Osnivanjem Udruge CroAI želimo “natjerati” javnost da spozna da je umjetna inteligencija prilika kakvu Hrvatska već dugo nije imala, nešto u čemu možemo biti jako dobri. Mi poduzetnici koji se time bavimo, želimo stvoriti okruženje koje će biti motivirajuće i inspirativno, i koje će nam dati realnu šansu da budemo konkurentni na svjetskom tržištu, istaknuo je, uz ostalo, za poslovniFM Mislav Malenica, osnivač i CEO tvrtke Mindsmiths, i predsjednik Udruge CroAI.

Cjelovitu emisiju poslušajte u nastavku ili preuzmite za kasnije slušanje

Novosnovana udruga CroAI okupila je neke od vodećih hrvatskih tvrtki čija je osnovna djelatnost umjetna inteligencija ili se njihovi proizvodi i usluge znatno oslanjaju na neku od tehnologija iz širokog područja umjetne inteligencije. Odaziv zainteresiranih budi optimizam.

„U ovih nekoliko tjedana koliko Udruga postoji, imamo već više od 50 članova i taj broj jako brzo raste i sve izgleda dosta optimistično. Među članovima su velike, jako poznate tvrtke, od, primjerice, Infobipa koji je prva hrvatska tvrtka koja je prešla vrijednost od milijardu eura ili milijardu dolara, sve do nekih manjih tvrtki koje imaju jako velike šanse na tržištu i već su počele prve klijente servisirati na jako kvalitetan način. Imamo i dosta podržavajućih članova, mnoge veće kompanije u Hrvatskoj prepoznale su da je AI nešto jako bitno, minimalno u sljedećih 20 godina, i da je to nešto što oni ne žele propustiti, istaknuo je Malenica u razgovoru s Draženom Tomićem, urednikom emisije Tehnobiz.

Mi trebamo državu kao partnera, trebamo državu kao servis

Mi od države ne želimo novac, mi želimo da javnost sazna da je u Hrvatskoj stasala nova generacija poduzetnika. Ta nova generacija ima svjetske ambicije da izvozi, stvara, kreira industriju oko sebe. Mi trebamo državu kao partnera, trebamo državu kao servis, želimo moći na kvalitetan način nagraditi svoje zaposlenike. Zakoni u Hrvatskoj nisu dovoljno fleksibilni, nisu dovoljno motivirajući, da biste mogli biti i najbolji poslodavac i najbolji partner svojim zaposlenicima, da biste ih mogli uključiti u ono što se vani radi kroz ESOP, znači Employee Stock Ownership Plan.

Nipošto ne želimo biti rasadnik talenata, ne želimo odgajati ljude koji će kad stasaju, kad nešto nauče, odlaziti van, bježati iz Hrvatske, ali u ovom trenutku mi se moramo snaći na tisuću čudnih načina. Mi bismo htjeli doći pred državu s gotovim receptima, ne moramo ih izmisliti jer su već provjereni na mnogim mjestima, i tražiti da se prihvate. Situaciju, primjerice, u Americi jako često na neki način idealiziramo, tamo ima investicija, tamo se događaju svakakva nekakva čuda, no ljudi najčešće zaboravljaju da su u Americi najveći investitori obitelji i prijatelji. Zašto? Zato što je to tamo toliko jednostavno, praktički možete na salveti napisati što ste se dogovorili i to time postaje legalno. Ovdje u Hrvatskoj, ako želite ostvariti investiciju, naići ćete na toliko problema da jednostavno odustanete.

Ne želimo biti rasadnik talenata, ne želimo odgajati ljude koji će kad stasaju, kad nešto nauče, odlaziti van, bježati iz Hrvatske

