U Hrvatskoj postoji nekoliko poduzeća koja već koriste industrijske robote u svojim proizvodnim linijama. No, postoji ogroman potencijal za širenje primjene robotike na mnoga mala i srednja poduzeća koja možda još nisu u potpunosti iskoristila mogućnosti automatizacije. To predstavlja veliku priliku za razvoj robotike u Hrvatskoj. Glavni izazov je povezivanje poduzeća koja bi mogla imati koristi od robotike s ljudima koji se bave robotikom. Jedan način da se to postigne je putem edukacije i informiranja, radionica, seminara ili konferencija o primjeni robotike u poslovanju. To može privući interes poduzeća koja nisu svjesna mogućnosti automatizacije, a s druge strane stručnjaci iz područja robotike mogu aktivno tražiti prilike za suradnju s malim i srednjim poduzećima, ocijenio je u razgovoru za PoslovniFM Filip Zorić, osnivač startupa Crobotic Solutions, ujedno asistenta na Zavodu za automatiku i računalno inženjerstvo zagrebačkog FER-a.

– Naša ideja je počela okupljanjem Crobotic Solutions tima u rujnu 2023. godine. Dakle, kolege Marko Križmančić, Ana Milas, Mislav Lovrić i ja, okupili smo se i htjeli smo nešto napraviti i stvoriti dodatnu vrijednost u Hrvatskoj. Kroz neke inicijalne ideje shvatili smo da smo, dok smo se počeli baviti robotikom, imali velik problem – kako naučiti robotiku na pristupačan način? Naime, krivulja učenja napredne robotike je vrlo strma, a ljudi često završe fakultet, a da se nisu niti susreli s pravim robotom. Naša inicijalna želja bila je razviti pristupačnog robota kojeg bi mogli koristiti studenti robotike. Kako bismo to postigli, prijavili smo se na Startup Factory Zagrebačkog inovacijskog centra i kroz to natjecanje razvili smo funkcionalni prototip mobilnog robota, osmislili vizualni identitet, ime, internet stranicu i željeli smo na taj način validirati ideju izrade pristupačnih robota, istaknuo je Zorić.

– Međutim, kroz razvoj i to razdoblje od oko 4, 5 mjeseci, shvatili smo da možda u ovom trenutku ne možemo doći do adekvatnog interesa investitora i financijskih sredstava da potpuno izgradimo tu priču – od samog prototipa do proizvoda, distribucije na tržište i podrške proizvoda. No, uvidjeli smo da postoji potreba za razvijanjem programskih aplikacija koje bi ubrzale integraciju robota u postojeće proizvodne procese, s naglaskom na interakciju između robota i ljudi. Nije toliko problem u ekonomiji ili cijeni robota koliko u duljini vremena potrebnog za prihvaćanje nove tehnologije u postojeće poslovne procese. Stoga smo prepoznali potrebu za razvojem programskih aplikacija koje bi ubrzale ovaj proces integracije. Naša ideja je razviti takva programska rješenja koja olakšavaju integraciju robota u postojeće proizvodne procese, s naglaskom na interakciji između robota i ljudi. Jedan od glavnih problema s kojim se danas susrećemo u robotici jest kako omogućiti upravljanje robotima ljudima koji nisu educirani u području robotike. Postoji velika razlika između operatera, robota i znanja potrebnog za upravljanje robotom, a mi želimo rješavati upravo tu neravnotežu, istaknuo je Zorić u podcastu Pametna Hrvatska, kojeg uređuje i vodi Boris Živković.

– Rješenja na kojima trenutno radimo mogu se primijeniti na sve vrste robota, ali trenutno se fokusiramo na primjenu na kolaborativnim robotskim manipulatorima. Industrijski robotski manipulatori postoje već dugi niz godina i pokazali su se korisnima u industriji, ali imaju ograničenja poput jasno definiranog radnog prostora i nemogućnosti detekcije prepreka. S druge strane, kolaborativni robotski manipulatori su manji, lakši i fleksibilniji, te imamo namjeru razviti rješenja koja bi unaprijedila njihovu integraciju u proizvodne procese, posebice fokusirajući se na interakciju s ljudima, pojašnjava Filip Zorić. Cjelovit i vrlo analitičan razgovor poslušajte u streamu prvog poslovnog radija PoslovniFM, na podcast platformama Mixcloud i Spotify (u nastavku izravno linkovi) ili preuzmite za kasnije slušanje, kad god želite.

– Shvatili smo da možemo, iz Hrvatske, ponuditi programska rješenja koja mogu iskoristiti već postojeća i dokazana hardverska rješenja. Prepoznajemo potrebu da prvo razvijemo proizvod koji zaista ispunjava potrebe korisnika, pa stoga aktivno komuniciramo s potencijalnim partnerima, suradnicima i potencijalnim korisnicima kako bismo bolje razumjeli njihove potrebe i zahtjeve, kaže Zorić.

– Važno je nastaviti pratiti trendove i potrebe tržišta te usmjeravati svoj proizvod prema tim potrebama kako bismo ostali konkurentni i osigurali uspjeh na tržištu. Također, važno je održavati otvoren dijalog s potencijalnim korisnicima i partnerima kako bismo kontinuirano dobivali povratne informacije i poboljšavali svoje rješenje.

– U konačnici, tehnološki razvoj u području robotike i umjetne inteligencije svakako donosi velike mogućnosti, ali i izazove. Važno je prilagoditi se tim promjenama i iskoristiti prilike koje se pružaju kako bismo ostvarili uspjeh u poslovanju.

– Što se tiče konkurencije, čini se da u Hrvatskoj postoji skrivena scena ljudi koji rade na robotici, a često ih nismo ni svjesni dok ne izbace nešto na tržište. To sam nedavno doživio od kako smo se počeli baviti ovim područjem. Iako sam već deset godina u robotici, tek sada sam stupio u kontakt s nekim ljudima koji rade na robotima u Hrvatskoj, a javnost nema dojam da se to događa. Mislim da u Hrvatskoj trenutno ne postoji izravna konkurencija za razvoj proizvoda koji se fokusiraju na interakciju između robota i ljudi. Iako postoji neka neizravna konkurencija, smatram da je tržište u Hrvatskoj premalo, a i nas je premalo da bismo se smatrali konkurencijom. Više vjerujem u suradnju i zajednički nastup na međunarodnom tržištu nego u natjecanje među hrvatskim poduzećima. Mislim da bismo si međusobno mogli više pomoći nego biti konkurencija. Stoga nam je važnija suradnja i partnerstvo s takvim poduzećima umjesto gledanja na njih kao konkurenciju jer zajedno bi mogli ubrzati razvoj tehnologije u regiji. To je i pristup koji se često primjenjuje u startup zajednicama gdje suradnja može biti ključna za uspjeh svih uključenih strana, istaknuo je Zorić na kraju razgovora za PoslovniFM.