Bez obzira je li osoba vjernik ili nije, od nje se očekuje određeni moralni standard u poslovanju, da nije koristoljubivost kratkovidna, da nije profit glavni, da je naravno poštenje važno te da je opće dobro ono što je bitno, i naravno transparentnost u djelovanju. A korupcijska hobotnica zahvatila je sve slojeve društva i samu crkvu. Danas na svim razinama funkcioniraju samo logistika i veze. Evo na pr. na mom Filozofskom fakultetu zadnjih desetak godina se rijetko tko od profesora, stručnih i moralnih, želio kandidirati za dekana fakulteta (ne mislim i to ne znači da sadašnji dekani nisu stručni i kompetentni). Ali njima je svima u fokusu menadžerstvo, a ne kvaliteta autonomnosti fakulteta. U ozdravljenju od korupcije i nepotizma nužno je uvesti obrazovanje koje se profilira i kroz medije, kroz propovijedi u crkvama i kroz teme razgovora u javnosti, ocijenila je u razgovoru za Poslovni FM prof. dr. Jadranka Brnčić, spisateljica, predavačica biblijske hermeneutike na Fakultetu „Matija Vlačić Ilirik“.
– Sekularizam je sine qua non demokracije, a demokracija ne može funkcionirati bez sekularizma. Sekularizam je stav po kojem bi država i religija trebale biti odvojene tj. religija ne bi trebala sudjelovati u politici zemlje niti imati izravan utjecaj. A sekularizacija je odvajanje od religijskih vrijednosti i priklanjanje nekim drugim vrijednostima i institucijama. Dakle, riječ je o vertikalnim i horizontalnim odnosima. Sociolozi religije se ne slažu oko toga kakav je njihov međusobni utjecaj – jer je odnos društva, religije i politike vrlo složen. Osobno bi bila sklona tome reći da je to odvojeno – da sekularizam nema utjecaja na sekularizaciju nego treba tražiti negdje drugdje uzroke, naglasila je dr. Brnčić u razgovoru s Augustinom Bašićem, urednikom i voditeljem emisije Ekumena i etika u poslovanju. U Hrvatskoj sekularna država definirana je Ustavom i ustavnim zakonima – a to podrazumijeva da je sekularnost definirana kao odvojenost državnih institucija od religijskih.
– Problem nije što se društvo sekularizira, već je problem što se crkva sekularizira, a to je posljedica brige crkve čije poslanje to nije, kao što je briga za nacionalno, briga za razvoj svjetonazora, donošenje zakona i sl. Dakle, problem je u poimanju i tretiranju etnoreligijskog obrasca – vezivanja nacionalnog i vjerskog, i u tome je crkva postala zatvoreni krug istomišljenika koji govori drugim jezikom i gotovo su isključivi prema drugima i drugačijima, ocijenila je. Cjelovitu emisiju poslušajte u nastavku ili preuzmite za kasnije slušanje.
Na urednikov upit, Brnčić odgovara kako religijski pluralizam nije samo međusobna tolerancija nego doista pristanak na dijalog.
– Da biste ušli u dijalog morate cijeniti tuđe stavove jednako kao što cijenite i svoje, dati prostora drugome – i tek tada može početi dijalog. A mediji uglavnom služe mainstream stavovima i ako je govor o ekumenizmu i međureligijskom dijalogu – to je govor samo na formalnoj razini. Još nisam vidjela emisiju gdje su dvoje ljudi razgovarali – dijalogizirali. Mogu pohvaliti moj fakultet „Matija Vlačić Ilirik“ koji je protestantsko učilište, ali je vrlo šarolik sastav osoblja – raznoraznih denominacija. Živimo ekumenizam u praksi, plodno je tlo za studente gdje mogu čuti različitost, pohvalila se.
Kako ocjenjuje stanje duha u našem društvu? Kako zaustaviti spiralu tjeskobe i da zavlada duh dobra i duh optimizma?
