Autorica: Marijana Matković
Bolnice u javnom sektoru raspolažu visokosofisticiranom medicinskom opremom npr. uređajem za intraoperativnu radioterapiju (IORT), robotskim kirurškim sustavom, PET/CT-om, linearnim akceleratorima. Privatni sektor u zdravstvu je sastavni dio našeg ukupnog zdravstvenog sustava, ali on ne može i ne smije biti nadomjestak određenih neučinkovitosti javnog zdravstvenog sustava. To je primarna zadaća našeg javnog sustava koji se financira zajedničkim novcem. Ne smijemo zatvarati oči pred problemom zanemarivanja radnih obveza pojedinaca u matičnim ustanovama u korist dopunskog rada u privatnoj praksi. Trebaju se jasno znati granice gdje završava jedno, a počinje drugo, ističe se u odgovorima na pitanja o viđenju uloge privatnog zdravstvenog sustava u ukupnoj zdravstvenoj zaštiti građana Hrvatske iz Ministarstva zdravstva, koja nam je, nakon punih mjesec dana proslijedila glasnogovornica Martina Lukačević.
Zanimalo nas je prvenstveno kako državna vlast vidi ulogu privatnika u zdravstvu, postoji li mogućnost da privatnike iskoristi kao nadogradnju javnog sustava, bilo tako što će dio postojećeg obveznog doprinosa preusmjeriti u to da građani ostvare određene usluge kod privatnika, bilo poticanjem građana da ugovaraju dodatne police zdravstvenog osiguranja i tako riješe dio preventive, ali uz porezne olakšice. Naime, trenutna je situacija takva da veliki broj građana uslugu koja im je potrebna ne uspije ostvariti u javnom sustavu, pa često plaća privatno, štoviše država je nedavno propisala da se hitne pretrage koje pacijent ne može obaviti u javnom sustavu mogu obaviti kod privatnika, na teret HZZO-a, pa je zanimljivo istražiti mogućnost da tako nešto postane praksa. Na primjer, postoji li mogućnost da svaki pacijent na razini godine dobije vaučer na određeni iznos koji može iskoristiti da obavi pretrage koje mu je prepisao liječnik obiteljske medicine u bilo kojoj privatnoj klinici u Hrvatskoj (sada je situacija takva da Ministarstvo na natječaju bira klinike i određuje kvote pregleda), te postoji li mogućnost da građani koji žele sustavno brinuti o svome zdravlju i sami ugovore policu dodatnog zdravstvenog osiguranja, koja podrazumijeva i godišnji sistematski pregled, tu policu mogu prijaviti kao porezno priznati odbitak? Na žalost, odgovor na oba pitanja obično je – ne. U odgovorima se ističe tek da će se novim pravilnikom utvrditi prihvatljivo vrijeme čekanja na preglede, pri čemu nema baš ni jedne riječi o tome kako će pravilnik riješiti probleme s predugim listama čekanja u praksi.
Štoviše, u Ministarstvu ponavljaju ‘mantru’ koju su izdvadili kao zeca iz šešira, prema kojoj će se istim pravilnikom odrediti da šef klinike koja ima liste čekanja neće moći dobiti dopusnicu za dopunski rad izvan radnog vremena. No, nema informacije o tome kako će se to odraziti na liječnike koji nisu šefovi klinike, valjda temeljem ideje da će šefovi klinika tako sami regulirati njihov rad ako postoje liste čekanja. Također, nema konkretnog odgovora na pitanje kako se misli stati na kraj praksi da vas liječnik u javnoj bolnici za neki pregled stavi na listu čekanja od 6 mjeseci ili dulje, a da vam onda ponudi da u privatnoj klinici kod njega taj pregled obavite već isti dan.
– Na razini Samostalnog sektora za inspekcije u zdravstvu ne postoje istraživanja vezana za navedenu problematiku, a na temelju uvida u e-ured postoje sporadične prijave – jedini je odgovor koji smo dobili na pitanje o procjeni koliko se pacijenata susrelo s time te koliko je njih koji su preglede na kraju ipak platili privatno. Nismo, također, dobili baš nikakvu analizu učinaka mjere po kojoj pacijenti koji dio pretraga zbog lista čekanja ne mogu na vrijeme (hitni pacijenti) obaviti u javnom sustavu, kao ni procjenu koliko Ministarstvo plaća takve usluge privatnicima te hoće li i do kada takva praksa biti potrebna. Umjesto toga, šalju nam posve općeniti odgovor: ‘Kako smo napomenuli, privatni zdravstveni sektor je dio zdravstvenog sektora Republike Hrvatske te se međusobno nadopunjuje s javnim zdravstvenim sektorom. Privatni zdravstveni sektor za vrijeme trajanja epidemije bolesti COVID-19 bio je podrška javnom sektoru budući da je javni zdravstveni sektor zbrinjavao sve COVID-19 pozitivne pacijente’.
