Vizija, misija i cilj ugostitelja je učiniti sve da ugostimo gosta, da se osjeća ugodno, da mu ponudimo emociju koju kroz hranu odnosi doma. Sve je bitno – od ugođaja, ambijenta, glazbe do društva, bilo to s (novom) curom ili prijateljima, obitelji ili poslovnim partnerima. Stvoriti tu emociju složen je proces. Mnogi su pokušavali biti ugostitelji, otvarali lokale i koliko god su možda imali dobro uređenje ili čak i dobru hranu nisu možda opstali zato što nisu uspjeli osigurati cijeli paket, odnosno možda nisu ponudili na način da gosti osjete iskrenost da netko zaista sa srcem želi da se osjećaju dobro, istaknula je za poslovniFM Žakline Troskot, vlasnica i direktorica slastičarnice Amélie i predsjednica Nezavisne udruge ugostitelja.

Možeš kao pojedinac imati viziju, možeš imati neku ideju, kao što sam ja imala za moj posao. Međutim sve to ide do jedne razine, ali kada trebaš sve to realizirati na jedan ozbiljniji način, moraš naći i voditi tim koji će te pratiti i koji će gledati u istom smjeru, vući konop, smjer koji će imati, osjetiti tu viziju, ocijenila je Troskot u razgovoru s Tanjom Pureta, urednicom emisije Psihologija uspjeha.

Suglasivši se s tvrdnjom urednice kako je sa psihološkog stanovišta jako važno to druženje među ljudima, za psihičko zdravlje i dobrobit, jer druženja donose pozitivan kontekst i postaju dio obiteljskih sjećanja, Troskot naglašava i da se pritom stalno razvija jedna pozitivna emocija, koja je njoj i njezinom poslu jako bitna.

Sama riječ ugostitelj je prekrasna, naše podneblje zna što znači ugostiti, držimo posebnom čašću kada nam netko dođe u goste i sve bi pred njega stavili, ustvrdila je urednica, zapitavši se zašto onda nije takav image u javnosti kad se spominju ugostitelji i njihov posao.

– Zadnjih godina ili jedno već izvjesno vrijeme, ugostitelji jednostavno nemaju dobru percepciju u javnosti. I sami djelomično snosimo krivicu u tome. No, među nama ugostiteljima jako je puno ili bolje reći puno je više kolega koji pošteno rade svoj posao, trude se maksimalno i imaju svoju viziju. Činjenica je da to rijetko dolazi negdje prema vani i svi češće slušaju kako su ugostitelji ovakvi, onakvi, iskorištavaju, lažu, varaju, ne znam ni ja što se već ne govori. I to je jedan od razloga zašto sam se priključila radu Nezavisne udruge ugostitelja, u kojoj smo se okupili ugostitelji koji smatramo da naša djelatnost nešto potpuno drugo od uobičajene percepcije ljudi, pojasnila je Troskot.

– Iznimno mi je žao što Hrvatska ne radi sustavno na tome da bude prepoznata kao gastro destinacija. To je i zadatak koji sam sama sebi zadala, to podizanje svijesti o gastrodestinaciji kako za Grad Zagreb tako i za Hrvatsku. Turistima moramo omogućiti uvid u tradiciju, načine spremanja tradicionalne hrane i puno više takvog sadržaja kako bi Hrvaska bila još uspješnija u svom turističkom djelovanju, ocijenila je Troskot.

Nažalost, pandemija je imala velik negativan utjecaj na poslovanje ugostiteljstva.

– Ugostiteljstvo je doista pretrpjelo jedan od najvećih udara s obzirom na to da smo stalno prvi koji se trebaju zatvoriti i zadnji koji se trebaju otvoriti te smo nekako uvijek zadnja crta ili linija obrane od korone. I sami se često pitamo zar je moguće da samo jedno ugostiteljstvo drži cijelu pandemiju u Hrvatskoj pod kontrolom?! Nama to baš ne zvuči vjerojatno, ali nekako nam je dopala ta karta da se sve preko nas prelama. Dodatno, jako kasno su dolazile neke odluke što nam je dodatno otežalo situaciju. Nakon prvog lockdowna smo dobili pomoć samo za radnike, ali smo cijelo vrijeme morali podmirivati sve fiksne troškove, pri čemu su istrošene sve zalihe. Nakon drugog lockdowna dobili smo pomoć i za dio fiksnih troškova. Ali ne vidim da Vlada ima ikakvu viziju rješenja, uopće joj nije stalo jako da uopće i opstanemo, što znači da se podcjenjuje cijeli naš trud i rad i koliko je potrebno da uopće izgradimo svoje poslove, kako bi bili prepoznati kod ljudi. Mislim da je percepcija nekog kod njih u Vladi – pa dobro zatvorit će jedan, a otvorit će drug. Ne shvaćaju da se taj posao gradio ili treba graditi puno godina da bi došao ondje gdje smo mi sada, otvoreno će predsjednica Nacionalne udruge ugostitelja.

