Nakladništvo

Puno je časnije napisati svoju knjigu na hrvatskom pa imati domaćeg autora nego loše prevesti lošu stranu knjigu

Je li moguće od knjige domaćeg autora napraviti tržišni hit i kako to postići te zašto – kada je riječ o kvaliteti naših izdanja u usporedbi s prevedenim stranim izdanjima iste vrste – stalno imamo kompleks manje vrijednosti. Prkoseći uobičajenom, odlučila sam objavljivati domaće autore u vlastitoj izdavačkoj kući, istaknula je u razgovoru za poslovniFM Sandra Pocrnić Mlakar, osnivačica izdavačke kuće Beletra. Cjelovitu emisiju možete poslušati u nastavku ili preuzeti za kasnije slušanje.

Po struci psihologinja, dugogodišnja novinarka koja je radila i kao urednica u izdavačkoj kući Profil, u emisiji Bizkultura s urednikom i voditeljem Goranom Šikićem, pojašnjava razloge zbog kojih su domaći autori prvi izbor.

„To je logičan nastavak mog rada u novinarstvu. Radila sam teme na terenu s ljudima koji su imali nešto za reći. Kad sam došla u nakladništvo, val self-help literature bio je na vrhuncu i urednici su me tražili tu vrstu literature. Međutim, kao psiholog po struci, malo sam pogledala i zaključila da naši psiholozi znaju više nego što ima u tom self helpu kojeg uvozimo s vrhova top-lista. Princip je tada bio da se uzmu knjige koje se jako dobro prodaju i da se objave kod nas“, prisjeća se Pocrnić Mlakar.

Isto tako kao što se mi divimo drugima koji imaju hitove, tako i mi možemo raditi svoje hitove

Sandra Pocrnić Mlakar

„Međutim, šteta je zanemarivati naše znanje, koje nedvojbeno imamo“, smatra, te dodaje da je došla na ideju i pozvala svoju profesoricu Mirjanu Krizmanić da napravi priručnik, zapravo pokaže znanje naših psihologa. Ona je tada već bila u mirovini, a odgojila je mnoge generacije psihologa koji su danas u naponu snage. Nakon početnog opiranja, pristala je napisati mali, zgodan, jednostavan priručnik, nazvala ga je Tkanje života. Priručnik se prodao fenomenalno. U knjižarama su rekli da nikad nisu vidjeli knjigu koja se tako brzo prodaje. „Tu sam osjetila uspjeh koji se može postići domaćim autorom, da nije to tako beznadno. Domaći autor može biti jednako zapažen kao i strani, lijepo upakiran, dobro plasiran. Profesorica Krizmanić bila je u svim novinama, to su mediji pratili… Dakle, isto tako kao što se mi divimo drugima koji imaju hitove, tako i mi možemo raditi svoje hitove“, kaže Pocrnić Mlakar.

Proces nastanka jedne knjige

„Ne zovem puno autore, mada ipak nagovaram neke ljude za koje mislim da nešto znadu i za koje mislim da imaju knjigu u sebi da to daju van. Međutim, ima dosta autora koji mene traže da im objavim knjigu. Da napravimo zajedno knjigu i da je plasiramo na tržište. Jer, kad se knjiga napravi, to je tek početak posla. Onda slijedi promocija, predstavljanje, mediji, distribucija u knjižare… Cijeli taj postupak kojim knjiga dolazi do publike“, pojašnjava Pocrnić Mlakar. Kad je riječ o kvaliteti naših izdanja u usporedbi s prevedenim stranim izdanjima iste vrste, Sandra Pocrnić smatra da imamo kompleks manje vrijednosti.

„Uvozimo bestselere, uvozimo visokotiražna izdanja s vrhova top-lista u koja je uloženo puno novca, koji su hitovi, a istovremeno se sramimo sami to proizvoditi. To podcjenjujemo jer mislimo da je to nešto manje vrijedno, nešto što ne bi trebalo publicirati, a s druge strane to su stvari koje su pisane za publiku. Ta golema američka produkcija kojoj se divimo i koju najviše uvozimo, to je jedna vrsta proizvodnje koju mi ni ne pokušavamo razviti. Ne vidim razloga zašto ne. Po meni, puno je časnije napisati svoju knjigu na hrvatskom pa imati domaćeg autora nego loše prevesti lošu stranu knjigu“, kaže Pocrnić Mlakar.

