Zanimanje staklara u Hrvatskoj je praktički bilo ugašeno u svim školama. I 2017. godine sam na razini županijskog Ureda za školstvo pokrenuo inicijativu da se u škole vrati staklare. No kad smo malo po tome čačkali, ispalo je da iz tog programa prvog staklara možemo dobiti tek za 10 godina, jer nemamo kurikulum, trebalo bi novi, pa ga treba izglasati, pa treba sastaviti program, pa na koncu – kada bi sve to i napravili – pitanje je bi li djeca uopće bila zainteresirana. Međutim, mogu se sada pohvaliti, ove godine strukovna škola u Varaždinu prvi put otvorit će upisnu kvotu za nekoliko staklara. Vidjet ćemo kakav je odaziv. Mi smo napravili malu marketinšku kampanju, iskoristili smo vrijeme korone za promociju tog zanimanja, pa ćemo vidjeti kakav će biti interes djece u strukovnom školstvu da postanu staklari, istaknuo je za poslovniFM Igor Vlahović predsjednik uprave Press Glassa.

Emisiju Vrijeme je za gospodarsstvo donosi HEP.

Cjelovitu emsiju poslušajte u nastavku ili preuizmite za kasnije slušanje.

Staklar je deficitarno zanimanje, međutim mi nismo ni pomislili da bismo staklara mogli naći na Hrvatskom zavodu za zapošljavanje, pa ga nismo ni tražili. Tražili smo radnika u proizvodnji, a obučavali smo ga za staklara. Iako Ministarstvo daje stipendiju deficitarnim zanimanjima, staklar, nažalost, ne može postati deficitarno zanimanje jer ga nitko nije tražio. E sad ga mi tražimo i evo tražimo već šest mjeseci, natječaj je cijelo vrijeme otvoren, nitko se do sad nije javio u šest mjeseci. Tako da definitivno to zanimanje će nakon godine dana doći na listu deficitarnih zanimanja tako da će sigurno i doprinos Ministarstva u stipendiranju tog zanimanja isto biti znatan i učinit će to zanimanje još atraktivnijim “, optimističan je Vlahović u razgovoru s Darkom Bukovićem, urednikom emisije Vrijeme je za gospodarstvo.

Stalan trend rasta

Press Glass u Varaždinu proizvodi gotovo isključivo izo-staklo, koje trebaju proizvođači prozora i vrata za potrebe ugradnje. Svaki dan izrežemo otprilike između 150 i 200 tona stakla, proizvedemo 4, 5, 6 tisuća jedinica koje se tovare na 10 do 14 šlepera i time opskrbljujemo naše kupce u Hrvatskoj. Volumen koji proizvodimo daleko premašuje potrebe hrvatskog tržišta i stoga čak 93 posto proizvodnje izvozimo, što završava u zemljama iz našeg okruženja. Poslovna 2019. bila nam je najuspješnija – konkretna brojka bila je 963 tisuće kvadrata, odnosno milijun i 200 tisuća građevinskih otvora zatvorili smo prošle godine, istaknuo je za Vlahović.

Godine 2013. poljski poduzetnik Arkadiusz Muś, za kojeg se bez imalo pretjerivanja može reći da je poljski kralj staklenoga grada, pokrenuo je u Hrvatskoj prvu green field investiciju izvan svoje matične Poljske. Vrijednost investicije bila je 23 milijuna eura, a u tvornicu je ugrađena najsuvremenija oprema. Mnogi u tom trenutku nisu razumjeli zašto je Muś došao baš u Jalžabet pokraj Varaždina, no pogledamo li našu geopolitičku, i geostratešku poziciju, i prometnu povezanost Jalžabeta i poduzetničke zone, razlog postaje jasniji.

Od male zanatske radionice do 14 tvornica i 4000 ljudi

„Kad je 90-ih godina Arkadiusz Muś osnovao Press Glass, to je bila mala zanatska radionica s 15 ljudi. Danas je to koncern koji ima četiri tisuće zaposlenih u četiri države na dva kontinenta. Za razliku od većine poljskih poduzetnika, Muś je odlučio kupovati najmoderniju tehnologiju na zapadnom tržištu, te istom tom zapadnom tržištu prodavati proizvode što veće dodane vrijednosti. Za razliku od njega, drugi su poduzetnici kupovali rabljenu opremu i proizvodili jeftine proizvode za poljsko tržište. Ti poduzetnici su danas jedva malo veći nego što su bili 90-ih, a Press Glass je njegova strategija, orijentacija na proizvode više dodane vrijednosti, visoku efikasnost i produktivnost, dovela do pozicije na kojoj mi danas jesmo.

