Razvoj poduzetništva i gospodarstva u nekom području (državi, regiji, gradu) značajno ovisi o poduzetničkom ekosustavu tog područja. Država svojim djelovanjem (a često i nedjelovanjem) utječe na kvalitetu poduzetničkog ekosustava države, a samim tim i konkurentnost države u privlačenju investicija. Zakonska regulativa, porezna politika, potpore investitorima i poduzetnicima kroz državni proračun i EU fondove i brzina reagiranja državnih institucija često su bitniji pri odluci o investiranju od cijene kvadrata zemljišta. Ipak, u državi postoje područja koja imaju kvalitetnije razvijeni poduzetnički ekosustav i u kojima se razvoj poduzetništva događa brže nego u drugim područjima. U tim područjima važno je djelovanje jedinica lokalne samouprave (općina, gradova, županija), ali i drugih institucija i udruženja koje utječu na razvoj poduzetničkog ekosustava.
Odličan primjer je grad Novska u kojemu se nalazi gaming inkubator Pismo. Sisačko-moslavačka županija, Razvojna agencija Simora, Grad Novska i inkubator Pismo kreirali su kvalitetno zaokruženi poduzetnički ekosustav za poduzetnike koji žele pokrenuti svoj poduhvat u gaming industriji. Od specijaliziranih edukacija, inkubatora opremljenog opremom i prostorima namijenjenima razvoju igara, županije koja je pripremila financijsku potporu za otvaranje tvrtki u gaming industriji do srednje škole koja je uvela novi program – tehničar za računalne igre, sve je okrenuto potpori poduzetnika kako bi sa što manje rizika počeli svoj poduhvat u ovoj djelatnosti.
Grad Osijek već dugo je poznat kao područje u kojemu je odlično razvijen poduzetnički ekosustav za IT tvrtke. „Slavonija kao nova Silicijska dolina“, „Hrvatska Silicijska dolina“, „Osijek je spreman biti Silicijska dolina“ neki su od naslova koji se zadnjih godina pojavljuju u medijima. Na razvoju IT ekosustava u Osijeku sudjeluju IT udruga Osijek software city, potporne institucije, IT tvrtke, Grad Osijek, Sveučilište J.J. Strossmayera u Osijeku i drugi dionici. Čitav niz aktivnosti koje ovi dionici organiziraju zajedno ili samostalno (IT konferencija KulenDayz, CodeCamp edukacije, Sat kodiranja, Software Startup akademija, gradsko-poduzetničke stipendije…) pomaže u stvaranju okruženja koje olakšava rast i razvoj IT tvrtkama u gradu. Prije nekoliko godina na KulenDayz konferenciji vlasnik IT tvrtke koja se nalazi u jednom mjestu u Dalmaciji rekao mi je kako bi volio da i oni imaju takve uvjete za razvoj kakve imaju tvrtke u Osijeku. Nije to rekao potaknut novinskim natpisima ili TV reklamama, već na temelju razgovora sa vlasnicima IT tvrtki iz Osijeka.
Vrlo često, pogotovo kada se pripremaju i donose proračuni gradova, općina i županija, možemo čuti kako jedinice lokalne samouprave nisu nadležne i ne mogu napraviti ništa za razvoj gospodarstva. Primjeri koje sam naveo dokazuju suprotno. Treba li lokalna samouprava raditi na potpori poduzetnika ili ne tema je o kojoj se već dugo raspravlja, a zaključci rasprave najčešće ovise o tome iz kojeg sektora dolaze sudionici rasprave. Vrlo često sudionici iz javnog sektora zaboravljaju da se proračun puni najviše zahvaljujući gospodarskoj aktivnosti na tom području i da bi bilo dobro potaknuti razvoj te gospodarske aktivnosti kako bi punjenje proračuna bilo stabilno. Lokalna samouprava može na razvoj poduzetničkog ekosustava djelovati na dva načina – direktno i indirektno. Direktno, kroz bespovratne potpore poduzetnicima početnicima, određenim strateškim djelatnostima i sl. često je političarima draže, jer se organiziraju potpisivanja ugovora koja se zatim objavljuju u lokalnim medijima, nekoliko potpisnika pohvali grad i gradonačelnika i vidljivost je zagarantirana. Problem s bespovratnim potporama je utjecaj na razvoj ekosustava.
U pitanju su često mala sredstva (kako bi se pokrio što veći broj poduzetnika) koja ne mogu značajno utjecati na rast i razvoj tvrtke. Indirektne potpore, koje lokalna samouprava pruža kroz povlastice, potporne institucije i slično, imaju puno veći utjecaj na razvoj poduzetništva i kvalitetnog poduzetničkog ekosustava. Poduzetnički inkubatori idealan su alat za potporu poduzetnicima početnicima u prvim godinama razvoja poduzeća, kada je poduzetnički poduhvat najranjiviji. Kroz subvencionirani najam opreme i usluga inkubatora (edukacije, mentoriranja, umrežavanja i sl.) poduzetniku početniku omogućuje se lakše preživljavanje. Prema podacima iz 2021. godine postotak preživljavanja više od pet godina tvrtki koji su prošle program inkubacije u Poduzetničkom inkubatoru BIOS iznosio je 87%, dok je taj podatak za sve poduzetnike na nivou države iznosio 48% (izvor Državni zavod za statistiku).
Da bi efekt potpora koje lokalna samouprava pruža poduzetnicima bio što veći potrebno je direktne i indirektne mjere koristiti da bi se razvijale one djelatnosti koje najviše doprinose. U kontekstu potpore kroz inkubatore potrebno je sufinancirati programe inkubiranja uz kontrolu rezultata tih subvencija. Na žalost, vrlo često načelnici i gradonačelnici, a niti stručne osobe u njihovim timovima ne razumiju modele indirektnih potpora već im ulaganja u potporne institucije (zgrade, opremu i sl.) služe kao ulaganja u spomenike. I kao što se spomenici počnu urušavati kako pada u zaborav osoba kojoj je spomenik podignut, tako i zgrade i oprema potpornih institucija propadaju ukoliko nisu namijenjeni potpori poduzetnicima, već potpori politici koja je zgrade izgradila.
Autor: Jean-Pierre Maričić
Objavljeno 5. prosinca 2022. Sva prava pridržana PoslovniFM.