje Munjiza na kraju razgovora za PoslovniFM.
Autor: Lidija Kiseljak Foto: Darko Buković/PoslovniFM
Objavljeno 25. ožujka 2022. Sva prava pridržana ©poslovniFM