Energetska tranzicija kao hrvatski brend
Dr. Julije Domac u još jednoj emisiji “50 nijansi zelene” ugostio je prof.dr.sc. Božu Skoku. Ključna tema koju su otvorili je može li se Hrvatska brendirati kao 100% održiva.
Najgore što se može dogoditi jednom sektoru je neinformirana javnost. Ključno je to ne samo za energetiku već i za druge sektore. Dvije ključne komponente odnosa s javnošću su informiranje i edukacija i mislim da se to može primijeniti i oko ovih projekata. To je – građane informirati o mogućnostima, pravima, važnosti i educirati ih isto tako o tome koja je njihova uloga, što oni mogu napraviti. Kada govorimo o energetici općenito, to je nešto što je javnosti neopipljivo, a nešto što se podrazumijeva, izjavio je za poslovniFM, u emisiji 50 nijansi zelene, dr. Božo Skoko, profesor, istraživač, poduzetnik, bivši novinar i urednik i povrh svega autor sedam knjiga te više od sedamdeset znanstvenih radova.
Emisija 50 nijansi zelene, koju uređuje i vodi dr. Julije Domac, govori o tome kako se nešto može, a ne kako se nešto ne može. Urednik Domac obratio se i slušateljima ocijenivši da se vjerojatno pitaju što jedan stručnjak, doktor znanosti na području odnosa s javnošću, radi u emisiji, energetskim razgovorima, te kakve to uopće ima veze. Cjelovitu emisiju možete poslušati u nastavku ili preuzeti za kasnije slušanje.
„Nas inženjere na FER-u nitko nije učio kako komunicirati, kako promovirati. Danas studenti, sutra vodimo projekte, gradimo energetska postrojenja. Energetska postrojenja koja i te kako utječu na život građana. I tu onda dolazimo do problema“, ustvrdio je Domac.
„Nekada se smatralo, do prošle godine čak, da je u biznisu važno imati neka matematička znanja i ono famozno STEM područje, i onda je Google radio veliko istraživanje u kojem je nastojao istražiti koja bi to znanja, vještine, netko trebao imati na tržištu da uspije u poslu bez obzira na to je li odvjetnik, inženjer, istraživač… Istraživanje je pokazalo da su komunikacijske vještine daleko važnije nego STEM“, ustvrdio je dr. Skoko.
Dr. Julije Domac istaknuo je problem težeg probijanja tema energetike do samih medija, a upravo su mediji ti koji kreiraju tržište, stvaraju javno mnijenje, mijenjaju svijest.
„Upravo su nam zbog toga potrebna znanja odnosa s javnošću koja nam pomažu kako neku temu upakirati, kako ju iskomunicirati na pravi način da ona postane zanimljiva, da ona postane atraktivna slušateljima…Upravo zato zadaća stručnjaka odnosa s javnošću da budu neka vrsta transformatora – kako prevesti na nekakav normalan jezik“, smatra dr. Skoko.
Kod brendiranja jedna od temeljnih zakonitosti jest diferencijacija, isticanje posebnosti
dr. Božo Skoko
Dr. Julije Domac u emisiji 50 nijansi zelene otvorio je i temu brendiranja. Pokušavamo brendirati Hrvatsku kao turističku destinaciju, sportsku velesilu i na kraju se čini da mi ne brendiramo ništa kada želimo brendirati sve to.
„Kod brendiranja jedna od temeljnih zakonitosti jest diferencijacija, isticanje posebnosti. Što je to najbolje što imamo i po čemu bismo željeli biti prepoznati u javnosti. Tu mnogi rade onu početnu pogrešku. To se može odnositi na tvrtke, to se može odnositi na osobe, to se može odnositi na države. Ona država koja želi biti poznata po svemu, na kraju nije poznata ni po čemu. Hrvatska spletom okolnosti i činjenicom da jest lijepa zemlja, još uvijek relativno ekološki očuvana, s lijepim morem, razvedenom obalom, 1000 otoka, naravno da mi privlači globalnu pozornost. S druge strane započeli smo još za vrijeme Domovinskoga rata s turističkom promocijom. I nama se danas događa da nas dobar dio javnosti percipira kao lijepu zemlju. Ali mi sada moramo postići konsenzus što je to još po čemu želimo biti poznati u svijetu“, kaže dr. Skoko.
Dr. Domac otvorio je još jedno područje – može li se Hrvatska brendirati kao 100 posto održiva? Zašto upravo taj segment ne bi bio naša sljedeća dodatna vrijednost. Brendiranjem Hrvatske kao 100 posto održive pomirili bismo suprotnosti. Ako smo održivi, onda smo čisti, onda je i taj turizam nesporan, a s druge strane imamo i potencijal novih investicijskih projekata. Jedno drugo naprosto više ne isključuje.
„To je izvrstan prijedlog i u tom smislu su već razmišljale neke skupine stručnjaka koji se bave brendiranjem Hrvatske. Ako je Hrvatska već percipirana kao lijepa, da bismo sačuvali taj pridjev lijepe zemlje mi već sada stvoriti moramo tu jednu održivost, moramo učiniti sve da zaštitimo to, jer ako nama dolazi do stalnog povećanja broja turista, ako industrija uzima svog maha, ako doslovce ne upravljamo tim održivim razvojem, nama se vrlo brzo može dogoditi da ugrozimo tu našu najveću prednost. I upravo bi zbog toga bilo nekako logično da iz onog pragmatičnog razloga već sada počnemo govoriti o obnovljivim izvorima energije, održivosti i slično. S druge strane, to je i te kako korisno za brend, jer se logično nadovezuje na to da mi promoviramo upravo tu jednu zelenu destinaciju“, pojašnjava dr. Skoko.
Postati svjestan potencijala koje imamo i čuvati ih za generacije koje dolaze. Na razinama vlasti, na lokalnim razinama treba brendirati i ostvarivati projekte. Slovenija je među prvima radila kampanje osvješćivanja vlastitih građana i to još 80-ih godina.
Dr Skoko autor je knjige „Kakvi su Hrvati“, pa se nametnulo pitanje: kakvi su Hrvati i koliko to utječe na društvo u kojem danas živimo? „Mi smo puni paradoksa. Što vi mislite o tome? Volim reći da smo mi status quo nacija, samo nemoj ništa mijenjati“, pitao je dr. Domac.
„Zaziremo od bilo kakvih promjena. Teško postižemo konsenzus oko bilo čega. Uvijek nam je draži nekakav trend koji dolazi izvana nego naša vlastita pamet, naše vlastito znanje. Onda, s druge strane, neke stvari nam promiču ispred očiju, uopće ne reagiramo, a onda se zapiknemo za nekakvu sitnicu i od toga radimo bauk. Hrvati imaju taj jedan raznolik identitet. Stalno pokazujemo da možemo kad hoćemo, samo nas je teško natjerati“, odgovorio je dr. Skoko.
Možemo li spajanjem sektora zaista dovesti do promjena – možemo li Hrvatsku brendirati kao 100 posto održivu, pratite nas i dalje. Za mjesec dana u istom terminu s još jednom zanimljivom gošćom, najavljeno je na kraju emisije 50 nijansi zelene.
Objavljeno: 22. studenoga 2019. Ilustracija i fotografije: Regea.