Proporcije i odstupanja dovele su do toga da je neto marža profita zbirno za odabranu grupu za 2023. ostala gotovo na razini 2022. (2,87 posto – 2,75 posto).
Prihodovno vodeći sektor, „G trgovina“, u 2022. je sa 195 tisuća radnika (21% od ukupnog broja) ostvario 46,6 milijardi EUR (34,8% od ukupnih prihoda) i generirao 1,8 milijardi EUR neto dobiti.
Da bi održavalo razinu konkurentnosti, a u skladu s financijskom snagom, 15 velikih u 5 godina u dugotrajnu imovinu investiralo je ukupno 757.1 milijuna EUR, s time da je vrijednost ulaganja u zadnje 2 godina, nakon investicijskog zastajanja u 2020., značajno povećana, 386.9 milijuna EUR ili 51.1% ukupnog iznosa.
U 2022. troškovi prodane robe (446,6 milijuna EUR) porasli su za 32,2 % u odnosu na 337,7 milijuna EUR ua 2021.
Od ukupno 352 člana Grupe 300+, njih 162 bili bi kandidati za plaćanje dodatnog poreza na dobit, kojim je Vlada šokirala poduzetnike.
Iako je udjel prihoda takvih poduzeća u ukupnim prihodima poduzetnika u nas tek 3 posto, činjenica je da je vidljiv trend rasta.
Proizvodnja i izvoz, te sposobnost da se ekonomski razumno i kontinuirano ulaže u ljude, informacije, imovinu, tržišta, te portfelj rješenja u skladu s potrebama i potencijalima tržišta, jamci su sigurnijeg i stabilnijeg, dugoročno održivog poslovanja, u vrlo kaotičnom okruženju, bez naznaka koliko će trajati i kojim intenzitetom. A jamstvo svih jamstava bila bi dugoročna i srednjoročna strategija razvoja Lijepe naše, kreirana po pravilima struke i usvojena konsenzusom svih dionika našeg društva.
Najveći prosječni godišnji rast zabilježen je kod mikro poduzeća (7,6 %), kod malih je iznosio 6,7 %, srednjih 5,4 %, a velikih 5,7 %.
Optimizma nikad dovoljno. Dosad javno objavljena financijska izvješća za 2021.,daju razloga za laganu pozitivu.
Analiza rezultata poslovanja 20 teškaša iz prerađivačke industrije s ZSE u razdoblju 2018. – 2021.
Kredit je dobar drug, ali loš gospodar. Kriza je sastavni i neizbježan dio ekonomskog ciklusa.
U 5 poslovnih godina troškovi osoblja (bruto II, neto plaće + porezi i doprinosi iz plaća + doprinosi na plaće) rasli su 4,8 %, a ostali vanjski troškovi 1.9 %.
Od 950 tisuća zaposlenih među poduzetnicima prošle godine, 481,2 tisuće ili 50,7 % zaposleno je u poduzećima koja izvoze.
Tri sektora, unatoč COVID krizi, u 2020. su u odnosu na 2019. povećala vrijednost ulaganja, a time i udjele u ukupnim ulaganjima
Vidljivo je jačanje malih i mikro poduzetnika
Promatrano kroz vrijednosti neto profitne marže, ona je s 5,6 posto za 2019. pala za 1,1 postotni poen ili gotovo 20 posto, na 4,4 posto za 2020.
Godišnji rast prihoda u petogodišnjem razdoblju 19 maloprodajnih lanaca iznosio je 5.2%
Neto profitna marža segmenta prehrane pokazuje trend rasta i uz trend rasta prihoda.
Graditeljstvo je sektor s velikim prostorom za prekvalifikaciju radne snage iz uslužnih djelatnosti pogođenih koronakrizom
Industrijske djelatnosti, u kojima se proizvodi i izvozi, blaže su pale, zadržale, a neke su ostvarile i rast prihoda i dobiti.
Unatoč tome što Slovenija ima 2 x manji broja stanovnika i prostire se na 2,5 x manjoj površini od Hrvatske, poslovni prihodi za 2019. su svega 2.7 % manji u odnosu na Hrvatsku, a to odgovara i prosjeku za cijelo petogodišnje razdoblje.
