Zagreb, 30. travnja 2021. (HNB) – Ukupni krediti, bez kredita državi, iznosili su u ožujku 235,4 milijarde kuna i zabilježili su porast od 1,5 milijardi kuna ili 0,6 posto na mjesečnoj razini (na osnovi transakcija). Pritom su krediti ostalim financijskim institucijama porasli za 0,8 milijardi kuna, a krediti stanovništvu za 0,7 milijardi kuna, dok su se krediti poduzećima smanjili za 0,1 milijardi kuna, navodi se u novom Komentaru monetarnih kretanja za ožujak ove godine.

Rast kredita stanovništvu je bio podržan povećanjem stambenih kredita za 0,3 milijarde kuna ili za 0,5 posto, ali i gotovinskim nenamjenskim kreditima koji su nakon višemjesečnog kontinuiranog pada već drugi mjesec zaredom blago porasli za 0,3 milijarde kuna ili 0,6 posto. Godišnji rast stambenih kredita ubrzao se s 8,7 posto u veljači na 8,9 posto u ožujku, a gotovinski nenamjenski krediti su ublažili pad, s minus tri posto na minus 2,5 posto.

Krediti poduzećima su zbog snažnog rasta kreditiranja u ožujku 2020. godine (učinak baznog razdoblja) usporili rast na godišnjoj razini s 4,4 posto na 1,2 posto. Ukupni depoziti su u ožujku u odnosu na veljaču bili veći za 2,1 milijarde kuna, odnosno za 0,6 posto, na osnovi transakcija, i dosegnuli su 333,1 milijardu kuna. U odnosu na ožujak prošle godine ukupni depoziti su porasli za 22,5 milijardi kuna, odnosno za 7,2 posto. Pritom su depoziti poduzeća na mjesečnoj razini porasli za 1,6 milijarde kuna, a na godišnjoj razini za 9,5 milijardi kuna i iznosili su 82,2 milijarde kuna. Depoziti kućanstava su na mjesečnoj razini zabilježili pad od 0,2 milijarde kuna, odnosno za 0,1 posto (na osnovi transakcija) te su ukupno iznosili 228,5 milijardi kuna. To je prvi mjesečni pad depozita kućanstva nakon 18 mjeseci, odnosno od listopada 2020. Na godišnjoj razini depoziti kućanstava su bili veći za 13 milijardi kuna, odnosno za šest posto.

Ukupan dug opće države 88,7 posto BDP-a

Ukupno stanje konsolidiranog duga svih podsektora opće države[1] na kraju siječnja 2021. godine iznosilo je 332,3 milijarde kuna, pa je u odnosu na kraj prethodnog mjeseca ostvaren rast od 2,6 milijardi kuna (ili 0,8%), a u odnosu na kraj siječnja 2020. godine taj dug bio je veći za 40,6 milijardi kuna (ili 13,9%). Prirast duga u siječnju odnosi se na inozemnu komponentu duga koja se u tom mjesecu povećala za 5,0 milijardi kuna (ili 4,8%) dok se unutarnji dug istovremeno smanjio za 2,4 milijarde kuna (ili 1,1%). Međutim, porast na godišnjoj razini najvećim dijelom se odnosi na rast unutarnjeg duga koji se do kraja siječnja 2021. godine u odnosu na kraj siječnja prethodne godine povećao za 25,2 milijarde kuna (ili 12,9%).

Nakon nedavne revizije podataka statistike bruto domaćeg proizvoda (BDP-a), relativni pokazatelji zaduženosti opće države neznatno su se promijenili u odnosu na prethodno objavljene podatke. Promatrano u odnosu na godišnji BDP[], ukupni dug na kraju prosinca 2020. iznosi 88,7% BDP-a, dok je na kraju prosinca 2019. godine iznosio 72,8% BDP-a.