Financijska analiza poslovanja 2018. – 2019. „teškaša“ iz sektora poduzetništva, čije vrijednosnice kotiraju na zse, što indicira?
Kraj veljače je vrijeme kada se kroz uvid u javno objavljena financijska izvješća za „teškaše“, društva kapitala čije vrijednosnice kotiraju na Zagrebačkoj burzi, može napraviti kvalificirana usporedba onoga što se prethodno procjenjivalo i komentiralo glede hrvatskog gospodarstava, njegovih performansi kojima se potvrđuju mogućnosti u odnosu na okolnosti iz okruženja.
U vrijeme kada ovaj članak treba biti dovršen, dostupno je bilo 72 izvješća, što se može iskoristiti kao jedna vrsta „izlazne ankete“ kako je hrvatski poduzetnički sektor poslovao u 2019. Da bi podaci i izvedeni pokazatelji imali punu vrijednost, potrebno je prethodno podsjetiti što je kroz razne analize objavljeno vezano uz ekonomiju u 2019.. i očekivanjima za 2020.
Globalno gospodarstvo, promatrajući srednjoročno, i dalje usporava s rastom. U 2019. je raslo najslabijim tempom od globalne financijske krize. Rast i dalje koče sve izraženije trgovinske prepreke i pojačane geopolitičke napetosti prema kojima će američko-kineske trgovinske napetosti do 2020. kumulativno smanjiti razinu globalnog BDP-a za 0.8%.
U SAD-u je rast 2019. usporio na 2.4% (s 2.9 posto u 2018.). U eurozoni u 2019. rast je usporio na 1.2%. Među četiri najveća gospodarstva eurozone najjače je usporilo njemačko gospodarstvo s rastom 0.5% (što predstavlja tek trećinu rasta u 2018.). Talijansko je gospodarstvo u 2019. stagniralo (nakon 0,9% rasta u 2018.). Promatrajući EU kao cjelinu rast u 2019. usporen je na 1.5% (s 2.2% u 2018.). U skupini novih tržišnih i gospodarstava u razvoju MMF za 2019. procjenjuje rast od 3.9% (nakon 4.5% rasta u 2018.).
Naglo pogoršanje aktivnosti u industriji i globalnoj trgovini u najvećoj je mjeri proizašlo iz viših carina i dugotrajne neizvjesnosti u trgovinskoj razmjeni, što šteti ulaganjima i potražnji za kapitalnim dobrima. Dodatni je problem pad aktivnosti u automobilskoj industriji zbog niza razloga, prvenstveno zbog novih standarda emisije štetnih plinova koji su eurozoni i Kini prouzročili trajne posljedice. Uslužni sektor i dalje značajno bolje odolijeva tim slabostima i pritiscima, podržavajući uzlet na tržištima rada i rast plaća i osobne potrošnje u razvijenijim gospodarstvima.
Hrvatsku u 2019. gospodarski su obilježili stabilne javne financije, uspješna turistička sezona, ali i teškoće u kojima su se našla neka velika proizvodna poduzeća. Nakon šest godina Hrvatska je ponovno dobila investicijski kreditni rejting. Na ljestvici Doing Business ostvaren je pozitivan pomak za sedam mjesta. Kako se za europsko gospodarstvo predviđa dugotrajnije razdoblje usporenog rasta, to se odražava i na Hrvatsku. Procjena rasta hrvatskog BDP-a za 2019. bila je smanjena s prvotno prognoziranih 3.1% na 2.9%. To znači da se visina hrvatskog BDP-a u 2019. približila razini prije krize, a za 2020. očekuje se nastavak rasta po stopi od 2.6% te potom po stopi od 2.4% u 2021. Od ulaska Hrvatske u EU 2013. izvoz je rastao prosječnom stopom od 8.0% godišnje, a od 2018. usporava na 2 – 3%. Pitanje je sad hoće li se, zbog niza vanjskih okolnosti, moći održati ta visina rasta.
