Da sudimo samo po tome koliko vremena danas ljudi- i ne samo digital natives – troše na vlastitu interakciju sa strojem/uređajem došli bismo do pomalo zastrašujućeg zaključka. To je puno više vremena nego što provode sa svojom djecom, roditeljima, supružnicima, prijateljima…
Recentna istraživanja pokazuju da šest od deset ljudi na svijetu koristi Internet te će do kraja ove godine čak dvije trećine svjetske populacije biti na mreži svih mreža.
Dakle, čak 5 milijardi ljudi koristi Internet, a skoro 4,8 milijardi je na društvenim mrežama. Muškarci su nešto aktivniji na internetu od žena iako je udio i jednih i drugih prešao 60 posto u odnosu na udio žena odnosno muškaraca u populaciji. Doduše, žene u urbanim sredinama daleko su aktivnije u virtualnom svijetu s udjelom preko 78 posto.
Prosječno vrijeme koje su korisnici proveli na internetu tijekom 2022. godine bilo 6 sati i 37 minuta!
Dobra je vijest da se to vrijeme u odnosu na prethodne godine nešto smanjilo no i dalje je riječ o satima koje provodimo na mreži tipkajući po uređajima stvarajući vlastiti ili pregledavajući tuđi sadržaj.
Na vrhu ljestvice naših aktivnosti u virtualnom svijetu s gotovo 95 posto udjela u vremenu su: čavrljanje i slanje poruka te druženje putem društvenih mreža.
A što to ljudi traže na internetu?
Ima tu svega i svačega. Od osobnih informacija, ponude proizvoda i usluga, pa do informacija o zanimljivim destinacijama za zabavu i putovanje, financijskih, zdravstvenih i raznih drugih informacija koje im trebaju u svakodnevnom životu. Često kontaktiraju prijatelje i članove obitelji; pregledavaju novosti i događanja; gledaju video, TV ili filmske sadržaje; slušaju glazbu, igraju igrice; traže nove ideje i inspiraciju te nove poznanike i prijatelje. Na kraju popisa najtraženijih sadržaja nalaze se, nećete vjerovati, poslovno uvjetovana istraživanja interneta.
Na temelju ovih značajnih spoznaja o ponašanju ljudi u digitalnoj eri te posebno vremena uloženog u taj, nazovimo ga slikovito, paralelni život, vjerojatno bismo na temelju dobivenih rezultata mogli izvesti krivi zaključak da su nam oni, ti uređaji, važniji nego ljudi, a taj paralelni svijet draži od onog kojeg svaki dan živimo.
I tu bismo se prevarili.
Zapravo, nije tu riječ o posvećenosti strojevima, nego o težnji za drugim čovjekom, znanjem, zabavom, informacijama. Svedemo li učinak tih interakcija na zajednički nazivnik doći ćemo do rješenja zagonetke tako velikog utjecaja tehnologije na ljude i njihov život.
Zapravo je riječ o osjećajima koji se stvore kada nas naši komunikacijski uređaji povežu s drugim ljudima. Ljudi zaborave na posrednika, osjećaju poseban emocionalni podražaj te uživaju u onome što se u toj komunikaciji događa. To im je važno jer osjećaju sreću, zadovoljstvo, uzbuđenje, ugodu, radost…
U povezanom svijetu tehnologija nam pomaže u našim interakcijama i u odnosima s drugim ljudima. I ne samo s njima.
Umrežavanje uređaja također služi olakšanju svakodnevnog života i u konačnici imamo više kvalitetnog vremena za sebe. Štoviše, digitalna era golica maštu, otklanja barijere i pruža svima nama jednaku priliku. To je možda najveći doprinos ICT tehnologije ravnopravnosti i jednakim mogućnostima modernih ljudi u povezanom svijetu.
Zanemarimo na trenutak naše mjesto, posao koji radimo ili ljude s kojima smo okruženi. Upitajmo se što je zajedničko svim ljudima u ovom trenutku evolucije?
Činjenica je da su ljudi uvijek koristili različita oruđa i tehnologije za osiguranje egzistencije u dinamičnom okruženju uz ultimativni cilj – vlastiti opstanak.
To se nije promijenilo.
Naš je cilj ostao isti samo što ga danas nazivamo održivi razvoj.
On podrazumijeva balansiran odnos prema svim zainteresiranim stranama uključujući i odnos prema okolišu odnosno resursima koje ostavljamo budućim generacijama. Ono što je bitno drugačije u odnosu na milenije prohujalog vremena u evoluciji zemlje i čovjeka, jest da je danas ICT tehnologija ultimativni alat pomoću kojega možemo komunicirati, raditi, zabavljati se, učiti i razvijati se održivo.
Ono što, međutim, kvari idilu tog pozitivnog utjecaja ICT-a na ljude, društvo i okoliš jest prilično promijenjeno okruženje kojemu prijete kataklizmičke klimatske promjene te utjecaj tehnologije na mentalno zdravlje svih nas.
Za prvi utjecaj – onaj ICT tehnologije kao strateške podrške drugim industrijama u njihovoj digitalnoj i zelenoj transformaciji – možemo utvrditi da je pozitivan. ICT ne samo da je sam čista industrija s oko 2 posto udjela u cjelokupnoj emisiji CO2 na zemlji, nego istodobno može pozitivno utjecati na druge industrije da smanje za 15 posto svoju emisiju CO2. Međutim, i dalje ostaje zabrinutost svih nas za posljedice klimatskih promjena koje nepovratno mijenjaju naše okruženje bez obzira na tehnološko ublažavanje tih učinaka. Ožiljci na zemlji, zraku i vodi neće nestati. Pitanje je koliko smo odlučni učiniti sve što možemo da spriječimo buduću štetu. Ponajprije svojim odgovornim ponašanjem i strateškim pristupom održivom razvoju kao jedinom racionalnom konceptu promišljanja naše budućnosti kojeg smo u zadnjih pedeset godina stvorili.
S druge strane, pitanje mentalnog zdravlja ljudi čiji alter ego već ozbiljno osjeća domoljublje prema virtualnoj zajednici postaje veliki problem tu na zemlji. Kidaju se društvene veze i događaju incidenti koji poput vremenske prognoze najavljuju loše vrijeme. Epidemija koja se brzo širi nije zasada mobilizirala niti ujedinila svijet kao što je to učinio Covid 19. Problemi su lokalizirani u smislu učinka kojeg nečije devijantno ponašanje ima na manji broj ljudi ili zajednicu. Međutim, kao i svaka epidemija i ova će kada uzme maha, pokazati svoje pravo lice. Ili rječnikom dobrog meteorologa, bojim se da nam predstoji oluja svih oluja – ona koja razara ljudski um. Upravo zato, pitanje mentalnog zdravlja u ovom trenutku nije marginalni problem nekog pojedinca i njegovog liječnika, ukoliko ga uopće ima, nego je riječ o zdravstvenom stanju nas ljudi kao jedinki našeg društva i civilizacije. Zato aktualni izazovi klimatskih promjena i mentalnog zdravlja ljudi bez dileme zaslužuju najvišu razinu pažnje i odgovornosti donositelja strateških odluka o održivom razvoju naše civilizacije.
Autorica: Snježana Bahtijari
Sadržaj BizBlogova pod nazivom Mentorica bit će sastavnim dijelom autoričine knjige čiji je izlazak planiran za 2024. godinu.
Objavljeno 12. lipnja 2023. Sva prava pridržana PoslovniFM.