Zagreb, 11. studenoga 2019. (Panda komunikacije) – Samo zajedničkim djelovanjem različitih aktera iz ključnih sektora možemo ubrzano stvarati inovativna rješenja za poboljšanje života u hrvatskim gradovima u doba klimatskih promjena, istaknuto je na konferenciji Inovativne zajednice znanja, industrija, ljudi i gradova. Konferencija se održava u Zagrebu u organizaciji Europske zajednice znanja i inovacija EIT Climate-KIC Huba i EIT Health-RIS Huba u Hrvatskoj i okupila je 100-njak predstavnika gradova, znanstveno- istraživačke zajednice, poslovnog sektora, nacionalnih institucija, studenata, medija, udruga i udruženja.
“Gradovi su najpogođeniji jer većina svjetskog stanovništva već živi u gradovima: gradovi su posebno ranjivi na klimatske promjene zbog velikog broja ljudi na malom području, nedostatka zelenih površina, sive urbanizacije, ljudskog učinka u zagrijavanju urbanih sredina, gustoće prometa i drugog”, istaknula je Sandra Vlašić, koordinatorica EIT Climate-KIC Huba u Hrvatskoj.
Na konferenciji su predstavljena neka od rješenja, koja su nastala u programu Akceleratora za gradove, poput MIRET tenisice nevidjlive za prirodu, MAKABI Agritech pametne mikrokapsule za biljke, URBAN OASIS visokotehnološkog urbanog vrta i drugih.
“U svijetu 80% inovacija dolazi iz akademsko-istraživačke zajednice, a kod nas nažalost inovacije uglavnom dolaze od pojedinaca, iz garaža”, istaknuo je Miljenko Šimpraga, prorektor za inovacije Sveučilišta u Zagrebu, označivši Ministarstvo znanosti kao glavnog kočničara stvaranja nacionalnog inovacijskog sustava. “Nakon niza godina nečinjenja, cijeli sustav je prepušten Ministarstvu gospodarstva, koji sada kreće gotovo od nule”.
Kako je istaknuto na konferenciji, gradovi budućnosti upotrebljavaju nula-ugljični cement u gradnji, grade se ili obnavljaju zgrade koje više proizvode energije nego što troše, građani sami proizvode hranu na urbanim farmama ili na krovovima, energija se dobiva iz sunca sa svake kuće, garaže, krova društvenog centra, a građani su ti koji u to ulažu i dobivaju godišnji povrat ulaganja umjesto da novac pasivno stoji na štednji.
“U našem projektu ‘Gradovi budućnosti jugoistočne Europe’ grad Križevci prepoznat je kao najnapredniji hrvatski grad, koji ima potencijal i jasnu političku volju transformacije ka gradu po mjeri ljudi i prirode”, istaknula je Sanela Mikulčić iz Zelene energetske zadruge (ZEZ). Osim podizanja kvalitete zraka, prelaska na cirkularnu i net-zero ekonomiju, smanjenja utjecaja vrućina i poplava, kao posebno važno istaknuto je demokratsko uključivanje građana u kreiranje javnih politika grada.
Kako je istaknuto na konferenciji, da bi gradovi uspješno odgovorili na izazove klimatskih promjena, potrebno je dati prioritet pješačkim i biciklističkim zonama u odnosu na motorizirane zone, imati dobro razvijenu mrežu tračnog prometa koji ne ispušta štetne emisije te javni gradski prijevoz koji pokreću alternativna umjesto fosilnih goriva.
“Velika je moć u rukama građana jer samo njihovim angažmanom i pritiskom na donositelje odluka moguće je ostvariti održiva rješenja za život u gradovima. I sami građani trebaju stvarati manje otpada, aktivno se uključiti u odlučivanje, zalagati se za pravedno korištenje javnih dobara i jednak pristup javnim uslugama”, dodao je Robert Pašičko iz ZEZ-a, istaknuvši i važnost poticajnog poslovnog okruženja koje omogućuje građanima da se upuštaju u poduzetništvo i sami kreiraju svoja zanimanja koja su inovativna i zelena.
Predstavljeni su i drugi projekti EIT Climate-KIC HUB-a: program profesionalne mobilnosti Pioneers into Practice i ljetna škola za studente Climate Journey te pobjednici ovogodišnjeg Climathona, koji je održan u 145 grada svijeta, među kojima su bili Varaždin, Rijeka i Zagreb.
Klimatske promjene značajno pogoršavaju zdravlje ljudi u gradovima, dovodeći do zdravstvenih problema uslijed češćih toplotnih udara i zaraza. Velike vrućine dovode i do velikog gubitka radnih sati, dok postojeća energetska i infrastrukturna rješenja uzrokuju zdravstvene probleme i smrt ljudi zbog udisanja zagađenog zraka.
Europski institut za inovacije i tehnologije (EIT) je jedinstvena točka za europske inovatore, koji kroz regionalnu shemu RIS (Regional Innovation Scheme) radi na ubrzanju klimatskih inovacija u Europi.
EIT Climate-KIC Hub uspostavljen je 2018. u Hrvatskoj, a čini ga konzorcij sedam organizacija: Zagrebački inovacijski centar, Regionalna agencija Sjeverozapadne Hrvatske, Ured za transfer tehnologije Sveučilišta u Zagrebu, Geotehnički fakultet Varaždin Sveučilišta u Zagrebu, Terra Hub, Zelena energetska zadruga i Mreža znanja. EIT Climate-KIC Hub u Hrvatskoj je kontakt-točka za organizacije iz svih sektora te pruža podršku da inovativna rješenja iz laboratorija dođu do tržišta. Sveučilište u Zagrebu predstavlja EIT Health RIS Hub te pomaže u stvaranju rješenja za zdraviji i dulji život.