Još uvijek nam je previše opterećen rad, i to rad djelatnika koji imaju više od 30 godina i natprosječne plaće. Smatram da bi se taj dio trebao dalje smanjivati, a poseban je problem to što imamo prekokompleksan i presložen porezni sustav. Imamo iznimku na iznimku na iznimku, pa svaka tri mjeseca promjenu pravilnika i novu iznimku, mislim to je stvarno teško pratiti. Takvi su sustavi skupi, jer što je sustav kompleksniji to je skuplji za financiranje, za održavanje, za ispunjavanje obveza“, istaknula je za poslovniFM Tajana Barančić, vlasnica Astre poslovnog inženjeringa i predsjednica Udruge CISEx, nezavisne udruge izvoznika softvera.
Emisiju Vrijeme je za gospodarstvo donosi HEP.
Nezavisna udruga CISEx trenutačno objedinjava više od 250 tvrtki, u pravilu su to izvoznici softvera, ili tvrtke koje su usko vezane uz IT. Prema broju zaposlenih, izvozu i prihodu, CISEX čini 25 posto hrvatske IT industrije. U tvrtkama koje objedinjavamo je šest i pol do sedam tisuća zaposlenih, bez povezanih društava. Te su brojke čak i veće gledamo li cijele grupacije. U 2020. godini očekujemo daljnji rast, i prihoda, i izvoza, i broja zaposlenih, i to po, vrlo vjerojatno, istim stopama kao što je to bilo i lani, to su dvoznamenkaste stope, 15-ak do 25 posto, pogotovo izvoz. Jako nam jača rast izvoza u ukupnom prihodu, a to nas posebno veseli, istaknula je, uz ostalo, Barančić u razgovoru s urednikom Darkom Bukovićem u emisiji Vrijeme je za gospodarstvo.
U 2018. godini prihodi CISEx-a iznosili su oko 3,9 milijardi kuna, to je bilo 500-tinjak milijuna kuna više nego godinu prije, pa se može pretpostaviti da je takav stalan rast od 15-ak posto ostvaren i u 2019. godini. Jer, tržište se promijenilo.
Filmska industrija, glazbena industrija, gaming industrija…, sve one rastu. Nameće se pitanje, je li društvo uopće svjesno te nove tehnološke revolucije i koliko ju je spremno pratiti, zapitao je urednik Buković.
„To je vrlo zanimljivo pitanje. Ja mislim da smo kao društvo jako toga svjesni, mislim da ljudi u svakodnevnom životu primjećuju koliko se koriste tehnologijom praktički u svemu što rade. No, nije baš najbolje da nam gospodarstvo presporo i preslabo usvaja tehnologije, i presporo i preslabo ih uvodi u svoje poslovanje. To je možda jedna od tema koja je dosta bitna, to su procesi digitalizacije, automatizacije…, mislim da smo u tome stvarno loši i da tu kao gospodarstvo, i javni sektor i privatni sektor, imamo jako puno prostora. Iako se dosta toga mijenja, mislim da sve to ide jako sporo. Neke stvari godinama ponavljamo. Sad ide ovaj novi paket ‘poreznih reformi’, pa smo sad došli u neke relativno prihvatljive okvire. Međutim, ima tu još jako puno prostora. Recimo, porez na dobit sada je prihvatljiv, pogotovo za firme koje ulažu u otvaranje novih radnih mjesta, one imaju zakon o poticanju ulaganja. U IT-u i ostalim branšama koje imaju ulaganja u istraživačko-razvojne projekte, oni imaju i pravilnik odnosno zakon o tome, pa je to još jedna fiskalna olakšica. Mislim da porez na dobit nije drama, ocijenila je.
Mislim da trebamo svi skupa voditi računa da se novac iz EU temeljem poticaja vraća tamo gdje će se najviše oploditi i gdje će se u konačnici najviše vratiti društvu
Danas IT, kao i mnoge druge gospodarske grane, pati od manjka programera. Europska komisija još je prije sedam godina prognozirala da će ove godine u Europskoj uniji nedostajati 900 tisuća ICT profesionalaca. Što smo učinili da nas ta nestašica ne pogodi?, zaptio je Buković.