Hrvatska je u to vrijeme bila mlada članica Europske unije i matična je kompanija to vidjela kao priliku da bez ikakvih restrikcija, carinskih, špediterskih…, ima firmu praktički u istom poslovnom okruženju. A s druge strane, s obzirom na izvoznu orijentaciju, olakšao bi se dovoz stakla kupcima koje je iz Poljske bilo vrlo teško dosegnuti. Danas mi vozimo staklo u Francusku, Švicarsku, Italiju, to su nam nekakve krajnje destinacije na zapadu. A iz Poljske su ipak te destinacije previše udaljene da bi naš proizvod mogao biti konkurentan domicilnim proizvođačima. I mi smo izgradnjom ove tvornice u Hrvatskoj ustvari dobili doseg do tržišta na kojima se kupuju proizvodi veće dodane vrijednosti, mnogo kaljenog stakla, mnogo laminiranog stakla, gdje jedan prosječni kvadrat stakla košta tri i više puta nego što košta u istočnoj Europi“, objasnio je Vlahović razloge zbog kojih je Hrvatska odabrana kao idealno rješenje za veliku investiciju Press Glassa.

Mi smo od 2015. godine kada su proizvodne operacije počele u Varaždinu rasli dvostrukim stopama

Uz Poljsku i Hrvatsku, Press Glass ima tvornice stakla i u Velikoj Britaniji i SAD-u. Tvornice u Velikoj Britaniji nisu green field investicije, tamo je akvizirana domaća firma koja je u to vrijeme imala četiri tvornice, međutim kapitalom Press Glassa kupljene su još dvije tvornice konkurencije, tako da na Otoku sada imamo šest tvornica, tri su u Walesu i jedna u Škotskoj, a dvije su u Engleskoj, rekao je Vlahović.

Hrvatska tvornica na razini ukupne grupe prihoduje oko 8,5 posto. „Prošle godine imali smo prihod od 261 milijun kuna tako da to je bilo oko 8,5 posto u odnosu na grupaciju. Taj naš udio je rastao godinama zato što smo i mi ekstremno rasli. Mi smo od 2015. godine kada su proizvodne operacije počele u Varaždinu rasli dvostrukim stopama.

Kada je tvornica sagrađena, napravljen je pregled tržišta i potencijalnih kapaciteta koji bi se mogli utilizirati u tom području. I layout tvornice unaprijed je napravljen za puno veći kapacitet nego je inicijalno bilo kupaca na ovom tržištu. Recimo, u proizvodnu halu koja ima 19.000 kvadrata stavljeno je inicijalno 2015. godine dvije petine opreme. A nakon toga onda svake godine još jedna petina opreme dopremana i na taj način su se postepeno dizali kapaciteti. Paralelno su ljudi stjecali znanja, učili o staklarstvu, zapošljavali su se novi ljudi, učili o toj struci, jačali su se timovi unutar tvornice… Možete li vi zamisliti tvornicu od 400 ljudi u zemlji u kojoj ne postoji ni jedan staklar, mislim – postoji, ali ne postoji 400 ljudi koje možete iz takve branše nekome uzeti. Morate ih sami obučavati. I da želite to ove godine pokrenuti i raditi to je nemoguće, ako ni iz jednog drugog razloga onda što nemate ljudskih potencijala koji su to spremni iznijet. Tako da postupno kako su ljudi obučavani kupovana je oprema, a layout je unaprijed napravljen mnogo veći nego što je inicijalno trebao biti, upravo zato da se izbjegnu dogradnje, proširivanja. Inicijalni layout bio je definiran još 2014. godine, a onda je postupno dopunjavan uz vrlo male izmjene u odnosu na inicijalno. I green field investicije svakako u biznisu su najbolje zbog toga jer vi kada napravite inicijalni layout možete od ulaza za sirovinu do izlaza gotovog proizvoda optimizirati sve tokove i imati minimalne gubitke u tim takozvanim  ‘zmijama’, i na taj je način vaš proces u odmah u startu u odnosu na konkurenciju dramatično efikasniji, istaknuo je Vlahović.

Može li se u Jalžabetu, u Varaždinu i pripadajućoj županiji regrutirati lokalna radna snaga? A pitanje svih pitanja je pitanje školovanja odgovarajuće radne snage, jer kad je riječ o obrtništvu, o školovanju za staklare i za sva ostala obrtnička zanimanja, tu je država premalo napravila.

Nedostatak radne snage

„I naša se tvornica pri pokretanju investicije suočila s problemom ne samo nedostatka, nego potpunog odsustva stručne radne snage. Kompanija je zato na sebe preuzela odgovornost i u prve dvije godine jako je mnogo ljudi iz matične kompanije praktički po nekoliko mjeseci živjelo u Varaždinu i obučavalo lokalne ljude, priučavalo ih tome poslu. I onda su se ljudi međusobno podučavali, pa već 2017. godine ta je vanjska pomoć stvarno bila minimalna jer je već dovoljno znanja bilo kumulirano u organizaciji da nove ljude mogu obučavati oni ljudi koji su praktički radnici naše tvrtke.

