Mirovinski razgovori
Drugi stup isplatio se za više od 50 posto novih umirovljenika i taj će udio rasti
Drugi mirovinski stup dio je rješenja da se mirovinski sustav postavi na čvrste noge, te da ubuduće bude adekvatan i održiv. Već sada može se reći da će štednja u obveznim mirovinskim fondovima biti pozitivna i za adekvatnost mirovina, ustvrdio je za poslovniFM Damir Grbavac, predsjednik Uprave Raiffeisen mirovinskog društva koje upravlja obveznim i dobrovoljnim mirovinskim fondovima, odgovarajući na tvrdnju kako računice pokazuju kako će kombinirane mirovine do 2030., pa i kasnije, ostati na razini današnjih. Cjelovitu emisiju možete poslušati u nastavku ili preuzeti za kasnije slušanje.
„Nemamo dugačko iskustvo s novim ustrojem koji podrazumijeva mogućnost izbora povoljnije mirovine za članove obveznih mirovinskih fondova te priznavanje prava na dodatak na mirovinu i onima koji će primati kombiniranu mirovinu jer su štedjeli u drugom stupu. No prve računice i konkretni slučajevi nekoliko stotina ljudi koji su, u proteklih nekoliko mjeseci, otkad su izmjene zakona zaživjele, pokazuju da se više od 50 posto njih odlučilo za primanje kombinirane mirovine, jer im je ta mirovina povoljnija. Smatram da je to već dovoljan pokazatelj da se ide u dobrom smjeru, a s vremenom, kako ljudi sve veći dio svog staža budu proveli u novom sustavu, ta će se razlika povećavati i bit će sve manje onih koji će se odlučiti samo za prvi stup. Odnosno, bit će sve više onih kojima će mirovina iz drugog stupa biti povoljnija“, kazao je Grbavac u emisiji Osiguraj se…, u razgovoru sa Marijanom Matkovi. Dodaje kako se mirovine doduše usklađuju različito, one iz prvog stupa prema švicarskoj formuli, a one iz drugog s indeksom rasta cijena, što može stvoriti razlike.
Za ljude koji su imali niže plaće, ili su na svoje plaće plaćali niži ili minimalni doprinos, za njih će biti povoljnije primati mirovinu samo iz prvog stupa
Damir Grbavac
„Očekujem da će, onako kako se u Raiffeisen mirovinskom osiguravajućem društvu (RMOD) već sad događa s dobrovoljnim mirovinama, a to je da uz ugovorenu mirovinu jednom godišnje isplaćuju i određene viškove koji proizlaze iz viškova u tehničkim pričuvama, da tako jednog dana bude i s mirovinama iz drugog stupa. No za to moramo dočekati da sustav malo ne sazrije, dok se taj višak ne uspije stvoriti“, kaže sugovornik, te ističe da će kombinirana mirovina, onako kako je sada definirana, biti povoljnija za veliku većinu ljudi, iako ne za sve.
„Za ljude koji su imali niže plaće, ili su na svoje plaće plaćali niži ili minimalni doprinos, za njih će biti povoljnije da prime mirovinu samo iz prvog stupa“, pojašnjava Grbavac. Dodaje kako osobno nije do kraja sklon tome da se sustav generacijske solidarnosti u potpunosti pretvori u sustav minimalnih mirovina, odnosno isključivo u sustav koji će namirivati samo socijalne potrebe, no realno je očekivati da se kroz određeno razdoblje to dogodi. No, to pretpostavlja i povećanje stope doprinosa za drugi stup, da bi on mogao preuzeti ‘glavnu’ ulogu u osiguravanju mirovina, iako najava da bi se to uskoro moglo dogoditi iz Vlade nema.
„I one najave koje su dosad postojale, u međuvremenu su utihnule“, kaže predsjednik Uprave Raiffeisen mirovinskog društva.
Mirovinci čekaju da Vlada ponudi infrastrukturne projekte
Jedna od najčešćih primjedbi stručnjaka na poslovanje obveznih mirovinskih fondova od samog početka ulaganja odnosi se na činjenicu da i obvezni i dobrovoljni fondovi jako veliki udio portfelja drže u državnim obveznicama Republike Hrvatske. Kako kaže predsjednik Uprave Raiffeisen mirovinskog društva, to je posljedica više faktora.
„Prije svega, postojali su, i još uvijek postoje, limiti obveznog ulaganja u hrvatske državne obveznice. Liberalizacija će se dogoditi tek kad uđemo u sustav eura, kad euro bude državna valuta, pa neće postojati obaveza usklađivanja sredstava u fondovima u odnosu na obveze, koje su sada izražene u kunama. Drugi je faktor činjenica da nismo imali dovoljno mogućnosti ni projekata za ulaganja, pogotovo na domaćem tržištu. Novim zakonom uvedena je posebna kategorija imovine: ulaganja u infrastrukturne projekte, koje bi otvorila Vlada Republike Hrvatske, i to kroz dužničke ili vlasničke vrijednosne papire, i to je ono što fondovi čekaju“, kaže Damir Grbavac.
