U službenom registru poduzetničke infrastrukture u Republici Hrvatskoj registrirano je 55 poduzetničkih inkubatora i tehnoloških parkova. Taj broj nije precizan, jer u registru postoji nekoliko subjekata koji nisu poduzetnički inkubatori, već konzultantske agencije bez prostora za najam, ali i nekoliko poduzetničkih inkubatora koji su u likvidaciji i stečaju.
S druge strane, postoji niz poduzetničkih inkubatora koji nisu registrirani, a osnovani su i rade kao poduzetnički inkubatori. Obzirom da ne postoje drugi službeni podaci ostat ćemo pri broju od 55 poduzetničkih inkubatora i tehnoloških parkova u Hrvatskoj. Usporedimo li taj broj s brojem jedinica lokalne samouprave (općina i gradova) kojih je u Hrvatskoj ukupno 556, dobit ćemo relativno korektan broj od jednog inkubatora na svakih 10 jedinica lokalne samouprave. Međutim, uzmemo li u obzir strukturu i veličinu jedinica lokalne samouprave u Hrvatskoj tada se postavlja pitanje koliko je ovaj odnos uopće usporediv.
Broj registriranih inkubatora i tehnoloških parkova u država članicama EU teško je naći u nekom tekstu ili istraživanju, na jednom mjestu. Postoje podaci iz 2002. ali oni su zasigurno promijenjeni, pa ih treba gledati samo u smislu odnosa broja u odnosu na broj stanovnika.
Kada usporedimo podatke država koje tada još nisu bile članice EU, Hrvatska je po broju inkubatora na milijun stanovnika u samom vrhu, iza Mađarske, a ispred Slovenije i Poljske, dok su na dnu Bugarska i Rumunjska, koje su i po ekonomskim pokazateljima bile najslabije razvijene od svih budućih država članica EU.
Kada pogledamo podatke razvijenijih država, članica EU u to vrijeme, možemo vidjeti da su kod njih razlike značajno veće, od Austrije koja je imala gotovo 8 inkubatora na milijun stanovnika do Nizozemske sa 0,37 inkubatora.
Po današnjim podacima Hrvatska ima 13,49 inkubatora na milijun stanovnika. Prema godinama osnivanja inkubatora možemo vidjeti da je najveći rast broja inkubatora bio u onim godinama kada su objavljivani pozivi za sufinanciranje projekata poduzetničke infrastrukture iz EU fondova (2011/12; 2015/16; 2019). Iako broj inkubatora ne utječe direktno na ekonomski razvoj neke zemlje (primjer Nizozemska sa 0,37 inkubatora na milijun stanovnika vs. Mađarska sa 2,46 inkubatora), inkubatori i njihova potpora trebali bi utjecati na osnivanje i rast mikro i malih tvrtki.
Inkubatori i tehnološki parkovi u pravilu se osnivaju u gradovima/regijama koje imaju veći broj novoosnovanih tvrtki godišnje i koje imaju sveučilište ili fakultet u blizini, kako bi se omogućio i transfer znanja, ali i rast i razvoj spin-off tvrtki.
U Hrvatskoj su inkubatori osnovani i zgrade izgrađene i u manjim općinama od nekoliko tisuća stanovnika, u kojima se broj novoosnovanih poduzeća ili obrta može nabrojati prstima jedne ruke, dok s druge strane Karlovac ima poduzetnički inkubator koji je otvoren od strane i u prostorijama HGK. Splitski poduzetnički inkubator otvoren je krajem prošle godine, dok je Tehnološki park Split tek krenuo u izgradnju. U isto vrijeme Rijeka, Zagreb i Osijek imaju po nekoliko inkubatora i tehnoloških parkova. Osim nesrazmjera prema veličini mjesta postoji i geografski nesrazmjer. U istočnoj Hrvatskoj nalazi se 40 posto svih inkubatora, dok je u Dalmaciji taj broj nešto veći od 14%.
Ti podaci govore kako nije bilo i nema strategije u razvoju poduzetničke infrastrukture, jer su inkubatori potporne institucije koje moraju imati na raspolaganju infrastrukturu (prostor) u kojemu će inkubirati poduzetnike, već su se inkubatori gradili i osnivali prema sposobnostima određenih timova za pripremom i provedbom projekata sufinanciranih iz EU fondova, bez procjene koliko će ta infrastruktura biti iskoristiva za određenu regiju. Ipak, u Hrvatskoj postoji nekoliko sjajnih primjera koji pokazuju kako veličina općine ili grada ne mora utjecati na rad inkubatora. U Drenovcima, općini na istoku Hrvatske sa malo više od 5.000 stanovnika, poljoprivredni inkubator pomaže malim obiteljskim gospodarstvima najmom opreme i strojeva, ali i prijenosom znanja kako bi od svojih poljoprivrednih proizvoda napravili dodatnu vrijednost. U Novskoj je pak pokrenut specijalizirani inkubator za gaming industriju Pismo, koji je umrežavanjem sa sustavom potpora države i županije, srednjoškolskim obrazovanjem i neformalnom edukacijom i drugim dionicima napravio sinergiju i prepoznatljivost cijelog projekta.
Upravo ta dva inkubatora odličan su primjer drugim mjestima na koji način mogu naći svoju nišu u potporni poduzetništvu.