“Najveći udar na male poduzetnike i obrtnike čini povećanja naknada. Bankama su pali prihodi i profitabilnost i zato sada povećavaju naknade, od naknada za vođenje računa do naknada za podizanje gotovine. Sve banke idu u tom smjeru. A ti kao poduzetnik tu ne možeš ništa, jer svaka banka u svojim uvjetima poslovanja odnosno ugovorima koje potpisuje s poduzetnicima navodi da ima pravo mijenjati naknade. Možeš potražiti drugu banku, dok i ona ne promijeni uvjete, ali uvjeti su više-manje slični u svim poslovnim bankama”, istaknuo je Dražen Oreščanin, poduzetnik i izvršni direktor Udruge Glas poduzetnika, Tragom takve ocjene, poslovniFM je krenuo u analizu naknada, zapitavši i poduzetnika, ali i banke o tome i načinima određivanja naknada.
Iz Hrvatske narodne banke odgovaraju kako visina naknade odnosno provizije za određene usluge koje banka pruža pravnim osobama (i/ili potrošačima) čini cjenovnu politiku banke. “U tržišnim gospodarstvima, kakvo je i hrvatsko, uobičajeno je da se iste određuju samostalno, od banke do banke zasebno te su slobodno prihvaćene od strane obiju stranaka u ugovornom odnosu, a sukladno odredbama Zakona o obveznim odnosima.”
Naknade odnosno provizije koje kreditna institucija zaračunava klijentima, mogu ovisiti o vrsti usluge/proizvoda koje banka pruža pojedinom klijentu. Takve usluge mogu biti regulirane različitim regulatornim okvirom kao što je npr. Zakon o kreditnim institucijama, Zakon o platnom prometu ili Zakon o tržištu kapitala ako je riječ o pružanju investicijskih usluga, tumače u HNB-u. Općenito, naknade za usluge/proizvode koje banke pružaju svojim klijentima najčešće su definirane općim uvjetima poslovanja banaka, dok su iznosi naknada koji se zaračunavaju za pojedinu uslugu/proizvod prateći dokument uz opće uvjete poslovanja.
Iz središnje banke ističu i kako su kreditne institucije obvezne potrošačima učiniti dostupnima svoje opće uvjete poslovanja na hrvatskom jeziku i na pogodnom mjestu u poslovnim prostorima u kojima pružaju usluge potrošačima, odnosno na drugi prikladan način.
Zakon o platnom prometu, koji je usklađen s Direktivom (EU) o platnim uslugama na unutarnjem tržištu iz studenoga 2015. koja se primjenjuje u svim državama članicama Europske unije, propisuje da je pružatelj platnih usluga (kreditna institucija, institucija za elektronički novac itd.) dužan, prije nego što se korisnik platnih usluga obveže, ponudom ili okvirnim ugovorom dati korisniku platnih usluga informacije o svim naknadama, a ako se primjenjuju kamatna stopa ili tečaj, o kamatnoj stopi ili tečaju koji će se primjenjivati. No, Zakon o platnom prometu ne uređuje visinu naknada koju pružatelj (banka) naplaćuje za pružene platne usluge, kao ni način njihova određivanja.
“Banke imaju svoju priču, mi poduzetnici svoju”, kaže Denis Sušac, izvršni direktor osječke informatičke tvrtke Mono kojoj je Fina nedavno dodijelila nagrade Zlatna bilanca za najuspješnijeg poduzetnika prema financijskom rejtingu u 2020. godini te za najbolju tvrtku u djelatnosti informacija i komunikacija.
“Kada govorimo o našim iskustvima, s jedne strane su troškovi konverzije, što je dosta komplicirano kod izvoznih firmi koji imaju viševalutne transakcije: euro, američki i australski dolar, funta… Na svakoj konverziji gube se značajna sredstva. To ovisi o kretanju tečaja, što nije na bankama, ali banke uzmu sebi zgodnu proviziju. Zatim imamo novouvedenu naknadu u slučaju ako imate previše deviza na transakcijskom računu, čime se destimulira držanje većih iznosa. Ti veći iznosi jesu veliki, milijun ili dva eura, ali za srednje firme to jesu iznosi koji se u praksi sreću”, tumači Sušac.
