Poslušaj audio vijest!
Autor: Boris Živković, PoslovniFM
Tijekom godine, u svakom domaćinstvu nastaje veliki broj različitih otpadnih tvari, koje su štetne po ljudsko zdravlje i opasne za okoliš. To su prije svega: otpadne baterije, otpadna ulja, boje, lakovi, otapala, stari lijekovi, pesticidi, razne kemikalije i dr. Takav se otpad mora odvojeno skupljati.
Koliko je takav otpad štetan pokazuju slijedeći podaci. Jedna litra motornog ulja može zagaditi milijun litara pitke vode. Jedna tona otpadnog ulja u vodi, po svom štetnom djelovanju, odgovara količini otpadnog materijala kojeg stvara naselje od 40 000 stanovnika. Sredstva za čišćenje štednjaka, pećnica i roštilja mogu sadržavati lužine i organska otapala te se ne smiju izlijevati u odvodnju ili odlagati u kućno smeće. Kemijska sredstva za čišćenje podova i namještaja mogu sadržavati organska otapala i aromatske ugljikovodike. Baterije i akumulatori mogu sadržavati teške metale koji izravno ugrožavaju okoliš i zdravlje ljudi (živa je npr. jaki nervni otrov, a kadmij ugrožava jetru, pluća i kosti). Sredstva za odstranjivanje mrlja mogu sadržavati klorirane ugljikovodike (već najmanja bočica takve tekućine je dovoljna za zagađenje milijuna litara pitke vode). Puno je takvih primjera.
Ovisno o vrsti, štetni i opasni otpad može se predati u specijalizirane trgovine (npr. prodavaonice akumulatora, ljekarne, trgovine u kojima su postavljeni spremnici za skupljanje otpadnih baterija itd.), reciklažna dvorišta, mobilna reciklažna dvorišta ili specijaliziranom skupljaču. Različite vrste opasnog otpada obvezno treba predati odvojeno (nije dozvoljeno miješati zajedno različite vrste).
Posebna kategorija je zbrinjavanje medicinskog infektivnog otpada koji nastaje u zdravstvenim ustanovama, medicinskim laboratorijima i ustanovama za biomedicinska istraživanja. Neodgovarajuće postupanje i odlaganje medicinskog otpada predstavlja ozbiljan rizik od sekundarnog prijenosa bolesti zbog izloženosti infektivnim uzročnicima.
Stoga bi se na području KBC – a Zagreb, na prostorima popularnog Rebra, trebala graditi spalionica infektivnog i medicinskog otpada. Projekt ima za cilj smanjiti rizike za ljudsko zdravlje do kojeg bi moglo doći uslijed neadekvatnog zbrinjavanja otpada, a provedbom postupka zbrinjavanja otpada kontinuirano će se smanjiti negativni utjecaji otpada na okoliš, prirodne resurse i ljudsko zdravlje.
Tim bi se projektom trebalo uštedjeti i u plaćanju vanjskih firmi za prijevoz i gospodarenje otpadom koje su taj otpad dosad zbrinjavale za više od 700.000 eura na godišnjoj razini. Također, pretvaranjem otpada u energiju bit će osigurano dodatnih minimalno 260.000 eura ušteda na godišnjoj razini. Rješenje KBC-a Zagreb je značajno sigurnije, navode, jer se otpad obrađuje na samom mjestu nastanka, nema rizika ni opasnosti koje nastanu dugim prijevozom te vrste otpada, povećat će se higijenska kvaliteta, poboljšati sigurnost osoblja te smanjiti mase i volumen obrađenog medicinskog otpada. Također, smanjit će se štetan utjecaj na okoliš u skladu s trendom smanjenja emisija u okoliš. Naime, u skladu s propisima o gospodarenju otpadom i prema prijedlozima Svjetske zdravstvene organizacije, medicinski otpad trebao bi se obrađivati na mjestu ili u krugu ustanove gdje je nastao, u cilju sprječavanja mogućnosti nastanka neželjenih incidenata tijekom prijevoza i prijenosa istog.
Studija o utjecaju zahvata na okoliš pokazala je da postrojenje neće imati štetan utjecaj na obližnje stanovnike, korisnike i radnike KBC-a Zagreb ni na okoliš, a filtriranjem čestica i spaljivanjem na visokim temperaturama, emisije CO2, sumporovog dioksida, vodikovog klorida, dušikovih oksida i drugih promatranih parametara nastalih od obrade otpada znatno su manje od graničnih vrijednosti.
Iako se stručnjaci sa KBC Zagreb, ravnatelj Ante Ćorušić, uvjeravaju kako je sigurnost zajamčena, dio građana ipak je zabrinut izgradnjom navedene spalionice jer smatraju da je projekt štetan te su pokrenuli Inicijativu “Stop spalionici Rebro” i online peticiju kojom su prikupili nekoliko tisuća potpisa.
– Mislim da razloga za brigu nemaju. Preporuka Svjetske zdravstvene organizacije jest da se medicinski otpad zbrinjava na mjestu nastanka, dakle u krugu bolničke ustanove u kojoj je on nastao. Naime, sadašnji način odvoženja medicinskog otpada je sljedeći: kamioni ovlaštene tvrtke dolaze po medicinski otpad i navodno ga zbrinjavaju negdje u inozemstvu, na koji način, mi to ne znamo, ili termički, ili sterilizacijski, ali zbog mogućih incidentalnih situacija tijekom transporta, Svjetska zdravstvena organizacija preporučuje baš taj točkasti model da se medicinski otpad zbrinjava na mjestu nastanka, to je bolnica – pojasnio je Ćorušić za Radio Sljeme. Dodao je da bi cijelo postrojenje grijalo bolnicu, emisija stakleničkih plinova bila bi višekratno manja od dopuštenih vrijednosti, a uštede bi bile i do milijun eura.
Istodobno iz Inicijative poručuju da savjet Svjetske zdravstvene organizacije jest ovakva spalionica, ali u drugačijim uvjetima i ne u 21-vom stoljeću. Ne stoji, kažu, ni argument o transportu, a skeptični su i prema uštedama o kojima se priča. Njihov savjet su drugi načini koji su puno više održivi, poput autoklaviranja kao prva solucija, a umjesto spalionica, koje izlaze iz funkcije zadnjih 50 godina u zapadnoj Europi. Spaljivanje je dokazano jako opasno za okoliš i zdravlje ljudi i to je savjet Europske unije i Europske komisije, ovo bi jedva grijalo Rebro, dakle, nije dovoljno i nije održivo, naglašavaju iz inicijative.
Iz bolnice, pak, poručuju da razloga za brigu nema. Preporuka Svjetske zdravstvene organizacije jest da se medicinski otpad zbrinjava na mjestu nastanka, dakle u krugu bolničke ustanove u kojoj je on nastao, a to je bolnica.
Tu vjerujemo priči nije kraj. Činjenica jest da je potrebno zbrinuti ogromne količine zdravstvenog otpada.
Objavljeno 22. veljače 2023. u sklopu projekta Recikliraj! Foto: KBC ZAGREB