Sindikati nisu dobar pokrovitelj fonda, ali mogu „gurati“ dobrovoljnu štednju
„Prva iskustva sa zatvorenim mirovinskim fondovima pokazala su da sindikati baš i nisu idealan pokrovitelj mirovinskih fondova“, odgovara Damir Grbavac na činjenicu da se gase dva zatvorena mirovinska fonda – Novinar, čiji je pokrovitelj HND, te fond Sindikata hrvatskih željezničara.
„Ako sindikalisti razmišljaju o ovim temama, uputio bih ih da u kolektivnom pregovaranju utječu na poslodavce da postanu pokrovitelji zatvorenih mirovinskih fondova. Naime, poslodavci imaju mogućnost uplata doprinosa, dok si sindikati to, kako pokazuje iskustvo, teško mogu priuštiti, a po zadnjim izmjenama zakona postoji i obaveza pokrovitelja da redovito, barem jednom godišnje, uplaćuje u mirovinski fond“, kaže Grbavac. Dodaje kako je osnivanje takvog fonda opravdano uglavnom samo za velike poslodavce, dok si mali to ne mogu priuštiti.
„No, manji poslodavci s manjim brojem zaposlenih mogu uplaćivati u otvorene fondove, što je zgodno za obiteljske firme, obrtnike i slično, pogotovo kad uzmemo u obzir da jedan dio slobodnih zanimanja plaća minimalne doprinose. Danas već ima dosta obrtnika i vlasnika malih poduzeća koji redovito uplaćuju doprinose za svoje radnike, i to je jako dobro“, kaže sugovornik.
Poticaji solidni, no izazovi još uvijek su jači od dobrovoljne štednje
„Dvostruki sustav poticaja dobrovoljne štednje – onaj za poslodavce, kao i 15 posto poticaja koje ostvaruju osiguranici – dobra su osnova za to da treći mirovinski stup napreduje. Uvođenje, odnosno vraćanje poreznih olakšica za određeni iznos uplate, vjerojatno bi pomoglo trećem stupu da ojača, no zasad nema najava da bi se to moglo dogoditi. A u zadnje vrijeme pred trećim stupom se pojavio novi izazov“, kaže Grbavac.
„Moramo biti iskreni: s izmjenama Zakona o porezu na dohodak, kojima je omogućeno da se isplati do 7.000 kuna gotovine bez plaćanja poreza, pojavilo se nešto što predstavlja veliku konkurenciju mirovinskoj štednji i to nam je sada izazov“, upozorava sugovornik. Naime, radnici i poslodavci odlučuju se za takvu vrstu isplate, umjesto za uplate u fond.
S izmjenama Zakona o porezu na dohodak, kojima je omogućeno da se isplati do 7.000 kuna gotovine bez plaćanja poreza, pojavilo se nešto što predstavlja veliku konkurenciju mirovinskoj štednji i to nam je sada izazov
Damir Grbavac
„Možemo raspravljati o tome što je bolji izbor, naravno, no, to nam je trenutno veliki izazov“, kaže sugovornik.
S 300 kuna mjesečno do 1.300 kuna mirovine iz trećeg stupa
„Dobrovoljna mirovinska štednja, za veliku većinu građana koji imaju redovne prihode, trenutačno je najbolji oblik štednje za mirovinu, jer postoje dvije vrste ‘podrške’. To su državni poticaj od 15 posto na uplaćena sredstva do 5.000 kuna, dakle do 750 kuna godišnje, te stimulacija za poslodavce koji za svoje zaposlenike uplaćuju dodatni doprinos za štednju“, ističe Damir Grbavac. Važno je istaknuti da ne moramo uplaćivati velike iznose, da bismo štednjom postigli zadovoljavajuće rezultate. No, važno je da se sa štednjom započne rano.
„Imam uza se računicu koja pokazuje da bi osiguranik koji se odluči uplaćivati po 300 kuna mjesečno, uz pretpostavljene prinose od 5 posto godišnje, tijekom 30 godina ukupno uplatio 108.000 kuna, što bi s ostvarenim poticajima i prinosom moglo doseći 281.000 kuna. Kad se taj iznos s računa u fondu prenese u mirovinsko osiguravajuće društvo, to bi moglo donijeti doživotnu mirovinu veću od 1.300 kuna. A to je znatan iznos i u odnosu na postojeće mirovine, ako znamo da su mirovine i za 40 godina staža danas ispod 4.000 kuna“, ističe Damir Grbavac za poslovniFM.