Omco grupa, unutar koje posluje i Omco Croatia, ovih je dana završila akviziciju konkurentskoga američkog Ross Groupa, kojom je preuzela njegova postrojenja u Mađarskoj i Južnoafričkoj Republici. Tim činom potvrdili smo da biznis ide dalje i da nam to omogućava veći kapacitet i prisutnost na svjetskom tržištu. Mi sada držimo 22 do 23 posto globalnog tržišta u proizvodnji alata za izradu staklene ambalaže, a s tim preuzimanjem dolazimo na razinu od 30 posto, rekao je za poslovniFM Darko Ranogajec, predsjednik Uprave tvrtke Omco Croatia.

Omco Croatia smještena je u Humu na Sutli, dio je bivše Straže, koja se 90-tih godina prošlog stoljeća reorganizacijom podijelila na tri tvrtke, od kojih je jedna i današnji Omco. U počecima tvrtka je bila orijentirana na plasman proizvoda za Stražu. Padom tržišta zbog rata posao se prepolovio, pa su se okrenuli izvozu, a pravi procvat dogodio se 1997. godine kada su preuzeti od belgijske grupacije Omco.

– Naša je proizvodnja prije toga bila oko 3 milijuna eura, a danas je to 86 milijuna. U tom razdoblju mi smo investirali gotovo 150 milijuna eura, od 120 radnika došli smo na brojku od 750 zaposlenih i sada pokrivamo 10 posto tržišta te se na nas odnosi 50 posto poslovanja unutar grupe. Mi nismo ni u najvećim krizama prestali ulagati i vjerovati u sebe. Zato ni sad na pad ne treba gledati kao nešto katastrofično, ili bezizlazno, nego pozitivno razmišljanje i uz postojanje ideje za budućnost, rekao je Ranogajec u emisiji Ritam posla, u razgovoru s urednicom Lidijom Kiseljak.

Preuzimanje koje se je dogodilo prije 23 godine bilo je prijateljsko, kaže, jer su se svi dioničari, njih oko 120, s tim složili.

– Procijenili smo da je taj potez dobar, jer je Omco imao i veći volumen proizvodnje i izvoza te su i tehnološki bili puno jači. Zato je to sigurno bila pozitivna privatizacijska priča iz devedesetih jer smo se udružili s kompanijom koja je imala istu proizvodnju i tako dobili know how i došli do kapitala koji nismo imali, a s druge strane uspjeli smo prodati dionice po većoj vrijednosti od nominale, prisjeća se Ranogajec.

Bez obzira na koronu, Omco posluje izuzetno dobro i rezultati za ovu godinu bit će u skladu s planom. Štoviše, otkad su se poremećaji u isporuci iz Kine još u veljači osjetili, Omco je počeo dobivati puno veće narudžbe.

– Došli smo do trenutka overbookinga, pa smo krenuli, bez obzira na koronu, raditi u tri, četiri smjene. I tako smo osigurali posao koji je potom oslabio zatvaranjem Europe dva mjeseca poslije. I nakon toga poslovanje se vratilo u normalu, kaže Ranogajec.

Korona još nije stala, ali Ranogajec smatra da potpunog zatvaranja i karantene na području gospodarstva više neće biti.

– Može se govoriti o variranju ponude i potražnje od 5 do 10 posto, no ne vjerujem da bi se dogodio crni scenarij. Ovu godinu završit ćemo u skladu s očekivanjima i planovima koje smo napravili krajem prošle godine, ističe.

Inače, domaća je tvrtka unutar grupacije najuspješnija i drži polovicu kapaciteta unutar grupacije, tj. desetinu tržišta ili, kako Ranogajec voli reći, „Svaka deseta boca na svijetu proizvedena je iz alata Made in Croatia“.

– Boca se ne može proizvesti bez alata. To je u stvari kontra oblik u metalu one boce koju mi držimo u rukama. To je forma koja oblikuje bocu. To je metalni dio koji se mehanički i strojno obrađuje da bi boca dobila sve karakteristike. Taj alat proizvede oko milijun boca na dan. Mi proizvedemo 400 takvih kalupnih jedinica na dan, ili alata za 400 milijuna proizvedenih boca.

