Kumulativni ukupni poslovni prihodi 78 društava kapitala ‘realnog’ sektora, čije dionice kotiraju na burzi, u prvih devet mjeseci poslovne 2020. godine, iznosili su 42,57 milijardi kuna, dok su rashodi bili nešto manji, 42,35 milijardi kuna. U usporedbi s devet mjeseci 2019. kumulativno su prihodi manji 11,4 milijarde kuna, dok su rashodi manji 6,87 milijardi kuna.
Financijska analiza obuhvaća 78 financijskih izvješća za društva kapitala (dionička društva) iz „realnog“ sektora. Napomena: analizom nije obuhvaćeno izvješće za Adris grupu, jer uključuje poslovanje Maistra d.d. (zasebno objavljeno i obuhvaćeno analizom) i Croatia osiguranja d.d. čija je djelatnost izvan segmenta koji kolokvijalno nazivamo „realni“ sektor.
U prošloj su godini (2019.) te kompanije generirale 10-tak posto kumulativno ostvarenih prihoda ukupnog broja hrvatskih poduzetnika, njih više od 137 tisuća koji javno objavljuju financijska izvješća. Od ukupno 78, po 23 društva registrirana su u gospodarskim sektorima (naziv prema NKD – područje) C Prerađivačka industrija i I Djelatnosti smještaja, pripreme i usluživanja hrane, 9 u H prijevoz i skladištenje, 8 u G Trgovina, a ostalih 15 u 8 drugih sektora. Od ukupno gledanih prihoda, 56 posto realizirano je u prerađivačkoj industriji.
U prošlogodišnjoj analizi objavljenoj u ovo vrijeme naglasili smo da javno objavljena devetomjesečna statistička financijska izvješća za društva kapitala čije vrijednosnice kotiraju na Zagrebačkoj burzi, indiciraju gdje smo i daju naslutiti kuda idemo. Velikoj većini poslovnih subjekata, neovisno o veličini i djelatnosti, tri četvrtine godine je više nego dovoljno da s visokom izvjesnošću znaju kako će poslovna godina završiti, kakvi se financijski i drugi ekonomski efekti poslovanja mogu očekivati. I ujedno, povezujući analizirane brojke i izvedene pokazatelje s okolnostima iz šireg i užeg eksternog okruženja, procijeniti što donosi sljedeće poslovno razdoblje.
Na žalost, s obzirom na okolnosti vezane na koronakrizu koja je od kraja veljače, u drugom tromjesečju izuzetno, a u trećem značajno, negativno utjecala na već usporeno gospodarstvo (kako domicilno, tako i globalno), ovogodišnji rezultati poslovanja nisu direktno usporedivi s prošlogodišnjima, i treba ih promatrati s vjerom u „ne ponovilo se“. Kako još nema rješenja (cjepiva), nesigurnost i nepredvidivost kada se promatra buduće razdoblje su od izuzetnog utjecaja.
Očekivano, pod utjecajem korona virus krize, hotelijerstvo je u prvih devet mjeseci 2020. ostvarilo pad prihoda za dvije trećine u odnosu na vrijednost ostvarenu u istom razdoblju prošle godine. S obzirom da je kraj rujna ujedno i u „normalnim“ uvjetima kraj sezone, kvalitativni pokazatelji na kraju godine u usporedbi s prethodnom vjerojatno će biti isti kao i za ovo razdoblje. Informacije o poslovanju pojedinih poslovnih subjekata koji su tržišni lideri, ili pripadaju toj grupi, u djelatnostima nautičkog turizma (najam brodova i jedrilica) i ekskluzivnijeg privatnog smještaja (najam vila, Sjeverni Jadran) ukazuju da su u tim turističkim djelatnostima ostvareni sasvim drugačiji rezultati u odnosu na hotelijerstvo. Znatno bolji, prihodi i neto rezultat u rasponu od više nego prihvatljivih 90 do 95% u odnosu na prošlu godinu. Logično, u skladu s prihvatljivošću lokacija (auto destinacije) i sigurnošću (izoliranošću) boravka (jedrilice, vile sa raznovrsnim sadržajima).
Uz nešto manju dobit u apsolutnoj vrijednosti, 5 društava kapitala iz raznih djelatnosti veleprodaje ostvarilo je kumulativno više prihoda u 2020. nego u 2019. Najveći (jedini) doprinos tome dolazi od Medike koja je s 3 milijarde kuna prihoda, ostvarila 300 više u odnosu na 2.7 milijardi za 1-9 2019.