Naknadu za držanje depozita u eurima i švicarskim francima na transakcijskim računima za iznose veće od milijun eura za pravne osobe uvela je sredinom ove godine Erste banka. Naknada iznosi 0,50 posto godišnje za eure na transakcijskim računima, odnosno 1 posto godišnje za stanja u švicarskim francima. Iz Erste banke objašnjavaju da “znatni iznosi sredstava u eurima i francima na transakcijskim računima poslovnih subjekata generiraju troškove koji, između ostalog, proizlaze iz negativnih kamata koje banka plaća na stanja u tim valutama po računima koje ima otvorene u drugim kreditnim institucijama”.
Treća stvar koju Sušac ističe kao problem kada je riječ o bankarskim uslugama je SWIFT, odnosno troškovi deviznih doznaka koji su kod nas vrlo visoki.
“Kad ulazimo u suradnju s bankama, prvo ih pitamo za mehanizam konverzije deviza, da možemo vidjeti kakvi će biti troškovi. Neke banke to imaju bolje riješeno, neke lošije. Zatim ih pitamo za naknade kod deviznih transfera jer to se kod nas dešava na dnevnoj bazi i izuzetno velika sredstva odlaze na to. Koristimo i neka druga rješenja, poput Wisea, koji znatno snižava troškove transfera– bitno nam je da su ta rješenja u okviru hrvatske regulative – ali opet je tu na kraju domaća banka koja uzima proviziju”, pojašnjava izvršni direktor uspješne osječke tvrtke koja uglavnom posluje s inozemnim partnerima.
Domagoj Boljar, koji je s bratom Hrvojem pod brendom Miret pokrenuo proizvodnju ekoloških tenisica, kaže pak kako u ovoj fazi ne osjećaju toliko udar bankovnih naknada, koliko osjećaju problem nedostupnosti nekih financijskih usluga u Hrvatskoj.
“Bankarske naknade na transakciju su nama zanemarive jer radimo s kartičarima koji nisu mijenjali naknade. Naš problem je nedostupnost Stripea i nekih novih metoda plaćanja, osobito modernih sustava plaćanja koji omogućavaju plaćanje u ratama na webu. Ti sustavi za plaćanje koji su na zapadu standard, u Hrvatskoj nisu dostupni. Naš sustav plaćanja karticama na rate Europa ne poznaje, to je naša specifičnost. Vani postoje online servisi koji kreditiraju kupnju na rate”, objašnjava Domagoj Boljar. “Zbog toga moramo razmišljati o otvaranju podružnice u inozemstvu ili o preseljenju poslovanja u inozemstvo.”
U Privrednoj banci Zagreb kažu da su posljednje promjene naknada u poslovanju s poslovnim subjektima) bile 1. rujna 2021. i odnose se na naknade po transakcijskim računima, samo u dijelu poslovanja s gotovinom i to za sljedeće usluge: uplate gotovine u PBZ-u, uplate gotovine u PBZ-u na račun u drugoj banci, uplate u dnevno-noćni trezor PBZ-a na račun u drugoj banci, isplata gotovine u PBZ-u, isplata kovanog novca i malih apoena papirnatog novca (5,10,20,50 kn), polog kovanica kod PBZ-a te razmjenu apoena gotovog novca.
U OTP banci posljednje promjene iz kolovoza 2020. odnose se na povećanje mjesečnih naknada za pakete usluga u poslovanju s malim poduzećima i obrtnicima. Nakon toga, važeći tarifnik mijenjao se isključivo prilikom uvođenja novih proizvoda i usluga ili zbog izmjena u osnovicama za obračun naknada. Naknada za vođenje transakcijskog računa u OTP banci sada iznosi 30 kuna mjesečno za račune koji su imali promet tijekom mjeseca. Ako klijent nije bio aktivan i nije imao transakcija, naknada se ne naplaćuje.
Osim uvođenja naknada za držanje većih deviznih iznosa na transakcijskim računima, Erste banka tijekom 2020. i 2021. godine nije mijenjala ostale naknade za poslovne subjekte. Posljednji puta je to učinila krajem 2019. godine, kada je donijela odluku o prilagodbi visine naknada u segmentu platnog prometa za poslovne subjekte i to uslijed stupanja na snagu Uredbe 2019/518 kojom su administrativno izjednačene naknade za prekogranična plaćanja u eurima (unutar SEPA područja) s onima za nacionalna plaćanja, promijenjenih tržišnih uvjeta uzrokovanih obvezom prilagodbe novim regulatornim zahtjevima, kao i značajnih ulaganja u razvoj digitalnih kanala te sigurnost poslovanja s bankom.
