Stvaranje brenda započinje prvim proizvodom ili uslugom čijim je karakteristikama kupac zadovoljan. Ponovljenim kupnjama, zadovoljan ponovljenom kvalitetom, kupac će stvoriti povjerenje u proizvod ili uslugu da će i svaki sljedeći put zadovoljstvo biti ponovljeno.
Na pitanje “Kako biti uvijek zadovoljan kvalitetom kada nešto kupujem? najviše odgovora podrazumijevat će kupnju proizvoda ili usluga poput njemačkog automobila, francuskog vina, švicarske čokolade, irskog viskija ili švedskog čelika, te stalnim vraćanjem istom frizeru, posjeti istom hotelu ili slušanjem glazbe istog pjevača ili benda.
Pojam brenda kupac najčešće povezuje s pojmom kvalitete u uporabi, što najčešće znači da se govori o proizvodu boljeg dizajna, boljeg osnovnog materijala, bolje izrade i ukusa, te koji, prema mišljenju određenog kupca, funkcionira bolje nego drugi proizvodi. Kvaliteta postaje čimbenik stvaranja brenda, pa tako obilježava i proizvod koji je lakše održavati i servisirati, kojim se lakše rukuje, koji je ukusniji, koji duže traje i manje se kvari, te daje osjećaj ugode koju bi valjalo ponoviti. Znači, proizvodi su kvalitetni zato što su pouzdani, privlačna dizajna, pružaju užitak, postižu veliku brzinu ili su odlična ukusa. I zato ih kupci kupuju. Ponovno i ponovno. I tako u glavama kupaca postaju brendovi.
Mjerenje kvalitete često je subjektivno, no pojedine se osobine mogu mjeriti i objektivno, kao primjerice, pouzdanost. Tako dolazimo do pravog rješenja dvojbe oko pitanja uloge kvalitete u stvaranju brenda: proizvod (ili usluga) su kvalitetni, jer odgovaraju vašim potrebama, odgovaraju namjeni za koju su stvoreni. Točna definicija brenda tako glasi – sposobnost za zadovoljenje potrebe, svaki puta na jednak način, čime dobiva povjerenje kupaca i postaje brend.
Pojam brenda se razvijao kroz vrijeme, s razvojem potrošačkih očekivanja. Odnos potrošača i brendova je slojevit i kompleksan. Kako su se brendovi razvijali tako su poprimali sve veći značaj za potrošače i počele stvarati odnos temeljen na emocijama. Točnije, – zadovoljan sam proizvodom koji će i naredni put biti iste kvalitete.
Gotovo sve što se svakodnevno koristi, poput vode, (bez)alkoholnih pića, automobila, kave, odjeće, hotelskih lanaca ili drugih usluga nalazi se pod okriljem neke brendove. U ovom tekstu promotrit će se i na koji način potrošači reagiraju i koliko može biti tržišna vrijednost brenda. Također, koji su to elementi brenda kojima se postiže prepoznatljivost, te koja je uloga i važnost brenda za stvaranje vlastitog osjećaja priznatosti u društvu zbog korištenja određenog brenda. Uz važnost brenda, bitno je navesti da proizvod mogu biti i mjesto, usluga, ideja…
Zahtjev za kvalitetom star je koliko i ljudski rod, a vjerojatno se javlja s prvom trampom kada vlasnik ovce nije bio spreman mijenjati je za loše oblikovanu ili probušenu posudu. Prije više od četiri tisuće godina, u doba arapskih, babilonskih, egipatskih, židovskih, feničanskih i rimskih trgovaca cvjetao je “biznis”, obrt i trgovina.
Razvoj novih tehnologija, usložnjavanje proizvodnih procesa, odnosno tehničkih sustava i pojava investicijski vrlo intenzivnih djelatnosti, odnosno djelatnosti kojima su pridruženi značajni rizici (zračni promet, svemirski program, nuklearna energetika, umjetna inteligencija i sl.) doveli su do pomaka u filozofiji poslovanja. Od kontroliranja kvalitete, s jednostavnom odrednicom za ocjenu “dobar-loš” došlo se do osiguranja kvalitete, koje obuhvaća i preventivne djelatnosti na područjima koja bitno utječu na kvalitetu, rabeći dobivene podatke, raščlanjujući uzroke odstupanja, te povratnom informacijom utječući na ulazne parametre koji uzrokuju pogrešku. Ove aktivnosti poduzimaju se kako bi se kontroliranjem kvalitete i kasnijom raščlambom odstupanja otkriju uzročnici loše kvalitete.
Kada se poduzmu takve aktivnosti, kako bi se rizik smanjio na najmanju mogući mjeru, raste povjerenje kupaca u proizvod, što postaje jedan od čimbenika stvaranja brenda.
Danas je nemoguće zamisliti svakodnevni život bez brendova, posebice onih globalnih. Gotovo sve što se danas svakodnevno koristi, od odjeće, hrane, računala ili automobila na tržištu se nalazi pod okriljem nekog brenda.
A najveći dio brendova u vlasništvu je tek desetak globalno važnih poduzeća. Na primjer:
Kellogg’s ima glavne brendove Cheez-It, Eggo, Famous Amos, Keebler, Town House
L’Oreal – L’Oreal Paris, Maybelline New York, Garnier, Lancôme
General Mills – brendove Betty Crocker, Gold Medal, Cheerios
Kraft-Heinz Company – Heinz Ketchup, Kraft Mac & Cheese, Maxwell
Mondelez International – Cadbury, Chips Ahoy!, Nabisco, Oreo
Mars – M&Ms, Snickers, Dove, Uncle Ben’s
Coca-Cola – Coca-Cola, Minute Maid, Glacéau
Unilever – Ben & Jerry’s, Klondike, Popsicles, Degree, Vaseline
Procter & Gamble – Pampers, Tide, Downy, Gillette, Crest
PepsiCo – Pepsi, Frito-Lay, Quaker, Tropicana
Johnson & Johnson – Aveeno, Clean & Clear, Band-Aid, Tylenol
Nestle – Gerber, Nescafé, Maggi, Nestea
3M – Scotch Tape, Scotchgard, Post-it notes,
Apple – Macintosh, iPhone, iPad, Apple TV, Apple Watch
Od označavanja vlasništva nad, pretpostavit ćemo, kvalitetnim grlima stoke, od kuda potječe naziv brand (branding, eng, žigosanje) pa do današnjih dana brendovi su ne samo dio svakodnevnog funkcioniranja tržišta već predstavljaju i statusne simbole, održavaju karakter ili vjerovanja korisnika, uz to što su uzrok potrošačeve sreće ili frustracije, pa se pod brendom podrazumijevaju značajke proizvoda i usluga te njihove funkcionalne ili psihološke koristi.
Autor: dr. Saša Petar
Još niste kupili svoje kotizacije. Iskoristite iznimnu priliku i kupnju uz 25 posto popusta i kod BF25.