Ističe se tek da je za analizu potreba ta tom mjerom zadužen Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje.
– U sklopu Nacionalnog plana oporavka i otpornosti 2021.-2026. god, reformska mjera C5.1. R1 Unaprjeđenje učinkovitosti, kvalitete i dostupnosti zdravstvenog sustava, između ostalih ima za cilj do kraja 2023. godine smanjiti liste čekanja na dijagnostiku na 270 dana. Trenutačno je za 81 dijagnostički postupak lista čekanja duža od 270 dana. Objedinjeni podaci iz sustava eListi čekanja, eNaručivanja, ePonuda, Jedinstvenog kalendara naručivanja i Centralnog upravljačkog sustava daju uvid u distribuciju termina, iskorištenost opreme i efektivnost djelatnika. Ministarstvo zdravstva zajedno s predstavnicima bolničkih zdravstvenih ustanova, kao i HZZO-a, poduzimaju niz aktivnosti koje imaju za cilj korektan prikaz informacija o listama čekanja i skraćivanje listi čekanja – kaže se u odgovoru.
Na pitanje što s bolnicama kojima nedostaju stručnjaci određenog profila, zbog čega se u praksi događa da nema tko raditi na skupim uređajima, pa ni očitati nalaze, odgovaraju nam kako su proveli sveobuhvatno ‘mapiranje bolničkog sustava s ciljem jasne kadrovske slike koja je preduvjet za postojeće i daljnje upravljanje ljudskim resursima’.
– Što se tiče doktora medicine, specijalista, njih ima dovoljno u javnom zdravstvenom sustavu, međutim uočena je njihova neravnomjerna raspoređenost u Hrvatskoj i koncentracija u velikim centrima. U manjim bolnicama koje posjeduju uređaje, ali u ovom trenutku nemaju dovoljno stručnog kadra, angažiraju se liječnici iz drugih ustanova, odnosno u slučaju radioloških pretraga koriste se i telemedicinskim uslugama. Ujedno je uočena i neodrživa organizacija bolničkih radilišta koja se manifestira da su određeni djelatnici dvostruko ili trostruko opterećeni od ostalih. Upravo iz tog razloga i uvodimo centre izvrsnosti i akreditiranje zdravstvenih ustanova koji su dio predloženih reformskih mjera. Slijedom toga, osnivanje centara izvrsnosti više neće biti ograničeno samo na kliničke ustanove za pojedine bolesti ili dijagnostičke i terapijske postupke, već se mogućnost osnivanja centara izvrsnosti proširuje na sve bolničke zdravstvene ustanove, a status centra izvrsnosti bazirat će se isključivo na indikatorima kvalitete – ističu u Ministarstvu. Ni riječi o tome kako će poticati mlade stručnjake specijaliste da odlaze u manje bolnice i tamo sudjeluju u osnivanju takvih centara.
Iz Ministarstva posebno ističu da predstavljena reforma zdravstva radi veliki zaokret prema prevenciji i ranom otkrivanju bolesti, ponajprije uvođenjem preventivnih sistematskih pregleda u ordinaciji liječnika opće/obiteljske medicine, te provođenjem nacionalnih programa, revizijom postojećih i uvođenjem novih programa, kao što je Nacionalni program ranog otkrivanja melanoma i probir na nasljednu hiperkolesterolemiju kod predškolske djece.