“Uz značajno smanjenje naknada za devizni platni promet unutar SEPA područja, dio naknada za poslovne subjekte u segmentu kunskog platnog prometa tada se povećao. Ukupno gledano, trošak naknada platnog prometa, deviznog i kunskog, poslovnim subjektima prosječno se smanjio, no stvarni utjecaj promjena u visini naknada platnog prometa za svakog pojedinog klijenta ovisio je o specifičnim karakteristikama njegovog poslovanja i činjenici koristi li u većoj mjeri usluge inozemnog ili domaćeg platnog prometa.
Dok se primjerice za poslovne subjekte cijena devizne doznake (priljevi) u eurima smanjila s 0,12 posto iznosa (min 50 kn, max 500 kn) na 1,20 kune unutar SEPA područja, povećale su se primjerice naknade za bezgotovinski platni promet. Cijena kunskih naloga na papiru tada se povećala s 9 kuna na 11,5 kuna, a elektroničkih s 1,10 kuna na 1,90 kuna. Korigiran je bio i dio usluga internetskog bankarstva. Najznačajnije je bilo povećanje naknade za izdavanje display kartice (s 90 kuna na 100), te naknade za korištenje usluge (s 25 kn na 35 kn), no u cijenu je uključeno i korištenje API kanala”, pojašnjavaju iz Erste banke.
Hrvatska poštanska banka je u segmentu poslovanja s poslovnim subjektima posljednji put izmijenila naknade za usluge platnog prometa u siječnju 2020. zbog uvođenja nove EU regulative.
“Banka je tako višestruko i značajno smanjila naknade za sva plaćanja unutar Europske unije koje su izjednačene s naknadama za plaćanja u zemlji, a naknade za eurska plaćanja u ostale zemlje izvan EU su ostale na razini iz prethodnih godina”, kažu u HPB-u. Nakon ove izmjene Banka nije povećavala naknade, dok je prilikom uvođenja novih proizvoda, naravno, uvodila naknade za te proizvode. Tako je među prvim bankama u Hrvatskoj uvela SEPA instant plaćanje, uz dostupnost usluge 24/7/365 i izvršenje transakcija u roku od nekoliko sekundi.
Cijene poduzetničkih paketa u HPB-u nisu se mijenjale od 2018. godine. Tako Banka svojim klijentima “omogućava sigurnost u planiranju bankovnih troškova koja je uvijek važna, posebno u razdoblju povećane poslovne neizvjesnosti koja prati vrijeme pandemije”.
Odluka o naknadama za kartično poslovanje primjenjuje se od svibnja 2020. i od tada nije bilo izmjena naknada. Pri tome korisnici poduzetničkih paketa (Lider, Bilder) u kartičnom poslovanju imaju dodatne pogodnosti te ne plaćaju ili imaju niže neke od naknada po karticama od redovnih. Naknade za korištenje internet i mobilnog bankarstva za poslovne korisnike u nisu mijenjane u posljednjih godinu dana.
Na pitanje zašto rastu cijene digitalnih transakcija, iz PBZ-a odgovaraju kako “tehnološki napredak koji se rapidno reflektira na bankarsku industriju u kratkom razdoblju iziskuje snažan know-how koji je potrebno implementirati kako bismo omogućili klijentima korištenje najsuvremenijih i najinovativnijih usluga s kojima banke konkuriraju na tržištu s naglaskom na sigurnost, dostupnost, fleksibilnost i brzinu usluge”.
“Visoko inovativne tehnologije ujedno iziskuju značajne i visoko kvalitetne resurse. Uz navedeno, treba napomenuti i prilagodbe strukturi troškova koje banka ima u procesima razvoja i održavanja proizvoda i usluga, usklađivanja s regulatornim zahtjevima i izvršenja predmetnih transakcija”, odgovaraju iz PBZ-a.
U OTP-u kažu na rast naknada digitalnog bankarstva mogu utjecati razni faktori. Rastom broja klijenata rastu troškovi održavanja aplikacija i licencija, a s druge strane rastu ulaganja u sigurnost i nadogradnju sustava. Treći faktor je ponuda i potražnja na tržištu.
Autor: Tihomir Dokonal Foto: Pixabay
Objavljeno 27. rujna 2021. Sva prava pridržana PoslovniFM