Prehrambena industrija na ZSE zastupljena je s 10 društava kapitala, od kojih je po prihodima dominantan Dukat uspio zadržati razinu prihoda iz 2019. (3.0 milijarde kuna) i u 2020. (2.9). Isto je uspjelo i Čakovečkim mlinovima (na 1.0 milijardu kuna) i Krašu (na 700 milijuna kuna). Ustvari pad prihoda prehrambene industrije proizlazi iz gašenja tvornice Viro (prihodi 2019. 574 milijuna a 2020. svega 81 milijun kuna). Kada bi se izuzeo Viro, ostalih 9 ostvarilo je rast prihoda od 150 milijuna kuna. Ističu se Zagrebačke pekarne Klara koje su u odnosu na 140 milijuna prihoda za 2019., u 2020. ostvarile 180 milijuna, 40 milijuna ili 28.6% više.
Kumulativni račun dobiti za 78 društava kapitala sa ZSE za razdoblje 1-9 2020 s usporedbom s istim razdobljem 2019., i udjelima pojedinih stavki prihoda i rashoda u ukupnim prihodima
Uvid u promjene pojedinih pozicija računa dobiti i gubitka koje su uslijedile pod utjecajem krize i zastajanja gospodarskih aktivnosti ukazuje koliko je, gdje i kako, bilo moguće optimizirati poslovanje (varijabilni i diskrecijski troškovi: troškovi sirovina i prodane robe, edukacija, intelektualne usluge , promidžba, …) a gdje su fiksni troškovi (povijesni kao amortizacija, osnovne plaće, režije, energija, …) utjecali na negativan neto rezultat. Značajno manji pad poslovnih rashoda (-14.1%) u odnosu na pad poslovnih prihoda od -21.1% doveo je do toga da je EBIT za razdoblje 1-9 2019. u iznosu 5 milijardi kuna desetorostruko pao za isto razdoblju 2020. (500 milijuna kuna).
Promjene na pozicijama prihoda i rashoda koji se iskazuju u strukturi računa dobiti i gubitka odražavaju koliko su promatrana poduzeća zadovoljila (mogla zadovoljiti) načelo racionalnosti (da se u određenom vremenskom segmentu uz što manje ulaganja i troškova ostvari što veći profit) u specifičnim aktualnim okolnostima. Istovremeno, odnosi imovine i izvora poslovanja (kapital i obveze) iskazani u bilanci stanja, dodatno iskazuju sposobnost poduzeća da održava likvidnost i solventnost, primjerenu aktivnost i zaduženost, sve u svrhu sigurnog i stabilnog poslovanja.
Kumulativna vrijednost ukupne imovine (aktiva) 78 „teškaša“ smanjena je za 2 milijarde kuna. Od toga, za 927 milijuna kuna smanjena je vrijednost kratkotrajne financijske imovine (ulaganja u vrijednosne papire) Hrvatskog Telekoma. Za ukupno 543 milijuna kuna smanjena su potraživanja od kupaca (330) i zaliha (214), a čak za 930 milijuna kuna smanjene su obveze prema dobavljačima. Kumulativna vrijednost promjena na tim pozicijama koja bi izdvojeno indicirala povećani broj dana novčanog jaza i pritisak na likvidnost, kompenzirana je povećanjem ukupnih kreditnih obveza prema bankama za 185 milijuna kuna. Zadržavanjem dobiti (zadržana dobit je porasla za 1.1 milijardu kuna, a novac, kao djelomična imovinska protustavka, porasla je za 663 milijuna kuna) i naravno, svođenjem investicija na minimum, koliko je potrebno održavati tekuće poslovanje, poduzeća su također odgovorila na rastuće financijske rizike.
Preostaje samo za nadati se da će 2020. za dulje vremena ostati kao „atipična“, i jedinstveno negativna. I i da ćemo kao društvo i ekonomija pronaći optimalan put iz krize: Naučiti sve, ili većinu toga, što se moglo i trebalo naučiti, i to principijelno primjenjivati u svrhu razvoja izvrsnosti i komparativnih prednosti našeg društva i ekonomije, primjereno potencijalima i resursima kojima raspolažemo.