– Reformom je planirano jačanje primarne zdravstvene zaštite (obiteljskih liječnika) unutar zdravstvenog sustava kroz: jačanje domova zdravlja (na način da su centralno tijelo za planiranje, organiziranje, provođenje i upravljanje za sve djelatnosti primarne zdravstvene zaštite unutar iste županije), predlaže se novi model ugovaranja na razini primarne zdravstvene zaštite kojim će se nastojati rasteretiti administrativni rad liječnika, novi model plaćanja na razini PZZ, kojim će se dodatno pratiti i vrednovati kvaliteta rada i ishodi liječenja, aktivno upravljanje ljudskim resursima u zdravstvu kroz novi model upravljanja, uključujući upravljanje specijalizacijama i subspecijalizacijama, jačanje specijalističkog usavršavanja na razini PZZ, te uvođenje programa edukacija i usavršavanja. Također se uvode sestrinska savjetovališta za pružanje osnovne skrbi za određene kronične bolesti, što će rasteretiti obiteljske liječnike, a zapošljavanjem administratora i preraspodjelom administrativnih poslova na HZZO, osigurat će se i administrativno rasterećenje liječnika obiteljske medicine. Što se tiče ulaganja u opremu, sufinanciranje medicinske opreme za primarnu zdravstvenu zaštitu trenutno se realizira u okviru EU Projekta „Poboljšanje pristupa primarnoj zdravstvenoj zaštiti s naglaskom na udaljena i deprivirana područja kroz ulaganja u potrebe pružatelja usluga zdravstvene zaštite na primarnoj razini“. Tako je za opremanje na raspolaganju ukupno 171,8 milijuna kn bespovratnih sredstava, što predstavlja maksimalno 85% ukupnih prihvatljivih izdataka, a korisnici, odnosno županije su osigurale 15% sufinanciranja. Ulaganja se odnose na medicinsko-tehničku opremu za domove zdravlja i ordinacije primarne zdravstvene zaštite – odgovaraju u Ministarstvu. Dodaju kako se zakonskim izmjenama i dopunama planira osigurati provođenje preventivnih pregleda, uz jasno viđenje uloge privatnika u zdravstvu, odnosno mogućnosti da država ‘oslobodi’ dio doprinosa za zdravstveno osiguranje kako bi građani mogli ugovoriti privatnu policu dodatnog zdravstvenog osiguranja kojom bi bila ‘pokrivena’ prevencija, ili barem osigurati porezne olakšice za one koji na taj način rješavaju probleme koje zbog listi čekanja ne mogu riješiti u javnom sustavu.
– Donošenjem zakonskih izmjena početkom sljedeće godine krećemo s pilot projektima te očekujemo punu implementaciju u 2. kvartalu sljedeće godine. Radna skupina sa stručnjacima HZJZ-a u završnoj je fazi osmišljavanja obuhvata i organizacije pregleda opće populacije po dobnim skupinama i spolu u jednom danu. Kada definiraju model, predstavit će ga javnosti. Treba još naglasiti da će se prvo pozivati ljudi koji nisu bili kod liječnika dvije godine. Zašto toliko vrijeme? Naš koncept pregleda nije onaj kao u privatnim polikinikama – pa svima sve. To što rade privatnici je biznis, a ne prevencija. Svaka dobna skupina, spol, rizici, imaju svoje osobitosti, a samim time ni sadržaj pregleda ne može biti uniforman. Glavni nam je cilj rano otkrivanje bolesti i poboljšanje zdravstvene slike nacije što vodi i racionalizaciji troškova, pri čemu bi se raspoloživa sredstva usmjerila na dobivanje boljih ishoda liječenja što je upravo jedan od osnovnih ciljeva zdravstvene reforme – ističu u Ministarstvu. Ako vam se čini da u odgovorima nedostaje barem naznaka kako se planira riješiti činjenica da bi takvi sistematski pregledi u primarnoj zdravstvenoj zaštiti mogli povećati opterećenje na liječnike koji su i sada preopterećeni, da ne govorimo o tome da ih veliki broj i nedostaje, nemamo odgovor. Umjesto njega, u Ministarstvu se ‘pozivaju’ na desetljeća zanemarivanja zdravstvenog sustava do sada, pa kažu:
– Svako malo govorimo o devastiranosti primarne zdravstvene zaštite koja je rezultat višedesetljetnog zanemarivanja i kadrova i logistike. Ova zdravstvena administracija prepoznaje i odgovara na postojeće izazove osiguravanjem financijskih sredstava za više od 600 novih specijalizacija iz NPOO-a te nastavljamo dalje u tom smjeru. Osim osiguravanja financijskih sredstava, utemeljili smo program za mlade liječnike na dobrovoljnoj bazi u sklopu kojega, nakon završetka fakulteta, ih se uvodi u praktični dio posla u primarnoj zdravstvenoj zaštiti. Naša je namjera je i poboljšati uvjete rada u primarnoj zdravstvenoj zaštiti i to između ostaloga i izjednačavanjem koeficijenta složenosti opsega poslova, odnosno plaća s bolničkim liječnicima te smo s HLK iznjedrili Zakon o ravnopravnom statusu liječnika koji će definirati kako u krajevima u kojima nedostaje liječnika stimulirati njihov dolazak i ostanak. Kada podvučemo crtu, zajednički nazivnik je – partnerstvo lokalne zajednice kao i HLK i ostalih strukovnih organizacija kako bi se dodatno motivirali mladi liječnici na zapošljavanje te odgovorilo na potrebe zdravstvenih djelatnika na njihovom području.
Živi i zdravi bili, pa vidjeli.
Projekt izrade i objavljivanja serijala tekstova pod naslovom Privatno vs. javno zdravstveno osiguranje – partneri ili takmaci’, autorice Marijane Matković, financijski je podržala Agencija za elektroničke medije, kroz projekt Poticanja novinarske izvrsnosti za 2022. godinu. Tekst #3
Objavljeno 28. prosinca 2022. Foto: pixabay