Krizni menadžment Vlade u vrijeme korone odradio je dobar posao. Mi u HS produktu mjere nismo koristili, možda su mogle i bolje biti realizirane, jer nije samo važno davati novce, nego je bitno i zašto se daje te je važno da se mjere rezultati. Imamo primjer poljoprivrede gdje smo dali novce, a rezultata nije bilo. Bolja je situacija sada s OPG-ovima, gdje su privatne tvrtke koje ovise o rezultatima, a ne samo novcima koje dobivaju. Diskutabilna je i ovisnost o turizmu, no ako se usporedimo, primjerice, s Austrijom, jasno je da nećemo nikada biti na toj razini, jer turizam ne može biti samo tri mjeseca u godini. Osim toga, izađe li se iz turističkog Beča, vidi se industrijski prsten tvornica, koji su stvarni generator austrijskog rasta i koji se potiče. Bilo bi dobro zato da država potiču tvrtke i djelatnosti koje će opet u vrijeme ovakvih kriza, kao što je korona, biti otpornije i neće se morati oslanjati na državu“, ocijenio je za poslovniFM Željko Pavlin, direktor HS Produkta.

Cjelovitu emisiju poslušajte u nastavku ili preuzmite za kasnije slušanje.

U emisiji Ritam posla, u razgovoru s urednicom Lidijom Kiseljak, Pavlin se prisjetio samih početka rada te hrvatske tvrtke za proizvodnju vatrenog oružja.

U vrijeme rata počeli smo proizvoditi pištolje, a prvih pet godina jedini kupac je bila domaća vojska. Nakon rata, potrebe za oružjem doma nije bilo, pa se gledalo koje bi se novo tržište moglo otvoriti, a gdje bismo mogli pokazati stečena znanja i tehnologije. Kako se oružje može prodati vojsci i policiji ili civilima, mi smo se okrenuli tržištu SAD-a. Naime, 90-tih godina znalo se za nas tek na domaćem tržištu, znali smo da je teško prodati oružje europskoj policiji, jer za takvo što prednost imaju etablirane tvrtke, pretežito iz zapadne Europe. Američko tržište je i veliko civilno tržište te su cijena i kvaliteta bitnije od političkog izbora proizvođača. Zato smo i probali i to je bio pogodak, jer je kvaliteta prepoznata, ukratko je Pavlin sažeo poslovni put te tvrtke.

Posljednjih godina proizvode se mali pištolji, koji u torbici ne zauzimaju mnogo mjesta i koji prije svega služe za samoobranu. Kako je trend nesigurnosti sve više prisutan, i potražnja je veća, a upravo se prednost pri odabiru daje konstrukciji pištolja, po čemu pištolji HS Produkta zadovoljavaju kriterije. Pretežito ih kupuju žene, kaže Pavlin, čiji se udjel u strukturi kupaca povećava.

Za pištolj Hellcat HS Produkt lani je dobio u SAD-u Nagradu Pištolj godine.

„Prepoznat je kao nešto novo u svojoj kategoriji. Ili, da približimo, mogli bismo to predočiti kao model proizvoda koji je u autoindustriji jednak malom kompaktnom automobilu. To je peta nagrada tvrtki za pištolj godine u Americi u posljednjih 15 godina. Svaka ta nagrada, naravno, otvara tržište, jer je to dokaz kupcima da postoji nešto novo i da je kvalitetno i traženo. To je i nama dokaz da imamo dobar proizvod, da smo inventivni i održavamo tehnologiju i razvijamo se, što je zalog za budućnost“, rekao je Pavlin i otkrio da je maloprodajna cijena tog pištolja u Americi između 500 i 700 dolara, ovisno o modelu. To je jeftinije nego kod nas, zato što su i porezna opterećenja u SAD-u manja.

Američko tržište ima svoje zakonitosti što se prodaje tiče, pa se tako prodaja oružja povećava u izbornoj godini, a nakon toga ovisi o tome jesu li izabrani demokrati ili republikanci.

„Ova je godina zato očekivano bolja. Ali također, koronakriza ili nefunkcioniranje države, što se sada tamo događa, dovodi do povećanja kupovine oružja. Uz pomoć špeditera i avio prijevoznika s kojima radimo, još i prije nego što je do zabrana zbog korone došlo, analizirali smo rizike – kako doći do sirovine, kako organizirati proizvodnju te organizirati izvoz. Mislim da smo to dobro odradili, prije nego su zabrane krenule, smo preko Francuske transportirali našu robu prema Americi. Bez obzira na to što nije bila riječ o medicinskoj opremi, jedini smo u Europi to uspjeli isposlovati. Imali smo pomoć naših dugogodišnjih partnera s kojima 20-tak godina gradimo odnose. Za nas ne postoji izlika da se ne može raditi dok je kriza. Kriza je problem, ali i prilika. Mi smo isto uspjeli i 2008. godine. Zato smatram da se je i prije krize izazvane koronavirusom, primjerice, tekstilna industrija mogla organizirati i krenula raditi maske“, rekao je Pavlin.

U prosjeku se godišnji promet kreće između 700 i 900 milijuna kuna

HS Produkt zapošljava oko 1.500 ljudi, oko 100 novih se zapošljava trenutačno, a moguće je da će do kraja godine biti još novih zapošljavanja. Poslovna 2020. dobro je počela, očekuju se bolji rezultati od prošlogodišnjih, kada je promet bio na razini od oko pola milijarde kuna. U prosjeku se godišnji promet kreće između 700 i 900 milijuna kuna.

Na domaćem tržištu opskrbljuju policiju i vojsku. Vojska se, primjerice, koristi jurišnom puškom HS Produkta. Zastupljeni su i kod domaćih zaštitarskih tvrtki, a ima i domaće privatne potražnje.

„Ujedno smo i najpovoljniji po cijeni, jer asortiman izvana je čak i do 100 posto skuplji“, kaže Pavlin.

„Sirovina se u cijelosti uvozi i uvijek nastojimo imati zalihe za dva do tri mjeseca. Primjenjujemo japanski sistem – sve sirovine uvozimo i gotovo cijela proizvodnja je namijenjena izvozu“, ističe Pavlin.

Često se spominje gradnja tvornice streljiva u Hrvatskoj, a u čemu i HS Produkt želio participirati.

„To je kompleksno pitanje, mi smo jedan od potencijalnih podinvestitora i korisnika, naravno. To su velike investicije, ali veći je problem organizirati proizvodnju i naći tržište kako bi posao bio profitabilan. I o tome najviše ovisi isplativost. Računica pokazuje da bi to bilo 50 milijuna komada streljiva godišnje. Domaće su potrebe oko 10 milijuna, što znači da se za ostali dio proizvodnje mora naći kupac izvana“, nastavio je Pavlin.

U Europi, pa i u svijetu, nema novih tvornica streljiva, pretežito su stare, u državnom su vlasništvu ili su privatizirane, a sve je češće vidljivo udruživanje proizvođača u grupacije kako bi se ostvarile prednosti. Čahure, metak i sastavljanje bio bi dio posla tvornice, kaže Pavlin, ali onda bi trebalo nabavljati i barut, čijih proizvođača nema puno, pa kapisle koje imaju isti problem..a to je već druga priča, zaključio je Pavlin.

Objavljeno 3. srpnja 2020. Sva prava pridržana ©poslovniFM