– Ovo je pitanje svih pitanja …. Mislim da je problem u našem društvu što smo inertni, lijeni i očekujemo od političkih i crkvenih vođa ili drugog da nam riješi probleme, a ti drugi slušaju još neke druge da bi vodili politiku jedne i druge institucije. Evo na pr. za vrijeme pandemije svi smo jedva čekali da se vratimo tzv. normalnom životu. Više to neće biti moguće jer se tok ekonomske i političke moći drastično promijenio. Multimedijske kompanije su zauzele tzv. slobodno tržište i nismo ni svjesni posljedica kao što su klimatske promjene, ekološka kriza. To kao da ne postoji. Iako je pitanje idealističko ali postoji odgovor koji počinje od pojedinca, kad bi svaki pojedinac doista vidio što se događa i preuzeo odgovornost – mijenjalo bi se i društvo –naglasila je prof. Brnčić.
Upitana o ulozi žena kroz povijest, dr. Brnčić odgovara kako su muškarci preuzeli vodstvo i to muškarci koji imaju ekonomsku moć a time i političku. I taj mentalitet inferiornosti žena kao i patrijahalno društvo vuče se sve do današnjih dana. Crkva nimalo ne pridonosi tome da se to promijeni. Osobno nisam feministica nego mislim da je problem širi i da je problem odnosa moći u društvu – gospodara i robova, iako je većina u društvu ženske populacije. No, problem je što nije razrađen model po kojem bi žene mogle biti u crkvenom vodstvu, mišljenja je.
– A nasilje u našem društvu je stvarno žalosna stvar. I podaci govore o sve većem broju nasilja sve do ubojstava. Naravno da je tome pridonijelo s jedne strane emocionalna disfunkcionalnost u obiteljima a s druge strane ekonomska kriza i ova pandemija kada su parovi morali biti stalno zajedno u malom prostoru dugo vremena. Nasilje je uvijek izraz nemoći, ali ono što je problem u našem društvu jest žena bez prihoda, ima više djece, živi s mužem koji pije i koji je nasilan, nema se kome obratiti na pr. civilnim udrugama koje su preopterećene i nema ih u manjim mjestima. Ne može se obratiti policiji – može ali za emocionalno nasilje nemaju nikakvo razumijevanja, jedino ako imate „šljivu“ nad okom onda će muškarac možda biti dva dana u zatvoru a socijalna skrb će se nametnuti u odgoju djece – što nijedna žena ne želi. A crkva, znamo, da je još uvijek protiv rastave braka i poziva na strpljivost i patnju žena kako bi sačuvala vrijednost braka i obitelji. U tome trpe i žena i djeca još i više, s tugom će Brnčić.
Što razmišlja uz blagdan Božića?
Razmišljam o komercijalizaciji i folkloru Božića, o hrani i slično. Ono na što bi nas Božić mogao ponovno podsjetiti jest što se slavi na taj dan? Zapravo slavi se prisutnost božanskog u malenom djetetu – u tišini i u križu također, križ shvaćen kao patnja koju ne možemo izbjeći kao sastavni dio života. Tražiti Božansko na to nas podsjeća Božić kao što je i Isus isticao veličinu božanskog u njegovoj nemoći, a s druge strane izložiti se onome što je izlaganje božanskome a to je pražnjenje od vlastitog ega i približavanje samom Isusu.
Tim razmišljanjima dr. Brnčić je zaželjela svima sretan Božić.
Projekt Manjinske religijske zajednice – izazov sekularnom društvu?, kojeg priprema i uređuje Augustin Bašić na multimedijskom poslovnom portalu PoslovniFM, financijski podržava Agencija za elektroničke medije kroz projekt novinarske izvrsnosti za 2022. godinu.
Autor: Augustin Bašić Foto: Darko Buković
Objavljeno 23. prosinca 2022. Sva prava pridržana PoslovniFM.