Nedostatak građevinskih radnika jedan je od najvećih problema za domaći građevinski sektor. Kad se tržište otvaralo i izglasane kvote prije četiri-pet godina, više je bilo uvezenih masera ili pastira, nego tesara i zidara. Previše se dodvoravalo sindikatima koji su tvrdili da radne snage ima na burzi, no ti ljudi zapravo nisu bili upošljivi. Velik dio ih je već radio na crno ili su bili stariji i neprikladni za posao u građevini. A sada, kada je uvoz radnika moguć i kad se primjenjuje beskvotni režim, potrebnih građevinskih radnika iz regije – više nema, ocijenio je za poslovniFM predsjednik uprave Tehnike Zlatko Sirovec.
Rješenje problema Sirovec vidi u uvozu radnika iz udaljenih zemalja, Bangladeša, Nepala, Indije…. ‘jer dok ima siromašnijih od nas interesenata će biti’ te ocjenjuje da će se situacija upravo tako odvijati.
‘Mi sada imamo 49 Ukrajinaca, još ide jedan kontingent izvana, a sigurno ćemo ih još uvoziti. Mi imamo svoje kontejnersko naselje u Jankomiru za te radnike’, komentira Sirovec. Pritom je, kaže, svjestan da ne mogu dobiti tako kvalitetnog radnika kakve su nekada imali i kakve bi željeli. Postoji primjerice i jezična barijera, pa je poželjno da jedan od 10 zna engleski, zbog prijevoda. Fale nam radnici koje smo mogli bez problema poslati po fosnu, štaflu.. i da su nas razumjeli, kroz smijeh će Sirovec.
U emisiji Ritam posla, u razgovoru s urednicom Lidijom Kiseljak, Sirovec je govorio o nedavnom uspješnom okončanju predstečajne nagodbe.
Tehnika je spremna za novi start, naglasio je Sirovec nekoliko dana prije nego je Upravno vijeće Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga (Hanfa) naložilo društvu Luxury Real Estate, pojedinačno najvećem vlasniku te fizičkim osobama Bojanu Horvačiću, Boranu Poljančiću te Zvonimiru Zlopaši da u roku od 90 dana podnesu zahtjev za odobrenjem ponude za preuzimanje Tehnike.
Sirovec je zahvalan svim vjerovnicima koji su prepoznali Tehniku i koji su iskazali povjerenje u njezin rad i budućnost podržavajući predstečajnu nagodbu, a zadovoljan je i ishodom jer tvrtka ima puno kooperanata. Najveći vjerovnici bili su Agrokor, Grad Zagreb, Zagrebački Holding, tvrtke kćeri…
-Cijela agonija trajala je više od dvije godine. Proces je malo zakočila pandemija pa potres. Uglavnom predstečaj je jedna kisela jabuka u koju smo mi zagrizli i sada čistimo i radimo ozbiljan posao. Sada su se stekli uvjeti i za dokapitalizaciju, jer strani, općenito investitori su prepoznali Tehniku kao snažan čimbenik na domaćem i na stranom tržištu, ali se nisu usudili upuštati u ozbiljnije razgovore, jer je prije izglasavanja predstečajne nagodbe bila prisutna mogućnost stečaja. Nakon što je održano ročište i premoćno izglasan dogovor s našim vjerovnicima, gotovo da nema dana da nam se ne javi neki strateški partner sa željom da dobi uvid u naše poslovanje.’, pojasnio je Sirovec dodajući kako je riječ o jednoj kineskoj tvrtki, javili su se i Nijemci, Kanađani, Australci, a dva su upita i iz Hrvatske…
Fale nam radnici koje smo mogli bez problema poslati po fosnu, štaflu.. i da su nas razumjeli.
Mnoge građevinske tvrtke su ranije otišle u predstečajnu nagodbu, dakle iskoristile tu mogućnost odmah na počecima dok je zakon izglasan.
Tehnika se dugo opirala. Bio sam protivnik takvog zakona, smatrao sam da je nekorektan prema malim poduzetnicima koji ostaju bez značajnog dijela sredstava. A s druge strane svjestan sam da onakvi kakvi smo mi bili veliki, nismo bili fleksibilni i nismo se mogli prilagoditi. Mislili smo da ćemo se nekako izvući, no problemi su krenuli od krize 2008. godine i nedostatka posla, a istodobno smo imali socijalnu politiku pa radnike nismo otpuštali. Gubici su se povećavali, a onda je došao i slom Agrokora, gdje smo u predstečaju prijavili 86 milijuna kuna, za što smo se pokušavali izboriti. Kad nam je neosnovano prekinut ugovor u Alžiru, blokiran je račun. Zato je jedina opcija bila predstečaj kako bi se račun odblokirao i poslovanje nastavilo, kaže Sirovec i dodaje kako smatra da se je od prvotne verzije zakona o predstečaju popravio zakon ali da ima još nekih pojedinosti koje bi trebalo popraviti, recimo regulirati visinu otpisa..
‘Ulazak u predstečaj značilo je operativno i financijsko restrukturiranje, dobar dio kvalitetnih radnika nam je otišao, ali ostao je još uvijek dobar broj, njih oko 380. S restrukturiranjem smo daleko došli te uz strateškog partnera vrlo brzo bi mogli izaći iz krize i biti važan čimbenik na domaćoj građevinskoj sceni’, ustvrdio je Sirovec.
Sredstva iz EU su osigurana, novaca će biti, radit će se infrastrukturni projekti, što je odlično. Znamo kakva je primjerice željeznička pruga Zagreb- Split.. a ima još puno toga pa će tako i posla za građevinski sektor biti. Ujedno, tu je i obnova potresom stradalih područja. Mislim da će se to sigurno graditi 20 godina.
Tehnika trenutačno radi na projektu Poslovnog centra u Buzinu, radimo na obnovama u Sisku, Zagrebu… , napravili smo obnovu Pravnog fakulteta i Medicinske škole u Zagrebu, bolnice na Svetom Duhu, gradimo stanove u Zagrebu.. Oko 40 ljudi je u Švedskoj na dva gradilišta.. Nekada je poslova vani bilo puno više, Tehnika je primjerice sudjelovala na gradnji najvećeg tornja Deutsche banke u Njemačkoj, po Rusiji smo gradili hotele sa 5.000 soba, bolnice, silose po Africi, prisjeća se predsjednik Tehnikine uprave.
Na žalost, građevinski sektor je sada takav da nema dovoljno radnika a i gubi reference. Zbog čega je onda teško konkurirati za velike poslove.
Sirovec je komentirao i rast cijena građevinskog materijala na burzi, primjerice željeza, bakrene cijevi…a što će utjecati na cijenu konačnog proizvoda. Ali isto tako i činjenica što nema radnika. Zakon ponude i potražnje je jasan i sigurno će doći do porasta cijena. Isto tako, teže je i raditi obnovu nekog dijela na nekom katu zgrade.. nego kada postoji gradilište, a što opet poskupljuje rad.
Po njegovom mišljenju dosta se toga napravilo po pitanju obnove, iako se s radom nije krenulo. Naša regulativa je takva, ona bi se trebala mijenjati. A istina je, kaže, da nismo bili spremni za potres, iako se znalo da su šanse za njega velike, zaključio je Sirovec za poslovniFM.
Objavljeno 9. travnja 2021. Sva prava pridržana ©poslovniFM