Na Danu velikih planova krajem 2019. od strane McKinsey-a, uz četiri preporuke državnom sektoru (smanjiti birokraciju, olakšati poslovanje, smanjiti sivu ekonomiju, restrukturirati državna poduzeća), prezentirane su četiri preporuke koje bi mogle ublažiti efekte potencijalne krize. Hrvatska ovisi o tri ključna izvozna tržišta – njemačkom, talijanskom i slovenskom, gdje gospodarstvo usporava. Udio multifunkcionalnih industrijskih robota na 10 tisuća zaposlenika u prerađivačkoj djelatnosti u Hrvatskoj je 13, a u EU zemljama 150, što pokazuje koliko je zaostajanje za konkurencijom. Iz tih činjenica izveden su i sljedeće preporuke:
- DIGITALIZACIJA Hrvatska kaska pa digitalni sektor raste za 0.6%, a europski istovremeno 4.7%
- AUTOMATIZACIJA Robotika, automati, novi strojevi temelj su efikasne i konkurentne proizvodnje u razvijenim ekonomijama, smanjuju troškove i povećavaju produktivnost i rentabilnost
- IZVOZNA TRŽIŠTA Potrebna je strukturirano poticana i vođena (gospodarska diplomacija, izvori financiranja, upravljanje rizicima, udruživanja, …) snažna tržišna diverzifikacija da se smanji ovisnost o nekoliko tržišta, uglavnom iz susjedstva
- INVESTIRANJE U RAZVOJ I INOVACIJE su trend EU, dok se u Hrvatskoj i dalje ulaže u nekretnine. U R&D u Hrvatskoj se ulaže 0.37% BDP-a, a prosjek EU-a je tri puta više.
A evo i pregleda kumuliranih ključnih podataka i izvedenih pokazatelja prvog dijela „teškaša“ za 2019., s usporedbom s 2018., koji indiciraju na koji se način sve prethodno navedeno reflektiralo na poduzetništvo Lijepe naše, i kako se u 2019. djelovalo u svrhu iskorištenja okolnosti (prilika i prijetnji) iz okruženja u skladu s svojim mogućnostima (snagama i slabostima).
Brojke i pokazatelji prikazani u prethodnim tabelama indiciraju da su teškaši u 2019. u odnosu na 2018. ostvarili vrlo blagi tržišni rast od 3 % i to uglavnom korištenjem postojećih poslovnih modela, portfelja proizvoda i usluga, broja zaposlenih (rast 2 % za 1.4 tisuće, odnosno sa 82,9 na 84,3 tisuće), bez značajnijeg širenja na nova tržišta.
Proporcionalno rastu poslovnih prihoda (3%), rasli su i poslovni rashodi, s time da su promjene na tržištu rada (manjak kvalificirane radne snage, starenje, ekonomska emigracija …) natjerale poslodavce odnosno vlasnike da više ulože u zadovoljstvo i motiviranost radnika kroz povećanje plaća i druge povezane troškove rada. Prosječna plaća kod teškaša, a koje su povijesno kontinuirano tisuću kuna veće pod prosjeka za RH, rasla je 4 %, više od rasta poslovnih rashoda. Rast troškova plaća kompenziran je kroz korištenje prilika iz okruženja (pad cijena sirovina) i optimizacije u nabavi (troškovi sirovina i materijala su za 3 postotna poena manji nego u 2018.), te u internoj organizaciji i procesima (korištenje vanjskih usluga u 2019. je za 3 postotna poena manje). Povećani trošak amortizacije vezan je za djelatnost 55.10 Hotelijerstvo (17 teškaša), gdje je s obzirom na značajna ulaganja u materijalnu imovinu vrijednost novih građevinski objekata i opreme porasla za 10.0% odnosno 1.5 milijardu kuna (s 14.4 na 15.9 milijardi kuna), a time i trošak amortizacije za 15% odnosno 200 milijuna kuna (1.4 na 1.6 milijardi kuna).
Profitne marže nisu se značajnije mijenjale. Kako se značajno (za 1 milijardu kuna ili 14.0%) povećala vrijednost kratkoročnih obveza po kreditima za 1 milijardu kuna, a stanje novca za 500 milijuna, tako je i neto dug porastao za 500 milijuna kuna. No, taj porast nije značajnije utjecao na odnos neto duga i EBITDA, koji je izuzetno nizak, blizu 1,0. Uz sve prethodno navedeno, te dobru likvidnost i nisku zaduženost, može se zaključiti da su teškaši u 2019. uredno poslovali promatrajući iz financijske perspektive. Ostaje jedan „ali“, a taj proizlazi iz pitanja da li se je u godini stabilnijih uvjeta i prilika u međunarodnom gospodarskom okruženju moglo djelovati više razvojno, agresivnije i agilnije, i tako optimalno pripremiti za sve ono što se naslućuje da se iza brda valja.