Treba imati dobru osnovu, treba imati dobru ideju, dobrog autora, treba biti zadovoljeno puno kriterija da bi se hit postigao

Sandra Pocrnić Mlakar

„U izdavaštvu je pojam hit knjige poput svetog grala . Suočeni smo s malim nakladama, pa se postavlja pitanje kako stvoriti hit? Pojam hita se prilagođava, nekad je hit bio 100.000 primjeraka, a danas je hit tisuću primjeraka. Na hitu treba raditi. Treba znati zašto se od knjige pravi hit. Dakle, hit se ne rađa. Da, treba imati dobru osnovu, treba imati dobru ideju, dobrog autora, treba biti zadovoljeno puno kriterija da bi se hit postigao. Međutim, kad mi tu knjigu imamo, kao što je recimo Jan Bolić i njegova Težina stvarnosti, koji je pokazao osobine hita, kad ta knjiga pokaže na tržištu reakciju publike, onda treba znati nastaviti dalje. Onda je ne treba pustiti, nego treba podsjetiti i kroz medije, kroz prodaju, jer autor treba biti prisutan na društvenim mrežama i biti u toku sa svijetom, napraviti promociju… Većina toga se kod nas, zapravo, spontano događa, prepuštamo stvari kako idu. Kažemo da kod nas i voćke rastu zato što rastu, a ne zato što smo napravili plantažne voćnjake, pa je tako i s hitovima. Mi mislimo da se hitovi dogode, ali nije tako, ima puno stvari koje sami možemo napraviti da bi se knjiga razvila i da bi postala hit“, živopisno će opisati taj postupak stvaranja dobre knjige, hita.

„Ti naši uvjeti, zašto mi zapravo beremo to samoniklo voće – zato što imamo knjižnice koje pozivaju autore, pa gostovanja, Noć knjige, medije, par imamo Interliber i Mjesec knjige… Dakle, ipak tu neki elementarni uvjeti za opstanak knjige postoje. Ali to sve treba biti samo osnova da bi se stvari razvijale“.

Jan Bolić, čiju smo knjigu Težina stvarnosti objavili, po mnogočemu je zanimljiv autor. „Jan Bolić napisao je knjigu na 284 stranice jednim prstom. On je u kolicima, boluje od spinalne mišićne atrofije, međutim on piše. I on je sam sebi postavio zadatak da napiše kriminalistički roman. Bio mu je to izazov i on je to postigao. Našao me je preko weba, sam mi se javio i poslao tekst. Ja sam to pogledala , to je jedan čvrst tekst, vrlo fini stil potpune kontrole, snalaženja u situaciji u kojoj se nalazi. Dakle, radi se o krimiću koji je on vodio od početka do kraja i uživljavao se u te situacije koje je njegov glavni lik prolazio. Tako smo se dogovorili, jesenas prije Interlibera, da mi to objavimo. On je imao svoje sponzore koji su ga u tome pratili i napravili smo roman. Promovirali smo ga u Zagrebu, u Hoću knjigu, i po ničemu se nije vidjelo da bi ta knjiga trebala biti po bilo čemu posebna. Međutim, nakon te promocije je krenulo. Mediji su se strašno za njega zainteresirali, počeli su tražiti njegovu životnu priču, njega za razgovor, kako je to napisao, kako živi… Izazvao je jako veliki interes i ta se knjiga iznenađujuće dobro počela prodavati. Neobjašnjivo dobro. Dakle, krimića na našem tržištu ima more. Mi čitamo najbolje američke krimiće s vrhova top lista i to je konkurencija u koju je upao Jan Bolić. Pokazalo se da ga je publika prepoznala i da se njegova knjiga kupuje. Svaka čast!“, kazuje Pocrnić Mlakar.

Beletra u svojoj biblioteci ima niz autora, od poznate poslovne žene Kristine Ercegović i njezinog poslovnog priručnika za početnike Najjači si kad si svoj, do Mosta preko burne rijeke Dalibora Talajića, dirljive i snažne knjige i knjige o iskustvima oca autističnog djeteta.

„To je knjiga ispunjena bogatstvom imaginacije koja je postala hit. Puno toga je promijenio taj naslov i puno toga dobrog je napravio za roditelje s tim problemom koji nisu znali kome da se obrate. Odjednom se o tome počelo jasno govoriti i to je velika stvar“.

Tu je i business literatura. Knjiga Borisa Vukića Osnivači, nasljednici, menadžeri progovara o vječnom problemu. „Kad osnivači osnuju tvrtku, oni ulažu svu svoju snagu, imaginaciju, svoju motivaciju u razvoj te firme. I tako deset, dvadeset, trideset godina. I onda se u jednom trenutku pitaju zašto ja to sve radim i što će biti s time poslije mene. Prije ili kasnije mora se pojaviti to pitanje. Tipično je za sve tranzicijske zemlje da je poduzetnički bum nastao nakon 1990. Zbog toga se taj fenomen tek sad kod nas pojavio i sad odjedanput svi imaju isti problem. Sve tvrtke osnovane ’90-ih s osnivačima koji sada već pomalo lipšu, koji već ne znaju što će dalje i gledaju kako produžiti vijek tome što su postigli u životu. Boris Vukić kao iskusan edukator nastoji riješiti tu krizu koja nastaje kada se osnivač treba povući, to je vrlo osjetljiva faza u razvoju tvrtke. Ova knjiga govori o tome s puno empatije – kako pripremiti osnivača, kako pripremiti nasljednika, kako pripremiti tvrtku i kako pripremiti obitelj. To su četiri faktora od kojih svaki zahtijeva svoju pažnju“, istaknula je Sandra Pocrnić Mlakar za poslovniFM, u emisiji Bizkultura.