Održivost poslovanja više nije samo dugoročni cilj, jer pruža i kratkoročne koristi osobito u vremenima ovako značajnog porasta cijena sirovina, energenata, ali i radne snage. Turistički oporavak, općenito industrije putovanja u svijetu, pa tako i Italiji, a čini mi se i u Hrvatskoj, događa se brže nego je itko očekivao. Opet smo u iskušenjima ‘diznifikacije’ (Disney-fication); 50.000 stanovnika Venecije je tijekom pandemije taman bilo odahnulo, počelo živjeti i uživati u svom gradu, no sada tamo jedva da živi 15.000 ljudi. Život je opet postao nemoguć. Veći dio godine još uvijek se po gradu moguće relativno normalno kretati, ali početkom ljeta, već od lipnja, gotovo je u nekim terminima nemoguće prijeći mostove koji spajaju vitalne dijelove grada uslijed nepreglednih kolona turista. Osobito ujutro, kad većina mještana krene na posao, a turisti put središta grada, postaje nemoguće probiti se do radnog mjesta u smjeru suprotnom gomili. To naprosto nije održivo jer je upitno funkcioniranje osnovnih gradskih službi i funkcija općenito. Prioritet svakog mjesta morali bi biti njegovi stanovnici, njihova dobrobit, blagostanje, životni uvjeti i okolina u kojoj se kreću i borave, pa tek nakon toga posjetitelji, turisti i gospodarske djelatnosti. U suprotnom imamo odnos koji nije održiv, ocijenio je u ekskluzivnom razgovoru za PoslovniFM Andrea Minestrini, član upravnog odbora i Partnership Manager talijanskog udruženja “Slow Tourism Association”.

– U Hrvatskoj sam se ugodno iznenadio doživljajem koji pruža Zagreb. U ljudima se odražava užitak življenja, koji je svojstven i nama u Italiji, ali i većini mediteranskih naroda. Taj mentalitet (”the joy of living”), ”Joie de vivre” čini temelj za iskren osmijeh lokalnog domaćina koji odražava održivost turističke destinacije. Za društvo, ali ni turiste, podjednako nije dobro kad je smiješak samo još jedan marketinški alat. Ljudi uvijek osjete tu neiskrenost emocija koja zrači iz neiskrenog osmijeha, naglasio je Minestrini u razgovoru s Goranom Rihtarićem, urednikom emisije Turizam 385. Cjelovitu emisiju na engleskom jeziku možete poslušati u nastavku ili preuzeti za kasnije slušanje.

Slow Tourism Association je udruga nastala 2007 godine s ciljem promocije ideje ”sporog turizma” u Italiji ali i cijelom svijetu. U suradnji s turistima, poduzetnicima i lokalnim zajednicama, ideja slow tourism – sporog turizma je poticati razvoj odgovornog turizma i destinacije, uvažavajući ju. Cilj je upoznati i zavoljeti destinacije, koristiti ih, ali ih istovremeno očuvati kao neprocjenjivu vrijednost i bogatstvo koje moramo štititi kao opću dobrobit. Udruženje djeluje kroz edukaciju, specifične indikatore kvalitete i certificiranje profesionalaca i kompanija u turizmu kako bi se unaprijedila kakvoća same turističke ponude, osobito u smislu prirodne, ekološke, ali i društvene održivosti u području koje predstavlja popularno turističko odredište ili u kojima se turistička djelatnost razvija.

– Lokalne zajednice imaju ključnu ulogu u usmjeravanju svih lokalnih partnera u izgradnji okvira za razvoj održivog turizma i usmjeravanju lokalnih partnera u oblikovanje destinacije i turističkog proizvoda po mjeri stanovnika. Dva su mehanizma kojima lokalna zajednica trenutno ima prevladavajući utjecaj u tim procesima. Osim redovitih ovlasti lokalne samouprave koje proizlaze iz političkog mandata koji im omogućava lokalno stanovništvo na lokalnim izborima, u korištenju sredstava EU namijenjenima oporavku i zelenoj tranziciji, upravo lokalna uprava i samouprava imat će ključnu ulogu u prikupljanju i korištenju ti sredstava. Pandemija nam je pružila jedinstvenu, dvostruku priliku za restart pristupa bavljenju turizmom i života s turizmom općenito, smatra Minestrini.
Kao član upravnog odbora i osoba odgovorna za razvoj mreže partnera u Italiji, ali i širenje ideje sporog turizma i partnerstava u cijelom svijetu nastojim osvijestiti o ideji različite turističke kompanije, uključiti hotele, pružatelje smještajnih, ugostiteljskih, agencijskih i rent-a-car usluga, aviokompanije i druge prijevoznike, ali u uspostavi koncepta sporog turizma, jednako okupiti male obrtnike i trgovce u destinacijama koje također sudjeluju u izgradnji općeg i ukupnog turističkog doživljaja nekog mjesta. Postoji već razvijena suradnja i partnerstva u Francuskoj i Španjolskoj, a planiramo aktivnosti i širenje mreže partnera na druge članice EU, uključujući Hrvatsku, istaknuo je.

Upitan je li održivost zapravo i novo poimanje luksuza, Minestrini odgovara kako je jedno od najotpornijih i najbrže rastućih segmenata turističkog tržišta upravo ono premium i luksuznih proizvoda i usluga, a modeli koji se temelje na prirodnoj i društvenoj održivosti prelaze u domenu luksuza, radi sve veće nedostupnosti i ekskluzivnosti.

– Konzumacija autentične, sezonske hrane u prostoru u kojem sazrijeva i proizvodi se, lokalna usluga, jedinstvena okolina i ljudi kao lokalni domaćini koji na popularan način znaju ispripovijedati lokalnu tradiciju i običaje jamče jedinstveni autentični doživljaj koji danas predstavlja istinski luksuz, uvjerenja je talijanski sugovornik.

Srećom, zahvaljujući dijelom istim onim tržišnim mehanizmima koji su doveli do neravnoteže i prekomjernog turizma, sam mentalitet u društvu se polako mijenja u korist održivosti. Vjerojatno potaknuti i tektonskim promjenama tržišta i potražnje, stvara se svijest i kritična masa koja pokreće i oblikuje turističku stvarnost. Slow Tourism Association je zato organizacija aktivna kako bi dodatno poticala, usmjeravala i ubrzavala te procese. Pred nama je zasigurno još dug put, ali sve je vidljivije kako smo već davne 2007. godine prvim korakom krenuli u dobrom smjeru, zaključio je Minestrini razgovor za PoslovniFM.

Autor: Goran Rihtarić Foto: PoslovniFM

Objavljeno 15. srpnja 2022. Sva prava pridržana ©poslovniFM