I još bih volio nešto istaknuti. Hrvatska je u Europskoj uniji, a Unija je na neki način paralizirana borbom, od toga da zaštiti svoje građane od zloporaba umjetne inteligencije do toga da opet kreira neki enviroment kompanija unutar EU-a, da im omogući da stasaju, rastu, izvoze u svijet. Mi imamo veliku količinu neodlučnosti u ovom trenutku, i kad odete u Bruxelles i kad sudjelujete u tamošnjim radnim tijelima, slušate, postavljate pitanja, vidite da se tu još dugo ništa neće pomaknuti u pravom smjeru. Jer mi ne smijemo zaboraviti da je Europa u zadnjih 20 godina praktički izgubila velik dio internetskog biznisa, digitalizacije… Kad pogledate popis dvadeset najvećih svjetskih kompanija, Europa tu gotovo da nema predstavnika. Moramo si priznati da smo kao i Europa jako loši u tome da osmišljavamo nove recepte. Puno smo bolji u tome da nekakve dobre i provjerene recepte primjenjujemo i kod sebe držimo situaciju stabilnom.

Mi u Udruzi smatramo da u ovom trenutku Hrvatska nema što izgubiti, da smo dovoljno mali da budemo fleksibilni, da unutar EU-a želimo biti zemlja koja razvija recepte, želimo fleksibilan, zakonski okvir, želimo motivirajući porezni sustav… Želimo da ovdje firme, i ne samo hrvatske, mogu kreirati inovacije u području umjetne inteligencije, pa sve do toga da možemo postati dom brojnim europskim firmama koje u ovom trenutku žele nešto bolje i više, a ne nailaze na razumijevanje“, pojašnjava Malenica.

Mnogi poduzetnici zapravo ni ne znaju što je umjetna inteligencija. Rijetki su svjesni kakva rješenja već danas postoje kad govorimo o umjetnoj inteligenciji, od osnovnih chat botova do nekih složenijih rješenja, prepoznavanja glasa, neuralnih mreža koje transformiraju tekst u glas ili glas u tekst. Sve to teško je objasniti nekome tko se s umjetnom inteligencijom nikada nije susreo. Umjetna inteligencija, zapravo, još uvijek nije umjetna, ona ne može misliti sama za sebe i učiti. Riječ je o matematičkim algoritmima koji se vrte i na podacima uče, odnosno uče sustav kako bi na upit korisnika mogao dati odgovor.

„Kad bih pokušao definirati što je umjetna inteligencija, prvo bih krenuo od toga što je uopće inteligencija. Postoji jako mnogo definicija, no najjednostavnija i najlakše razumljiva je ona koja kaže da je inteligencija nečija sposobnost da u pravom trenutku napravi pravu stvar. Nameće se pitanje kako ta osoba ili taj netko dolazi do toga da u pravom trenutku napravi pravu stvar. To može biti kroz proces učenja, bilo na vlastitim pogreškama ili pogreškama drugih ljudi. Čovječanstvo je jako efikasno u tome da dobro prenosi znanje s generacije na generaciju. Znanje koje je već kultivirano stoljećima, roditelji, okolina i obrazovni sustav prenose na novu jedinku, a onda ona to obogaćuje kroz podatke.

Da bi se reklo što je umjetna inteligencija, trebalo bi se, dakle, najprije reći postoji li nešto što može u pravom trenutku napraviti pravu stvar. Mi umjetnu inteligenciju ne volimo nazivati umjetnom. Organska inteligencija je čovjek, to je životinja, sve što je organskog porijekla, a ovo je sintetička inteligencija, mi smo je sintetizirali iz nečeg što nam je bilo dostupno, i tu povlačimo granicu. Kažemo da umjetna inteligencija nastaje tako da prvo čovjek dođe i prenese dio svog znanja na nju, ali onda je i ona, zapravo, sposobna učiti iz nekakvih podataka, popravljati se, usavršavati se, da bi došla i do nekakvih novih spoznaja koje u tom trenutku čovjeku nisu dostupne.

Umjetna je inteligencija jako razvijena u područjima u kojima ima mnogo podataka. To je ponajprije oglašavanje, reći ću – nažalost, jer neki od najvećih svjetskih umova već godinama bave se time da oglašavanje bude efikasnije, dok su mnoge druge djelatnosti koje možda zaslužuju više pozornosti, recimo, zdravstvo, obrazovanje, nedopustivo zapostavljene“, pojasnio je Malenica u razgovoru za poslovniFM.

Objavljeno 10.travnja 2020. Sva prava pridržana ©poslovniFM