Jedan od problema Hrvatske i njezina razvoja svakako je problem unutarnjih migracija. Ljudi vrlo teško odlučuju pomaknuti se iz svoje zone komfora i svog mjesta boravka. Ima li Press Glassu zaposlenika iz susjednih županija, ili je najviše ljudi s područja Varaždina?, pitao je urednik emisije Vrijeme je za gospodarstvo.

„Varaždinska županija je naravno dominantna! Jako malo ljudi imamo iz Međimurja, svega nekoliko, ali Koprivničko-križevačka županija daje veliki doprinos, odatle je 20-tak posto naših radnika. Koprivnica je prema Varaždinu i prirodno naslonjena i orijentirana, a i ponuda poslova u Koprivničko-križevačkoj županiji možda nije toliko bogata i plaće su dosta niže nego u Međimurju. No u Međimurju je prosječna plaća u tim branšama u proizvodnoj industriji nešto veća, a i Austrija je bliže. Tako da Međimurci u principu nemaju potrebe Dravu prelaziti na jug, oni će razmišljati o tome da Muru prijeđe na sjever“, objasnio je Vlahović.

U zadnje vrijeme, i zbog odnosa i smjernica Europske unije o cirkularnoj ekonomiji, sve više se govori o tome da bi se velike količine onoga što nazivamo otpadom mogle vratiti natrag u proizvodnju, biti, dakle, nova sirovina za novu proizvodnju.

S obzirom na to da dnevno izrežemo 150 do 200 tona stakla, normalno je da pri rezanju kvadratnih oblika nastane određeni optimizacijski otpad. Dio otpada nastane još tokom procesa jer se polupa, pogrebe i tome slično, znači mi dnevno generiramo 20-tak tona staklenog otpada. On se skuplja u kontejnerima i imamo ugovor s tvrtkom koja se bavi odvozom i zbrinjavanjem tog otpada. Inače, stakleni otpad je u potpunosti neštetan za okoliš, jer on se iskorištava kao sirovina u proizvodnji flot stakla. Znači, staklo se proizvodi u tankovima u koji se nasipa silicijev dioksid, pijesak i te sve stvari, 15 posto te sirovine čini i staklo koje je nastalo u procesima nizvodno, znači vraća se nazad uzvodno u proces i praktički se ponovno rastali u toj visokoj peći i postane novo staklo. I tu definitivno mi na taj način najveći dio otpada zbrinemo.

Mi smo nositelj certifikata ISO 14000 1 i moramo poštivati pravila koja jesu i kakva jesu. Puno vode trošimo, vodu trošimo za pranje stakala, međutim ta voda nije zaprljana deterdžentima. Mi praktički vodu samo demineraliziramo i njome peremo staklo. Baš smo neki dan imali inspekciju i naš mi je voditelj sigurnosti i zaštite došao ponosno reći da u odvod ispuštamo vodu koja je maltene za piće. Što se tiče kemije ne ostavljamo nikakve tragove i naša kompanija općenito je vrlo okolišno svjesna i orijentirana. Naš gazda Arkadiusz Muś veliki je zagovornik zdravih tehnologija i nova upravna zgrada koju gradi na svome imanju upravo je jedan takav objekt koji se u potpunosti stapa s prirodom.

Kad govorimo o zaštiti okoliša, moram reći da smo kao prva tvornica u grupi u Varaždinu pokrenuli projekt izgradnje solarne elektrane. Otvorili smo je u prosincu prošle godine, riječ je o solarnoj elektrani od jednog megavata, i moram istaknuti da smo u tu investiciju krenuli kompletno vlastitim sredstvima. Projekt se pomno prati, povrat investicije se prati, a kako je u prva četiri mjeseca ove godine bilo puno sunčanih dana, povrat nam je čak 20 posto veći nego što smo inicijalno planirali“, istaknuo je Vlahović.

Prva tvornica smo u grupi koja je u Varaždinu pokrenula projekt izgradnje solarne elektrane

Kada se govori o mogućnostima tvornice Press Glass i potrebama za staklom na domaćim investicijama, nameće se pitanje je li moguće više. Zašto se ne udružujemo, zašto klasteri i zajedničke ponude nisu zaživjeli na ovim prostorima na jednoj dobroj osnovi, čime bi moglo biti mnogo više poslova?, pitao je urednik emisije.

„Mi smo dio velikog koncerna, mi smo jedna od 14 tvornica u našoj grupi i kao takvi nastupamo zajedno. Međutim, u pravu ste, zašto se mi ne bismo s nekim udružili pa ponudili više, bolje. Ja sam u ovoj branši tek tri godine i za takve inicijative nisam imao vremena jer smo uglavnom bili fokusirani na operacije unutar naše tvornice. Ali definitivno – to je nešto, pogotovo za manje proizvođače, kada je riječ o puno malih proizvođača takvo bi udruživanje imalo smisla“, zaključio je na kraju razgovora za poslovniFM predsjednik uprave Press Glassa Igor Vlahović.

Emisiju Vrijeme je za gospodarsstvo donosi HEP.

Objavljeno 10. srpnja 2020. Sva prava pridržana ©poslovniFM