Ni sad na pad ne treba gledati kao nešto katastrofično, ili bezizlazno, nego pozitivno razmišljanje i uz postojanje ideje za budućnost

Europa i Sjeverna Amerika najvažnija su tržišta. Pokrivamo oko 35 posto europskog tržišta i 45 posto američkog. Prisutni smo i u Aziji, na Pacifiku, u južnoj Americi, u Rusiji… Iz hrvatske tvornice izveze se 95 posto proizvodnje, prosječno ulažemo 10 milijuna eura godišnje, i glavna mantra nam je investiranje, kaže Ranogajec i nastavlja iznošenjem planova za sljedeću godinu.

– U 2021. godini projiciramo lagani rast proizvodnje, novih 5 milijuna eura investicija u opremu, a puno će se i nadalje ulagati u zaštitu okoliša. Lani smo izgradili solarnu elektranu od 1,2 MW, još jednu takvu imamo u planu sljedeće godine, a time ćemo pokriti 20 posto potrebe za električnom energijom iz OIE-a. Imamo vlastiti bazen kišnice koja se koristi za tehnološke i sanitarne potrebe, a i izgrađen sustav grijanja s otpadnom toplinom iz strojeva i kompresora. Odnosno, energetski smo neovisni.

Za solarne elektrane imali smo poticaj iz Fonda za energetsku učinkovitost i zahvalni smo na tome. To je bio projekt od 7,5 milijuna kuna, a i sljedeći će biti u tom iznosu.

Mislim da Vlada mora poticati investicije koje donose tehnološki napredak. Jer na tom polju zaostajemo za konkurencijom. Za to su potrebna velika sredstva koja rijetko tko ima. Zato se poticati mora selektivno, jer tako se i gradi konkurentska sposobnost za bolji položaj na globalnom tržištu, ali i da se smanji razlika u plaćama, kaže Ranogajec, te ističe da su zaposlenici pretežito iz Krapinsko-zagorske županije.

– Sreća je što je Krapina oduvijek imala metalsko obrazovanje, tj. tamošnja je srednja škola obrazovala buduće tokare, glodače, bravare… Istina, 1997. tamo su bila samo četiri učenika, no mi smo konstantno poticali jer je posao bio siguran, pa su se razredi popunjavali za naše potrebe. Došli smo u situaciju, prije oko četiri godine kada smo najviše zapošljavali, da smo ljude sami morali preusmjeriti u metalsku struku. Prosjek starosti zaposlenih je 32 godine. Zato nemamo tolike brige za budućnost. Istina je da je došlo i do osipanja ljudi, odlazaka izvan granice, no standardom i politikom napravili smo okruženje kojim zadržavamo radnike. Prosječna plaća je 7.500 kuna neto uz dodatne pogodnosti, kaže Ranogajec.

A što se tiče nove porezne reforme, kaže da je za poduzetnike najgora situacija kada se ne zna što mogu očekivati i kakva je projekcija.

– Zahvalan sam na promjenama koje se događaju, vidim pomake u rasterećenju neto dohotka radnika, što je važno za očuvanje radnih mjesta, no mislim da je to još uvijek nedovoljno. Poduzetnici su spremni iz svog dijela kapitala izdvajati da se radna mjesta sačuvaju, no to mora biti obostrano. Zato te promjene moraju biti brže i radikalnije. Smjer je dobar ali pragovi moraju biti drugačiji, jer ne može domaći radnik biti jednako oporezovan kao i srednji sloj u zapadnoj Europi, rekao je u emisiji Ritam posla, uz ostalo, Darko Ranogajec, čelni čovjek tvrtke Omco Croatia.

Autor: Lidija Kiseljak Foto: PoslovniFM/Darko Buković

Objavljeno 30. listopada 2020. Sva prava pridržana ©poslovniFM