„Ništa nismo napravili! Mi na tome nismo radili jer 2011. godine još uopće nismo bili svjesni da je to nešto bitno, tek sad smo se naglo osvijestili. Međutim, problem manjka IT stručnjaka prisutan je u cijelom svijetu, nije to samo naš problem, jer to su nove industrije koje se jako brzo mijenjaju, tehnologije se jako brzo mijenjaju. U IT-u u pravilu rade mlađi ljudi, ne ostaju dugo u programiranju nego tijekom godina postaju menadžeri i otvaraju svoje firme. Normalno je da nitko neće početi programirati s 20 godina i da će do mirovine programirati. Vrlo je vjerojatno da će mijenjati svoj put, postat će team leader ili produkt menadžer ili nešto treće. Tako da je normalno da tu fali ljudi i falit će ih, ali bitno je da zemlje i firme nalaze proizvode, umjesto da se svađaju i nadmeću oko svakog čovjeka i nude svakakve pogodnosti i ne znam što“, smatra Barančić.
Osim što je predsjednica CISEx-a, Tajana Barančić je i vlasnica tvrtke Astra poslovni inženjering, tvrtke u Hrvatskoj za računovodstveno praćenje i poslovno savjetovanje tvrtki koje se bave istraživanjem i razvojem. Tvrtka Astra poslovni inženjering nastala je 1991. godine izdvajanjem iz Astre Internationala i danas ima 15-ak zaposlenika.
„Astra je primarno računovodstvena agencija koja prati tvrtke koje ulažu u istraživanje i razvoj inovacije visoke tehnologije i postaju globalne, a naša je uloga da im pokušamo naći izvore financiranja. Osobno nisam pobornik poticaja i potpora, međutim oni su tu, mi smo u Europskoj uniji koja funkcionira na način ‘uzmi svima, vrati tamo gdje misliš da treba’. I kad je već to tako, onda mislim da trebamo svi skupa voditi računa da se vraća tamo gdje će se najviše oploditi i gdje će se u konačnici najviše vratiti društvu. Mislim da je IT sektor definitivno na prvom mjestu što se toga tiče“, pojašnjava Barančić.
Postoji u tome, prema mišljenju urednika emisije, i jedna zamka: država potiče samozapošljavanje. Svatko tko je na burzi u ovom trenutku mogao bi biti poduzetnik. Međutim, u bilo kojem razvijenom društvu poduzetnika je između 5 i 7 posto, jer netko treba biti i radnik.
„Meni već dugi niz godina nije jasno zašto to radimo. Posebno mi nije jasno zašto to poticanje još i povećavamo. Imam osjećaj da je netko u nekom planu zacrtao da će se određeni iznos novca na to potrošiti, pa se sada valjda ganja rezultat kojim bi se to Europskoj komisiji moglo opravdati.
Okolnosti su se sasvim promijenile, sad nam treba nešto drugo, jer nemamo ljudi, uvozimo ljude, a istovremeno dajemo nekakvih 100 tisuća kuna, ili ne znam koliko dajemo, za osnivanje novih firmi. Mnogi koji se odluče to prihvatiti misle da će kupiti nekakvo računalo, pa će godinu dana izdržati, pa će si platiti nekakve doprinose, a nakon toga ‘bum videl kaj bum‘. Nisam sigurna baš koliko je to efikasno. Nisam vidjela nekakve službene rezultate, a baš bi me zanimalo koliko takvih firmi i koliko dugo opstaje nakon što prođe tih godinu dana tijekom kojih dobiveni poticaj moraju pravdati“, zaključila je Tajana Barančić u razgovoru za poslovniFM.
Emisiju Vrijeme je za gospodarstvo donosi HEP.
Objavljeno 20. ožujka 2020. Sva prava pridržana ©poslovniFM