Dodaje da su brojni ugostitelji koji iza sebe imaju 10 godina ili više desetljeća uspješnog rada, a to su neke tradicijske, obiteljske, pa i naslijeđene priče, kod kojih su već i mlađe generacije preuzele cjelokupno poslovanje. Zašto to u Vladi olako shvaćaju, zašto ih ne brine ako se zatvore ugostiteljski objekti, ostaje neodgovoreno pitanje, reći će Troskot.

Podsjeća još jednom da država mora konačno promijeniti učinjenu nepravdu koju radi između nas kao ugostitelja, restorana i caffe barova, što kroz PDV koji je spustila na hranu, a ne na cjelokupni, recimo ugostiteljski segment, osim žestokih pića. Caffe barovi imaju najveće porezno opterećenje u cijeloj Europi i to još prije korone. I dok su svi opterećenja spustili dolje, kod nas toga nije bilo. Zato ne očekujem do sljedeće godine nikakav oporavak što se tiče ugostitelja, a i onda ga očekujem jedino ako država bude imala sluha i rastereti nas poreznih i inih davanja, kako bi više novca moglo ostati u firmu i kako bi sve mogli ponovo pokrenuti, dignuti na razinu iz 2019. pa i napredovati dalje naravno, ocijenila je Troskot.

Iako je slastičarstvo njezina ljubav, karijeru nije tako počela, ali prije 11 godina krenula je Amelie priča.

Školovala sam se i živjela u Njemačkoj i dok sam radila u banci upisala sam još tu srednju školu za slastičarstvo, pekarstvo, da se nađe. I eto, povratkom u Hrvatsku, a nisam dobro znala ni jezik, dobro se našlo, uz smijeh će Troskot. Njemački mentalitet koji ne odustaje nikada to je bio od pomoći, kaže. Danas je u Amelie slastičarnama zaposleno ukupno 50 ljudi, tako i to iziskuje puno drugog truda da to opstane na tržištu. Naravno da svi nemaju onaj isti žar i strast koji mene pokreću. Većina ljudi su tu dugo godina, uigran tim, a naravno da ima prolaznih, koji se dugo ne zadrže. Imamo razdoblja kad nikako ne možemo nekoga naći tko će se baš prepoznati u cijeloj priči, a onda odjednom dobiješ njih više i ostane par ljudi. Stalno je borba za dobrim članovima tima, ističe iskreno Troskot.

Slastičarstvo je dosta naporan, fizički jako naporan posao! Mnogi imaju krivu percepciju, gledano iz svoje perspektive domaćeg spravljanja kolača, zaboravljajući o kojim količinama se govori i vremenu u kojem nešto treba biti napravljeno.

Tijekom korone razvijen je i novi brend Omama, pod kojim će se nuditi domaći kolači i štrukle jednostavnih receptura s potpisom Žakline Troskot. Svi proizvodi se rade/dorađuju ručno uz pomoć tehnologije i koriste kvalitetne sastojke, poput maslaca, a dostupni su u trgovinama, ekskluzivno je otkrila za poslovniFM.

Mi poduzetnici volimo uvijek biti korak ispred, ako ne i dva, mi razmišljamo već sad što će biti za pola godine, ne što je danas, jer nas danas više ne zanima, istaknula je zaključno u razgovoru za poslovniFM Žakline Troskot.

Autori: Tanja Pureta/Darko Buković Foto: Darko Buković/Poslovni FM

Objavljeno 16. srpnja 2021. Emisija Psihologija uspjeha: Žakline Troskot pretvorena je u tekst pomoću umjetne inteligencije, korištenjem platforme Beey tvrtke NEWTON Technologies Adria d.o.o., partnera prvog poslovnog radija PoslovniFM. Sva prava pridržana ©poslovniFM