Nepodmiriti svoju obvezu za uredno preuzetu robu ili uslugu, u našim poslovnim krugovima nije se uvijek jasno etiketiralo neprihvatljivim
Ukupni prihodi 78 tvrtki čije dionice kotiraju na Burzi, u prvih devet mjeseci poslovne 2020. godine, iznosili su 42,57 milijardi kuna
Prehrambena industrija zapošljava 46.000 radnika, a lani je, uz ostvarenih 38,1 milijardu kuna prihoda, na razini djelatnosti poslovala uspješno, ostvarivši 1,2 milijarde kuna dobiti
Prerađivačka industrija sa svojih 15-tak tisuća poslovnih subjekata (11% od ukupno 138 tisuća) zapošljava četvrtinu…
Fleksibilnost što podrazumijeva inovativnost i prilagodljivost ključni je preduvjet uspjeha u procesima kojima se kontinuirano upravlja promjenama.
Trgovina čini trećinu, prerađivačka industrija četvrtinu ukupnih prihoda gospodarstva
Kad se neto profit prebije s gubitkom, ostaje kumuliranih 30 milijardi kuna neto profita, 5,3 milijarde kuna više nego godinu ranije
U hrvatskom gospodarskom sustavu 98.5% raznih oblika poduzetničkih organizacija po svojoj veličini su mali poslovni subjekti
Za ekonomiju države u ovako teškoj i kompleksnoj krizi, realno gospodarstvo je sada ključno
Financijska analiza poslovanja 2018. – 2019. „teškaša“ iz sektora poduzetništva, čije vrijednosnice kotiraju na zse,…
Od 133 tisuće poduzeća čija su godišnja financijska izvješća javno objavljena, 1.031 poduzeće je još u državnom ili većinski državnom vlasništvu, a u 865 poduzeća je državno vlasništvo transformirano u privatno, podaci su iz Finina Registra godišnjih financijskih izvješća.
„Mali su veliki“, stoji li ta izjava?
Od početka 2016., a prema klasifikacijskim kriterijima EU direktive i tome prilagođenim odredbama hrvatskog Zakona o računovodstvu, počela se primjenjivati nova klasifikacija obveznika poreza na dobit prema veličini. Umjesto dosadašnje tri kategorije (veliki – srednje veliki – mali) uvedena je još jedna (mikro). Tako je brojčano najveća skupina poslovnih subjekata podijeljena u dvije kategorije, i prema kriteriju veličine omogućen kvalitetniji analitički pogled na gospodarstvo Republike Hrvatske.
Trenutačno su objavljena 93 statistička financijska izvješća za društva kapitala (dionička društva) iz „realnog“ sektora,…
U prerađivačkoj industriji u Hrvatskoj, u 14,5 tisuća poslovnih subjekata, u 2018. radilo je, prema satima rada, 241,5 tisuća radnika, što je 20-tak tisuća manje nego 2008. No, ipak je to blagi rast (2,4%) u odnosu na 2017. u kojoj je bilo zaposlenih 235,7 tisuća osoba u prerađivačkoj industriji. Poslovni prihodi iznosili su u 2018. više od 177.3 milijarde kuna, uz ostvarenje dobiti od 5,5 milijardi kuna na razini djelatnosti.
Za analizu stanja u gospodarstvu danas, za bolje čitanje vrijednosti brojki i pokazatelja koje financijski opisuju poslovanje sektora graditeljstva u 2018., uspoređujući ih s 2017., dobro je (bolje rečeno nužno) vratiti se barem u bližnju prošlost, u 2008., kao zadnju godinu u kojoj u javno objavljenim financijskim izvješćima još nije bilo iskaza recesije.
Budućnost kao samo jedna opcija ne postoji. U igri je uvijek više opcija, a ovisno o mnoštvu umreženih objektivnih i subjektivnih okolnosti, predviđanjima i fokusiranju, samo jedna će se u stvarnosti doista i odigrati. U ekonomiji, kada je potrošačka moć ograničena a konkurencija sve jača, važno je kontinuirano prepoznavati prioritete i stvarati nova rješenja, razvijati nove sposobnosti da se osigura održiva rast i razvoj, izvrsnost u funkciji konkurentnosti.